1 of 54

KNJIŽNICA KAO MJESTO POTICANJA ZNATI(ŽELJE): OD ČITAČA DO ČITATELJA

Anita Peti-Stantić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

​

2 of 54

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

1

3 of 54

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

2

4 of 54

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

3

5 of 54

NAŠ MOZAK NIJE PREDODREĐEN ZA ČITANJE

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

4

6 of 54

NAŠ JE MOZAK SPOSOBAN ZA ČITANJE

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

5

7 of 54

(ŠKOLSKA) KNJIŽNIČARKA?

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

6

8 of 54

ZAŠTO (DANAS) ČITAMO?

  • EVOLUCIJA ČITANJA
    • u svakom pojedincu i u skupini, u ljudima kao vrsti – da bi se moglo čitati, potrebna je promjena u strukturi mozga

​

  • DRUŠTVENA ULOGA ČITANJA
    • kako bismo jedni drugima prenijeli informacije o svjetovima koji nisu prisutni (prostor-vrijeme, razvoj standardnoga jezika)
    • uloga informativnih i literaranih tekstova danas (odrasli i djeca)

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

7

9 of 54

KAKO (DANAS) ČITAMO?

  • Isto kao i prije, ali...
    • i bitno više u drugim oblicima, a ne samo u obliku klasične knjige
  • Koja je posljedica takvog čitanja?
    • kraći tekstovi
    • tekstovi manje složenosti
    • tekstovi koji zahtijevaju povezivanje s drugima tekstovima ili izvorima znanja (hipertekstovi)

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

8

10 of 54

KAKO (DANAS) ČITAMO?

  • MOTIVACIJA I KONCENTRACIJA SU PROMIJENJENE
    • do informacije se lako i brzo može doći na internetu (točno, ali i privid)
    • jednostavnije je i privlačnije gledati filmove, nego čitati knjige
  • NUŽNOST PRILAGODBE (nas koji radimo s djecom, pristupa i tipa teksta)
    • kritičko čitanje je ključno
    • jedino kritičko čitanje danas omogućuje razumijevanje i sporazumijevanje
    • lako je uvjeriti mlade da je kritičko čitanje sposobnost koja im je potrebna

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

9

11 of 54

STRUČNA LITERATURA

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

10

12 of 54

ZNATIŽELJA I ŽIVOT

  • (mala) djeca i znatiželja
  • znatiželju treba njegovati i podržavati
    • podrška odraslih dječjoj znatiželji
    • nedostatak podrške znatiželji tinejdžera i mladih
      • mentori
      • društvo

​

  • ZAŠTO JE ZNATI(ŽELJA) VAŽNA?

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

11

13 of 54

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

12

14 of 54

ZNATIŽELJA I VOKABULAR

  • (mala) djeca i učenje značenja riječi
    • receptivno i produktivno
  • RAZGOVOR O RAZLIČITIM TEMAMA
  • tinejdžeri
    • postavljanje pitanja o pojavama svijeta u kojem žive (uključujući emocije)
    • postavljanje pitanja o riječima koje ne razumiju

​

  • ZAŠTO JE VAŽNO SHVATITI KAD MLADI NE RAZUMIJU RIJEČI?

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

13

15 of 54

16 of 54

ZNATIŽELJA I ČITANJE

  • PSIHOLOŠKI PREDIKTORI ČITANJA
    • motivacija
    • pozitivan stav

​

  • OBOJE IZVIRE IZ ZNATI(ŽELJE)

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

15

17 of 54

ZAŠTO JE I KAKVO JE ČITANJE VAŽNO ZA RAZVOJ INTELEKTUALNOG VOKABULARA?

  • USMENOST I PISMENOST KULTURE
  • u lancu usmenoga prijenosa postoji mnogo koraka u kojima može doći do problema
    • pokvareni telefon

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

16

18 of 54

PISMENOST

  • pisano i pismena kultura omogućuju
    • zastajkivanje
    • vraćanje na pročitano
    • razmišljanje o pročitanom
    • povezivanje pročitanog s dotadašnjim iskustvom
    • analizu i sintezu

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

17

19 of 54

PROBLEM

  • uočili smo da je rječnik današnjih mladih sve UŽI i sve PLIĆI
  • Što to znači?
    • 1. mladi koriste sve manje različitih riječi
    • 2. mladi koriste sve manji broj značenja neke riječi
  • I ZBOG TOGA SE NISU U STANJU PRECIZNO IZRAŽAVATI

​

    • npr. pisati – napisati – prepisati – zapisati – otpisati
      • spremno/rado sam joj otpisala na pismo
      • olako/unaprijed/prerano sam otpisala prijateljicu

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

18

20 of 54

KOJI SU UZROCI TOMU?�(važno za osnovnoškolce!)

  • roditelji sve manje razgovaraju s djecom
    • nemaju vremena
  • roditelji nedovoljno čitaju maloj djeci
    • ne znaju da je to važno
    • ako im netko kaže da je važno, ne vjeruju da je toliko važno
  • !!! Manjak riječi s kojim djeca ulaze u obrazovni sustav!!!

