Republika Hrvatska
ZAGREB
dr. IVO JOSIPOVIĆ
R
E
P
U
B
L
I
K
A
H
R
V
A
T
S
K
A
I
M
A
2O
Ž
U
P
A
N
I
J
A.
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
Moja županija
GRB
Grb županije u osnovi je jednak grbu Srijemske županije iz 1748. godine kojeg je dodijelila Marija Terezija: u plavom polju tri srebrne grede i preko svega na zelenom otoku pored drveta sjedi jelen u prirodnoj boji sa zlatnom ogrlicom. Tri srebrne grede predstavljaju tri srijemske rijeke - Dunav, Savu i Bosut. Zlatna ogrlica na jelenu znak je bogatstva, a slavonski hrast simbol prirodnog bogatstva kraja. U originalnom grbu iz XVIII. stoljeća na mjestu hrasta nalazilo se drvo čempresa, dok su rijeke bile predstavljene valovitim rezom. Osim toga grb je bio nadvišen zlatnom krunom.
ZASTAVA
Zastava se sastoji od sedam naizmjenično žutih (zlatnih) i bijelih pruga, s grbom u sredini. U sredini zastave je grb Županije
Položaj i veličina
Naš zavičaj je smješten u najistočnijem dijelu Republike Hrvatske.
Granice:
SZ – Osječko-baranjska županija
Z – Brodsko-posavska županija
J – Bosna i Hercegovina (Sava)
I – Vojvodina (Dunav)
Granice �Vukovarsko-srijemske županije
Osječko-baranjska županija
Brodsko-posavska županija
Bosna i Hercegovina
Republika Srbija
Naš kraj je ravničarski. Omeđen je nizinama Save i Dunava. Pripada velikoj Panonskoj nizini.
Nekada davno ovdje je bilo more.
Naš zavičaj je smješten u pokrajinama koje se od davnina nazivaju Slavonija i Srijem.
Vukovarsko-srijemska županija zauzima dio istočne Slavonije i dio zapadnog Srijema.
Koliko ima gradova?
Nabroji ih!
Vukovar, Vinkovci, Županja, Ilok i Otok
Potraži na karti!
Ima 26 općina.
Naša općina je NUŠTAR.
Potraži na karti!
Ima 5862 stanovnika (2001.g.).
Općinu Nuštar čine sela Nuštar, Cerić i Marinci.
79 sela ����26 općina
Županijom upravlja ŽUPAN.
On predstavlja županiju u Hrvatskoj i inozemstvu.
Gradom upravlja GRADONAČELNIK.
Općinom upravlja NAČELNIK.
Priroda naše županije
Naš zavičaj je najplodniji kraj naše domovine.
Zato je i naseljen od davnina, ali je radi svog bogatstva često bio na udaru brojnih osvajača.
RELJEF
Naš zavičaj je pretežno NIZINSKI.
Istočno su obronci Fruške gore, a zapadno brežuljci Dilja. –potraži na karti
Najviši dio zavičaja je oko Iloka (264 m), a najniži u Spačvi (78 m).
Nizine su uz rijeke:
Između Podunavlja i Posavine smjestile su se uzvisine (više ravnice) koje nazivamo RAVNJACI.
To su Vukovarski ravnjak i Đakovačko-vinkovački ravnjak
Vode
Najvažnija rijeka našeg zavičaja je DUNAV.
Čini prirodnu granicu na sjeveroistoku.
(pronađi na karti)
U Dunav utječu Drava i VUKA. (Gdje?)
Najduža rijeka u našoj domovini je SAVA.
Čini prirodnu granicu prema Bosni i Hercegovini.
(pronađi na karti)
DUNAV
VUKA
BOSUT
SAVA
U Savu utječe Bosut. (Gdje?)
Znaš li gdje utječe Sava u Dunav?
Dunav krivuda, mijenja smjer stvarajući mnoge okuke i riječne otoke, koje zovemo ADE.
Tekućice: Dunav, Sava, Bosut, Vuka, Berava, Brežnica, Spačva, Studva i dr. rječice.
Stajačice: Otočki i Bošnjački virovi
Klima (podneblje)
Klima je u našem zavičaju ugodna za
život i pogoduje razvoju poljoprivrede.
Naš zavičaj ima umjereno-kontinentalnu klimu.
Ljeta su sunčana i vruća (najtopliji srpanj).
Zime su hladne, sa snijegom (najhladniji siječanj).
Proljeće je toplije od jeseni.
Česte proljetne kiše pogoduju usjevima.
Prosječna godišnja temperatura zraka je
od 10 do 12°C.
Snijeg zimi štiti usjeve od velikih hladnoća.
Mraz u proljeće može oštetiti usjeve.
Najniža temperatura zraka
zabilježena u našoj županiji bila
je -27°C, a najviša 40°C.
Jedne godine u veljači je
zabilježeno čak 19 °C,
a u srpnju tek 5°C.
