Izbori za Hrvatski sabor
Digitalni obrazovni modul za učenike srednjih škola
Ovaj digitalni obrazovni modul je razvijen uz potporu Fundacije “Otvoreno društvo” i Network of Education Policy Centers.
Dobro došao!
Dobro došla!
Sigurno si čuo/čula da će se uskoro održati izbori za zastupnike i zastupnice u Hrvatskom saboru!
Ovaj digitalni obrazovni modul pripremili smo kako bi se mlade osobe koje prvi put imaju priliku sudjelovati na izborima mogle informirati o ovom vrlo važnom događaju u demokratskom životu naše zemlje.
Što ćeš naučiti?
Upute
Pročitaj ovu prezentaciju
Pročitaj i/ili pogledaj poveznice koje su navedene u prezentaciji
Bilježi glavne pojmove, definicije i druge važne podatke
Pretraži vjerodostojne izvore za dodatne informacije
Riješi online ispit na kraju prezentacije.
Za najmanje 60% osvojenih bodova možeš dobiti potvrdu o završenom modulu.
Ponavljanje
Demokratski izbori
Demokracija
Riječ dolazi iz starogrčkog jezika u značenju vladavina naroda.
Danas označava sustav vladavine u kojoj se odluke donose većinom uz poštivanje prava manjine.
Parlamentarna demokracija je sustav vlasti u kojemu tijelo (npr. skupština, parlament, sabor) čije su članove prethodno slobodno izabrali građani države (birači), donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.
Izbori
Izbori su formalni postupak donošenja odluka, odnosno postupak kojim građanke i građani biraju pojedinca za obnašanje javne dužnosti.
Izbori
Postoji nekoliko vrsta izbora kojima se biraju osobe koje će obnašati javnu dužnost.
U svrhu osiguranja zaštite manjina, organiziraju se i posebni izbori za predstavnike/ce nacionalnih manjina.
Izbori za zastupnike/ce u Europskom parlamentu
Izbori za predsjednika/cu Republike
Izbori za zastupnike/ce u Hrvatskom saboru
Izbori članova/ica predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Izbori za općinske načelnike/ce, gradonačelnike/ce i župane/ice te njihove zamjenike/ce
Demokratski izbori trebaju biti...
Redoviti
Izbori se održavaju redovito, najčešće svake četiri godine.
Tajni
Mora biti osigurana tajnost glasanja. Nitko ne može zahtijevati izjašnjenje birača o njihovom glasačkom opredjeljenju.
Slobodni
Građani moraju biti slobodni u odlučivanju za koga će glasati. Ne smije biti prisile.
Pošteni
Svi sudionici izbornog procesa moraju imati ravnopravan položaj.
Višestranački
Sudjelovanje u izborima otvoreno je svim političkim opcijama.
Izbori
Ako se ne poštuju navedeni standardi, izbori postaju nedemokratski.
Najčešće izborne nepravilnosti:
Važnost izbora
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Ustav Republike Hrvatske, čl. 1.
Važnost izbora
Izbori su prilika da građani/ke iskažu mišljenje o dosadašnjem radu svojih izabranih zastupnika/ca.
Izabrani zastupnici/e su svojevrsni zaposlenici građana koji svake četiri godine “polažu račune” za svoj dosadašnji rad.
Važnost izbora
Izbori su isto tako prilika da građani/ke izaberu novi smjer - novu politiku upravljanja - za iduće četiri godine.
Važnost izbora
Izlazak na izbore potvrda je povjerenja u demokraciju i spremnost na preuzimanje odgovornosti za svoju lokalnu, regionalnu, nacionalnu i europsku zajednicu.
Sloboda nikad nije osvojena. Sloboda se zaslužuje i osvaja u svakoj generaciji.
Correta Scott King, američka aktivistkinja za ljudska prava, supruga Martina Luthera Kinga jr.
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Ustav Republike Hrvatske, čl. 70.
