ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTU
1
KomentarImeTimestamp
2
8/24/2015 16:06:12
3
9/12/2019 13:49:15
4
Ovo bi mogao biti odličan način za ukazivanje na dobre i loše strane pojedinih predmeta. Molim sve studente i ostale posjetioce da budu konstruktivni :)Aleksandar Borković8/9/2012 16:45:47
5
Zanima me samo da li postoji mogućnost da se statike konstrukcija 1 i 2 stave na apsolventski rok? Ima nas mnogo kojima su samo ti predmeti ostali do kraja fakulteta? PozdravNjegoš11/12/2012 9:52:31
6
Prije svega, ovaj odjeljak je predviđen za diskutovanje o gradivu i organizaciji predmeta a ne o stvarima koje su u domenu politike Univerziteta i Fakulteta. Ali dobro, pošto mnogi to pitaju, reći ću vam svoje mišljenje.
Da se poštuje zakon, student ne bi mogao postati apsolvent sa nepoloženim predmetom sa III godine (jer ne može upisati sve bodove sa IV godine). Sada, pošto se zakon ne poštuje i ''izlazi se u susret'' studentima dolazimo u ovu situaciju. Prijedlog je već jednom bio na Vijeću i odbijen je, upravo jer je riječ o trećoj godini. Mala konfuzija nastaje jer postoje apsolventski rokovi iz Mehanike tla i Fundiranja (predmeti sa III godine). Međutim, ovo se dešava isključivo spletom okolnosti jer se gradiva ova dva predmeta potpuno podudaraju sa gradivom odgovarajućih predmeta po starom programu. Sa statikama ovo nije slučaj.
Imajte na umu takođe da se ispitni rokovi ne vrednuju od strane Univerziteta, što možda i ne bi bio veliki problem da imamo stalno zaposlenog nastavnika na predmetima. Ovako je jednostavno preveliko opterećenje nastavnika bez ikakve naknade.
Konačan odgovor: mogućnost uvijek postoji. Odluku jedino može donijeti NNV Fakulteta. S obzirom na trenutnu situaciju, lično sam protiv.		Aleksandar Borković11/12/2012 11:50:55
7
Da li bi ste mogli postaviti ovako resene rokove i iz statke konstrukcija 2? hvala :)sandra12/16/2012 15:45:40
8
Mogu, ne zavisi samo od mene ali cu se potruditi da budu uskoroAleksandar Borkovic12/16/2012 15:48:34
9
Veliki pozdrav iz Crne Gore,smatram i znam da ovi vasi nosaci sa 100 stapova koji si vezani na razne nacine,jos ovakvog oblika nemaju prakticnu primjenu.Vjerovatno vam je cilj da samo zbunite studente koji mogu pogrijesiti samo dok izbroje broj stapova ako traze statikicku neodredjenost ili deformacijsku neodredjenost(nevazno).Budite kreativni i realni prema studentima i starnim konstrukcijama iz prakse.Veliki pozdrav od konstruktivca iz MNEMNE-lood1/31/2013 8:53:51
10
Zadaci koje ste gledali (iz skripte, pretpostavljam) su svi statički određeni. Statički ili deformacijski neodređeni nosači za ispit se zadaju dosta jednostavniji.

Svakako mi cilj nije da zbunim studenta. Primjedba da zadaci nemaju praktičnu primjenu se može diskutovati. Imajte na umu da je u pitanju teoretski predmet. Plastičan primjer bi bio da zamjerite matematičaru što traži od studenata da riješi integral od sin(x)*cos(x) jer "to nema praktičnu primjenu". Cilj ovog predmeta jeste ovladavanje osnovnim konceptima na kojima se zasniva proračun idealizovanih konstrukcija (ravnoteža, kruto tijelo, reaktivna sila, presječna sila, strukturalna analiza...) te njihova primjena u novoj situaciji (umjesto korištenja napamet naučenih algoritama).

Jasno je da se u praksi ne pojavljuju ovakvi nosači, ali student koji savlada principe formiranja nosača i njihovog proračuna će svakako moći kvalitetnije koristiti komercijalne pakete za proračun. Nosači u praksi su uglavnom tipski, te nisu pogodni za provjeru nivoa razumijevanja gradiva ovog predmeta.
Ako imate neki primjer odgovarajućeg zadatka, rado bih ga prodiskutovao.