To se vrlo rijetko događa.
Znaš li koji je mjesec:
A najmaglovitije godišnje doba?
SRPANJ
SIJEČANJ
LIPANJ
VELJAČA
PROSINAC
ZIMA
zapadno brežuljci __________.
3. Kako se zovu nizine uz rijeke:
4. Više ravnice zovu se _____________________.
5. Što su ade? _________________________________
6. Nabroji 4 tekućice u našoj županiji: _______________
7. Napiši 2 stajaćice u našoj županiji: ________________
8. Gdje se Vuka ulijeva u Dunav?____________________
9. U koju rijeku utječe Bosut? _____________________
10. Naš zavičaj ima _________________________ klimu
NIZINSKI
OTOČKI I BOŠNJAČKI VIROVI
DUNAV, SAVA, BOSUT, VUKA
RIJEČNI OTOCI
RAVNJACI
POSAVINA
BOSUTSKA NIZINA
NIZINA UZ VUKU
PODUNAVLJE
DILJA
FRUŠKE GORE
U VUKOVARU
U SAVU
UMJERENO-KONTINENTALNU
Biljni i životinjski svijet
Velik dio područja nekada su prekrivale šume.
Da bi dobili oranice ljudi su krčili šume.
I danas u našem zavičaju ima lijepih i starih šuma.
Šume su bogatstvo i prirodna ljepota našeg zavičaja.
Najveće šume su uz Bosut. Zovu se SPAČVANSKE ŠUME.
Prevladava HRAST LUŽNJAK.
Osim hrasta raste JASEN, GRAB, CER, BRIJEST, TOPOLA, LIPA i VRBA.
Na podvodnom šumskom tlu raste trska i šaš.
Rubovi šuma obrasli su grmovima gloga i raznim šumskim cvijećem.
U šumama žive jeleni, srne, lisice, kune, divlje svinje, zečevi i jazavci. Ima i divljih pataka i gusaka, fazana, jarebica i prepelica.
Kako se prirodna bogatstva sve više iskorištavaju, neke vrste drveća, biljaka i životinja su zaštićene.
U spačvanskim šumama zaštićena područja su Lože (kod Županje) gdje raste hrast lužnjak i Radiševo (pokraj Vrbanje) gdje raste hrast kitnjak.
Naše rijeke bogate su ribom.
Najveća riječna riba je som.
Ukusnim mesom ističu se šaran, smuđ, štuka i kečiga.
kečiga
smuđ
štuka
šaran
Nekada je ribe u rijekama bilo puno više. Danas se one uzgajaju u ribnjacima gdje ima i nekih vrsta kojih prije nije bilo u našim rijekama (amur, tolstolobik).
amur
tolstolobik
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području ove županije živi 204.768 stanovnika.
Vukovarsko-srijemska županija ima 84 naseljena mjesta.
Koliko gradova?
Koliko općina?
Osobitost ovog kraja jesu mnoga velika sela sa po više tisuća stanovnika.
Šokci su domaće starosjedilačko hrvatsko pučanstvo rimokatoličke vjeroispovijesti. Stoga je i ovo područje poznato i prepoznatljivo kao Šokadija.
Na ove prostore vršena su brojna organizirana, ali i individualna useljavanja hrvatskog stanovništva katoličke vjeroispovijesti iz različitih krajeva: Gorskog kotara, Like, Korduna, Krbave, Dalmacije, Zagorja, Prigorja, Međimurja, Hercegovine, Bosne, Vojvodine...
Kroz stariju i noviju povijest u neka od ovih područja useljavani su Mađari, Nijemci (Švabe), Srbi, Slovaci, Rusini, Ukrajinci, Česi, Talijani...
Starinačko šokačko pučanstvo ovoga područja govorilo je specifičnim ikavskim govorom stare akcentuacije, što se i danas može čuti među starijim osobama. U jednom dijelu ovoga područja starinski dijalektalni govor je štokavska šokačka ekavica.�
DA BI DOBILI ORANICE
SPAČVANSKE ŠUME
HRAST LUŽNJAK
GRAB, CER, TOPOLA, JASEN, BRIJEST, LIPA, VRBA
JELENI, SRNE, LISICE, KUNE, DIVLJE SVINJE, ZEČEVI, JAZAVCI
ZBOG PREVELIKOG ISKORIŠTAVANJA PRIRODNIH BOGATSTAVA.
LOŽE kraj Županje i RADIŠEVO kraj Vrbanje.
PARK POKRAJ DVORCA U NUŠTRU
SOM
ŠARAN, SMUĐ, ŠTUKA, KEČIGA
Gospodarstvo
Osnovne djelatnosti su industrija i poljoprivreda.
RATARSTVO – uzgoj
žitarica (kukuruz i pšenica),
krmnog i industrijskog bilja
(šećerna repa, suncokret,
uljana repica).