Trodioba vlasti
ZAKONODAVNA
VLAST
IZVRŠNA
VLAST
SUDBENA
VLAST
VLADA RH
HRVATSKI SABOR
VRHOVNI SUD
Hrvatski sabor nositelj je zakonodavne vlasti. Sabor donosi Ustav, zakone i druge akte koje provodi Vlada Republike Hrvatske kao nositelj izvršne vlasti. Vrhovni sud je najviši sud u Republici i osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
Sabor daje povjerenje predsjedniku Vlade i ministrima za obavljanje njihovih dužnosti.
Sabor bira predsjednika Vrhovnog suda na temelju postupka opisanog u Ustavu.
Hrvatski sabor
Predstavničko tijelo građana/ki → Sabor čine izabrani/e predstavnici/e građana/ki.
Zakonodavno tijelo → najviše tijelo upravljanja koje donosi Ustav i druge zakone.
Hrvatski sabor
Između ostalog Sabor...
Ustav Republike Hrvatske, čl. 80.
Zastupnici/e
U Hrvatskom saboru može biti najmanje 100, a najviše 160 zastupnika/ca.
Klubovi zastupnika okupljaju zastupnike/ce iste političke stranke ili zastupnike/ce sličnih stavova.
Osim na plenarnom zasjedanju, zastupnici/e rade i u saborskim odborima (za obrazovanje, za financije, za kulturu itd.)
Usporedi i razmisli
Ako kažemo da je Hrvatski sabor predstavničko tijelo građanki i građana,�što možemo zaključiti kad usporedimo gornja dva grafikona?
Izvor: Državni zavod za statistiku (2013.) Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Stanovništvo prema spolu i starosti. Zagreb: Državni zavod za statistiku.
Izvor: Hrvatski sabor, Zastupljenost spolova u IX. sazivu Hrvatskog sabora (stanje na dan 20.5.2020.)
Političke stranke
Političke stranke
Na izborima najčešće sudjeluju političke stranke koje predlažu svoj program i kandidate/kandidatkinje.
Političke stranke su organizacije koje okupljaju ljude koji imaju zajedničke ili slične poglede na svijet, na upravljanje zajedničkim poslovima te na bavljenje politikom.
Političke stranke
LJEVICA
CENTAR
DESNICA
Političke stranke se tradicionalno dijele na stranke desnice, stranke centra i stranke ljevice.
Niže su navedene neke osnovne razlike među njima.
Nezavisne liste
Ako kandidacijsku listu ne podupire politička stranka već skupina građana, onda govorimo o nezavisnoj listi građana.
Nezavisna lista građana također može sudjelovati na izborima i na nju se odnose ista pravila kao i na kandidacijske liste koje predlažu političke stranke.
Birači predlažu neovisnu listu na osnovi najmanje 500 pravovaljano prikupljenih potpisa birača izborne jedinice za koju se neovisna lista predlaže.
Izbori za Hrvatski sabor
Tijela za provedbu izbora
Općinska i gradska izborna povjerenstva
3
Birački odbor
Provodi izbore na biračkom mjestu.
4
Državno izborno povjerenstvo
Stalno i nezavisno tijelo koje organizira i nadzire sve izbore u Republici Hrvatskoj. DIP izdaje upute kojima detaljnije uređuje izborni proces te odlučuje o prigovorima i zaštiti izbornog prava. Više o DIP-u pročitaj ovdje. 🔗
1
Izborno povjerenstvo izborne jedinice
2
Ustavni sud
Žalbe protiv odluka DIP-a podnose se Ustavnom sudu koji vrši nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine.
Ustav Republike Hrvatske, čl. 72.
Vrste izbora
REDOVITI IZBORI
PRIJEVREMENI IZBORI
Izbori koji se održavaju istekom četiri godine mandata trenutnog Sabora.
Izbori koji se održavaju prije isteka četiri godine mandata trenutnog Sabora zbog nemogućnosti izglasavanja povjerenja Vladi ili u drugim slučajevima predviđenima Ustavom.
Izbori mogu biti:
Biračko pravo
Pasivno biračko pravo
Aktivno biračko pravo
Pasivno biračko pravo podrazumijeva pravo građana/ki da imaju pravo glasa odnosno da biraju.