Istina je da u postavci ovog predmeta, a i čitavog nastavnog plana, ima dosta prostora za poboljšanje. Na tome svakako treba intenzivno raditi. Međutim, kao i u vezi svega u našem inertnom društvu, moraće proteći dosta Tare dok se dese značajnije promjene. 		Aleksandar Borković1/31/2013 12:49:11
11
Slusao sam danas vase izlaganje na IT2013. Pozdravljam sve napore da se studenti uvedu u svet kreiranja OSS. Moja sugestija je da pogledate i istrazite OSS alternative za Mathematica program. To mogu biti i interesantni studentski projekti. Mislim da bi Vasi edukativni projekti bili daleko atraktivniji ukoliko bi dolazili na platformi koja je takodje OSS. Puno pozdrava!
Potencijalni "igraci" su:
SAGE (baziran na Python)
SymPy (Python)
Mathics
Maxima
Octave
SciLab
SciPy + NumPy + Matplotlib (Python)
Tomo Popovic2/26/2013 16:58:11
12
Prije svega hvala na podršci.
Slažem se da će projekat dobiti na atraktivnosti ako se 'prevede' potpuno u svijet OSS-a. Za takav projekat bi nam trebala podrška kolega koje se samo bave programiranjem i svakako će se ići ka jednoj takvoj saradnji. Nažalost, trenutno mi obaveze ne dozvoljavaju veće angažovanje po ovom pitanju ali se nadam da će u skorije vrijeme doći do jednog takvog napretka.
Sve najbolje
Aleksandar Borkovic2/26/2013 19:04:55
13
Sjajno uradjen sajt, sa mnogo kvalitetnih primera i teorijske osnove. Verujem da je vašim studentima mnogo lakše da spreme ispit. Da sam ja ovo imao dok sam studirao, sigurno bi mi trebalo duplo manje vremena za učenje, da ne spominjem konsultacije.
Naišao sam na vaš sajt, dok sam tražio neki primer za simetrične nosače. Lako mi je bilo da se prisetim podele nosača na simetričan i antimetričan deo, kao i raspodele opterećenja, ali ne mogu da se setim na koji način se temperatura u osi štapa, kao i temperaturna promena raspoređuju na simetriju i antimetriju. Molim vas, ako nije komplikovano, da mi to objasnite, ili da me uputite na neku stranicu gdje je to objašnjeno. Nisam to uspio da pronadjem na vašim primerima, možda to i ne tražite na vašem predmetu. U svakom slučaju hvala, i želim vam da nastavite ovako kvalitetno da radite.
Veliki pozdrav iz Minhena		Dušan8/7/2013 16:06:32
14
Hvala za komplimente, nadam se da je sajt od pomoći studentima. Malo je samo čudno da za godinu dana nije postavljeno nijedno pitanje niti komentar od strane studenata.
Motivisan pohvalama, složio sam najjednostavnije moguće pojašnjenje tempearture u osi simetrije. Kad budem pri vremenu, dodaći i crteže.

Bitno je da se prilikom rastavljanja nosača na simetričan i antimetričan dio, geometrijske karakteristike (površina poprečnog presjeka - F i moment inercije - I) štapa u osi simetrije polove. Ovo ne odgovara polovljenju kako ga crtamo u 2D, jer bi u tom slučaju morali prepoloviti visinu poprečnog presjeka (h), što bi smanjilo moment inercije pravougaonog poprečnog presjeka 8 puta.
Temperaturna promjena u osi štapa (to) i temperaturna razlika (dt), tačnije temperaturni gradijent (TG=dt/h) na štapu u osi simetrije se ne polove prilikom rastavljanja opterećenja.
Do zabune može doći jer TG ostaje isti ako prepolovimo i temperaturnu razliku i visinu poprečnog presjeka. Međutim, logika pri rastavljanju nosača jeste da ne polovimo nosač po visini poprečnog presjeka (zamišljenom testerom) već samo polovimo geometrijske karakteristike (F i I).
Ovo je lako uočiti posmatrajući pomjeranja na, recimo, konzolnom štapu, ili presječne sile na obostrano uklještenom štapu. Oba ova jednostavna nosača su simetrična u odnosu na osu štapa. Konzolni štap usljed to i TG ima ista pomjeranja bez obzira na F i I. Takođe, presječne sile obostrano uklještenog štapa su duplo manje ako prepolovimo F i I, a ostavimo to i TG iste, što odgovara logici sabiranja sila sa lijeve i desne strane ose simetrije da bi se dobila slika cijelog nosača.

Nadam se da sam iole pomogao.

Kad budete u prilici, možete napisati pokoji savjet studentima iz perspektive inženjera na radu u inostranstvu.

uzdravlje
Aleksandar Borković8/7/2013 23:41:19
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100