Što znamo o ratarstvu?
Čime se obrađuje zemlja?
Što sve treba učiniti na
zemlji prije sijanja pšenice?
Što je žetva?
Kako se obavlja?
Što s pšenicom nakon žetve?
POVRTLARSTVO – uzgoj povrća
U našem kraju uspijevaju:
krumpir, kupus, luk,
rajčica, paprika,…
Osim na otvorenom,
koriste se i plastenici.
VINOGRADARSTVO – uzgoj vinove loze.
Vinogradarstvo je najraširenije na brežuljkastim dijelovima.
Najpoznatiji vinogradi nalaze se oko Iloka.
Poznata vina su: graševina, traminac, burgundac, silvanac).
Čuvaju se u podrumima u drvenim bačvama.
U našem zavičaju razvijeno je VOĆARSTVO.
Uzgajaju se jabuke, kruške, breskve, marelice, šljive, trešnje, višnje,…
Važna grana poljoprivrede �je i STOČARSTVO.
Grane stočarstva u našem zavičaju su: svinjogojstvo, govedarstvo, peradarstvo, konjogojstvo i ovčarstvo.
Veterinari brinu da stoka bude
zdrava i da se uzgajaju dobre vrste od kojih se dobije dobro meso, mlijeko i jaja.
Šume su veliko bogatstvo naše županije.
Stoga je ŠUMARSTVO važna gospodarska grana našeg zavičaja.
Najviše šuma ima u vinkovačkom i županjskom kraju.
Šumska gospodarstva brinu o ravnomjernoj sječi i pošumljavanju.
U šumama ima raznovrsne divljači.
Stoga je i LOVSTVO unosna
gospodarska grana.
Velika lovišta su Kunjevci kraj Vinkovaca,
oko Iloka i u spačvanskim šumama.
Lovačka društva i lovočuvari
brinu o lovištima.
Kako?
Industrija
INDUSTRIJA je gospodarska djelatnost gdje radnici
u tvornici uz pomoć strojeva prerađuju sirovine u
gotove proizvode.
SIROVINA
šećerna repa -
suncokret -
pšenica -
domaće životinje -
vuna -
GOTOVI PROIZVOD
šećer
ulje
kruh i proizvodi od brašna
meso i mesni proizvodi
vuneni odjevni predmeti
U našem zavičaju PREHRAMBENA
industrija ima velike izvore sirovina.
U Županji su tvornice za proizvodnju šećera
i preradu mlijeka.
U Vinkovcima je tvornica za preradu voća i povrća Vinka.
U Ceriću je radionica za preradu mesa.
Zahvaljujući šumskom bogatstvu razvijena je
DRVNA industrija.
Poznate su tvornice Spačva u Vinkovcima i
Lužnjak u Županji.
Postoji i TEKSTILNA industrija
(Vuteks iz Vukovara i Iteks iz Iloka).
Važna je KOŽARSKA i GUMARSKA industrija (tvornica Borovo).
Dugu tradiciju ima i GRAĐEVINSKA industrija.
Najveće poduzeće je IGM Dilj.
Graditeljstvom se bave još i Vibrobeton,
Kvalitet iz Cerne i dr.
graditeljska poduzeća
koja se bave izgradnjom
raznih objekata.
Ostale djelatnosti
Postoje poduzeća koja brinu o uređenju i ljepšem
izgledu mjesta, uređenju groblja i brinu
osiguravaju osnovne uvjete života. To su
KOMUNALNE djelatnosti.
U Vinkovcima su to Vinkovački vodovod i
kanalizacija, Elektra, Plinara, Nevkoš.
Razvijeno je i OBRTNIŠTVO – male radionice za
proizvodnju i popravak nekih proizvoda.
Promet
Položaj našeg zavičaja vrlo je povoljan i ima
važnu regionalnu i međunarodnu prometnu
ulogu.
CESTOVNI Potraži prometnice!
ŽELJEZNIČKI (Vinkovci)
RIJEČNI (plovne Dunav i Sava)
Kod Đeletovaca su pronađeni
bogati izvori nafte (crnog zlata)
što je bilo vrlo važno za
gospodarstvo naše županije.
U našoj županiji razvijena je TRGOVINA, UGOSTITELJSTVO i TURIZAM.
TEME: �5. Izgled zavičaja / nizinski zavičaj�13. Moja županija
KLJUČNI POJMOVI: nizinski zavičaj, županija.
OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: upoznati izgled i posebnosti zavičajne regije; uočiti tipičnost naselja u zavičajnoj regiji; prikupljati, istraživati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o zavičajnoj regiji; pokazati zavičajnu regiju na zemljovidu; upoznati županijsko središte ili grad u županiji, pronaći ga na zemljopisnoj karti, razumjeti značaj središta županije za život ljudi.
Prezentaciju napravila učiteljica Marica Jurec.