Aktivno biračko pravo podrazumijeva pravo građana/ki da se kandidiraju odnosno da budu birani/e.
Tijek izbora
Raspuštanje Sabora
Sabor donosi odluku o svom raspuštanju ili to čini Predsjednik Republike u slučajevima predviđenima Ustavom.
Raspisivanje izbora
Predsjednik Republike odlukom raspisuje izbore. Od dana raspisivanja pa do dana izbora za zastupnike/ce mora proteći najmanje 30 dana.
Kandidiranje
Potencijalni kandidati prikupljaju potpise podrške sukladno pravilima propisanima zakonom. Kandidat/kinja za zastupnika/cu u Hrvatski sabor može biti hrvatski/a državljanin/ka s navršenih 18 godina života.
Izborna kampanja
Vrijeme kada političke stranke i nezavisne liste predstavljaju svoje programe i kandidate građanima/kama.
Više o izbornoj kampanji saznaj u ovom videu. 🔗
Izborna šutnja
Jedan dan prije izbora na snazi je izborna šutnja kada nema izborne kampanje. Izborna šutnja je prilika za građane/ke da odaberu za koga će glasati na izborima.
Izbori
Dan izbora je neradni dan. Biračka mjesta su otvorena od 7 do 19 sati.
Koga se bira?
151 zastupnik/ca
3 zastupnika/ice�iz dijaspore
Zastupnici/e se biraju u XII. izbornoj jedinici za građane/ke koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
140 zastupnika/ica
Glasači u 10 izbornih jedinica biraju 14 zastupnika/ca po izbornoj jedinici.
8 zastupnika/ca nacionalnih manjina
Zastupnici/e se biraju u XI. izbornoj jedinici za predstavnike 6 skupina nacionalnih manjina.
Izborne jedinice u Republici Hrvatskoj
Brojanje glasova
Utvrđivanje izabranih kandidata/kinja u I. do X. izbornoj jedinici
1
Utvrđivanje broja glasova
Za svaku listu utvrđuje se broj glasova koje je dobila.
Izborni prag od 5%
Potom se utvrđuje je li lista prešla izborni prag od 5% glasova.
Liste koje nisu prešle izborni prag ne sudjeluju u raspodjeli mandata.
2
Utvrđivanje broja mandata
Koristeći se tzv. D'Hondtovom metodom 🔗 utvrđuje se broj mandata koje je dobila pojedina lista.
3
Utvrđivanje izabranih kandidata/kinja
Utvrđuje se redoslijed izabranih kandidata/kinja prvo na temelju preferencijalnih glasova, a potom na temelju redoslijeda na listi.
4
Kako glasati?
Kako bi glasao/glasala, moraš biti stariji/starija od 18 godina.
18+
Kako bi glasao/glasala, moraš biti upisan/a u popis birača/ica.
Informacije o biračkim popisima možeš pronaći na stranicama Ministarstva uprave.
POPIS BIRAČA/ICA
Kako bi glasao/glasala, moraš osobno pristupiti biračkom mjestu na dan izbora. Biračka mjesta su otvorena od 7 do 19 sati.
Informacije o biračkim mjestima možeš pronaći na stranicama Ministarstva uprave ili u svom gradskom/općinskom biračkom odboru.
7 - 19 h
Kako bi glasao/glasala, moraš na biračkom mjestu pokazati identifikacijski dokument.
OSOBNA ISKAZNICA
PUTOVNICA
VOZAČKA DOZVOLA
Nakon što utvrdi tvoj identitet i zabilježi tvoj dolazak na biračko mjesto, član/ica biračkog odbora predat će ti glasački listić.
1. LISTA A
2. LISTA B
1. LISTA A
2. LISTA B
Glasački listić
1. LISTA A
2. LISTA B
1. LISTA A
2. LISTA B
Kandidacijska lista
Naziv kandidacijske liste
Lista kandidatkinja i kandidata
Na glasačkom listiću:
→ Glasaš za jednu kandidacijsku listu.
→ Na toj kandidacijskoj listi možeš izabrati i jednog/u kandidata/kinju kojemu/kojoj ćeš dati preferirani glas.
1. LISTA A
2. LISTA B
1. LISTA A
2. LISTA B
Glasački listić presavij i ubaci u glasačku kutiju.
Koja su tvoja prava kao glasača/glasačice?
→ imaš pravo na jedan glas
→ slobodan/slobodna si izabrati za koga ćeš glasati
→ nitko ne može zahtijevati da se izjasniš za koga si glasao/glasala
→ nitko te ne može pozvati na odgovornost zbog glasanja ili zato što nisi glasao/glasala
→ nitko ne može glasati umjesto tebe
Ako uočiš nepravilnosti na biračkom mjestu...
→ obrati se biračkom odboru
→ uputi predstavku Državnom izbornom povjerenstvu
→ obrati se promatračima
→ obrati se nevladinim organizacijama poput gonga (www.gong.hr)
Zašto izaći na izbore?
Glasanje je tvoje pravo.
Ustav Republike Hrvatske jamči ti pravo da svojim glasom odabereš tko će upravljati državom. Posljedično, biraš one koji će upravljati i našim životima u iduće četiri godine.
Glasanje je pravo za koje se treba boriti!
U antičkoj Grčkoj, kolijevci demokracije, nisu svi imali pravo glasa. Opće pravo glasa izboreno je tijekom povijesti na različite načine. Svaki izlazak na izbore potvrđuje da je opće pravo glasa važno.
Glasanje je način da kažeš što ti je važno!
Birajući svoje kandidate, jasno izražavaš što ti je važno kao i način kako želiš da se upravlja državom.
Glasanje je odlučivanje!
Ako ti ne glasaš, glasovi drugih određuju što je važno, kako će se upravljati državom, koji zakoni će se donositi.
Glasanje je snažna poruka!
Čak i ako “nemaš za koga glasati”, imaš opciju. Izađi na biračko mjesto i učini glasački listić nevažećim jer je i to poruka!
Nemojte misliti da mala skupina promišljenih, predanih građana ne može promijeniti svijet. U biti, jedino to je i mijenjalo svijet.
Margaret Mead, američka antropologinja
Literatura
Državno izborno povjerenstvo (2019.) I moj glas je bitan: edukacija učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola. Poveznica: https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages//aktualno/Edukacije_skole_2018/Prezentacija-za-web.pdf
Raos, M. i V. Raos (2012.) Politika za mlade (i one koji se tako osjećaju). Zagreb: Profil Multimedija.
Smerdel, B. (2013.) Ustavno uređenje europske Hrvatske. Zagreb: Narodne novine.
Mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva, Vrhovnog suda i Hrvatskog sabora.
Digitalni obrazovni modul: Izbori za Hrvatski sabor
Forum za slobodu odgoja, svibanj 2020. godine. Izradio: Mario Bajkuša
Ovaj digitalni obrazovni modul napravljen je u dobroj namjeri u svrhu informiranja učenica i učenika srednjih škola o izborima za Hrvatski sabor. U trenutku uključivanja popisa vanjskih internetskih izvora nisu bili uočeni nikakvi ilegalni, nepotpuni ili neaktivni sadržaji na stranicama na koje poveznice upućuju. Na aktualno i buduće oblikovanje, sadržaje, autorska prava na povezanim stranicama ili na stranicama na koje se upućuje Forum za slobodu odgoja nema nikakvog utjecaja te se ovime izričito ograđuje od svake odgovornosti za promjenu istih nakon što je ova publikacija objavljena. U ovom modulu korištene su fotografije sa mrežnih servisa koji nude besplatne fotografije. Ako je kojim slučajem koja od fotografija zaštićena, molimo vas da nas obavijestite na forum@fso.hr.
Ovaj digitalni obrazovni modul je razvijen uz potporu Fundacije “Otvoreno društvo” i Network of Education Policy Centers.