​

  • mladi sve manje međusobno razgovaraju ‘oči u oči’, više se služe kratkim porukama posredovanim tehonologijom

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

19

21 of 54

STRUČNA LITERATURA

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

20

22 of 54

KOJI SU UZROCI TOMU?�(važno za sve!)

  • nepovoljan omjer čitanja kratkih tekstova koji ne zahtijevaju kritičkog čitatelja i ostalih tekstova
  • nepovoljan omjer čitanja tekstova u elektronskom obliku u odnosu na one u tiskanom
  • nepovoljan omjer čitanja zahtjevn(ij)ih tekstova u odnosu na nezahtjevne

​

  • nepostojanje specijaliziranih modula (i vremena) za podučavanje vokabulara

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

21

23 of 54

STRUČNA LITERATURA

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

22

24 of 54

KOJE SU POSLJEDICE?

  • ZANEMARIVANJE PROŠIRIVANJA I PRODUBLJIVANJA VOKABULARA DOVODI DO NERAZUMIJEVANJA TEKSTOVA
    • dubina:
      • razumijevanje različitih značenja riječi
      • razumijevanje upotrebe riječi u različitim kontekstima
    • širina:
      • razumijevanje značenja što većeg broja riječi (posebno riječi općeg akademskog/intelektualnog vokabulara)
  • !!! Svjetska istraživanja pokazuju da na stranici teksta ne bi smjelo biti više od 2% nepoznatih riječi!!!

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

23

25 of 54

JE LI TO STVARAN PROBLEM?

  • DA, zato što su širina i dubina vokabulara najbolji prediktori
    • čitateljske sposobnosti
    • uspjeha u obrazovanju
    • uspjeha u sporazumijevanju

​

  • JEDINO RAZUMIJEVANJE OMOGUĆUJE SPORAZUMIJEVANJE, A ONDA I POZITIVAN STAV I MOTIVACIJU

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

24

26 of 54

ČITALAČKA PISMENOST

  • STRUKTURIRANI KORACI u procesu svladavanja čitanja

​

​

  • REPROGRAMIRANJE MOZGA svakog pojedinca
  • AUTOMATIZIRANOST ČITANJA pretpostavka je njegove uspješnosti

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

25

27 of 54

ČITALAČKA PISMENOST

​

​

​

​

​

​

​

DUBINSKO ČITANJE postiže se samo integracijom svih koraka

Samo se tako dolazi do značenja!

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

26

28 of 54

DUBINSKO ČITANJE: ZNANOST I POEZIJA

  • pozadinsko znanje (kontekst)
  • zauzimanje perspektiva (empatija)
  • kritička analiza
  • inovativno mišljenje

​

​

  • zaključivanje
  • dedukcija i indukcija
  • analoško mišljenje
  • imaginacija
  • uvid i promišljanje

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

27

29 of 54

PROJEKT HRZZ�MODELIRANJE MENTALNE GRAMATIKE HRVATSKOGA: OGRANIČENJA INFORMACIJSKE STRUKTURE

  • http://megahr.ffzg.unizg.hr/
  • PRAKTIČNI INTERES: podizanje razine čitalačke pismenosti učenika te odgoj i obrazovanje iskusnog sposobnog čitatelja
  • HRVATSKA PSIHOLINGVISTIČKA BAZA
  • Baza 6000 riječi (imenica, glagola, pridjeva)
    • 1500 riječi su slučajni odabir iz korpusa HrWac
    • +1500 najčešćih punoznačnih riječi iz Hrvatskog čestotnog rječnika
    • +1500 riječi iz udžbenika koje dosad nisu testirane (riječi za koje pretpostavljamo da ih učenici ne mogu razumjeti bez dodatnoga objašnjenja)

​

​

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

28

30 of 54

HRVATSKA PSIHOLINGVISTIČKA BAZA: OSNOVNI POJMOVI

  • PSIHOLINGVISTIČKI KONSTRUKTI VAŽNI ZA LEKSIČKO PROCESIRANJE
    • konkretne riječi
      • brže
      • bolje
      • dulje

​

  • Psiholingvističko ispitivanje
    • 1. konkretnosti/apstraktnosti
    • 2. visoke/niske predočivosti
    • 3. relativne (subjektivne) čestoće
    • 4. dobi usvajanja
  • Objektivne mjere: vrsta riječi, rod, živost, frekvencija u korpusu HrWac, broj grafema

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

29

31 of 54

PAS

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

30

32 of 54

SOFISTICIRAN

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

31

1. koji zna mnogo o svijetu, o raznim oblastima znanja; iskusan

2. koji je vrlo složen [sofisticirani kompjuter]; kompliciran

3. koji je blizak ukusu profinjene osobe [sofisticirana metoda; sofisticirani ukus]; rafiniran, istančan

33 of 54

TEORIJA DVOSTRUKOGA KODIRANJA

  • KONKRETNE RIJEČI
    • kodiraju se u mozgu pomoću dva puta, pojmovno-vizualnog i jezičnog
    • osim činjenice da takve riječi češće čujemo, i VIDIMO stvari koje te riječi označavaju (stol, prozor, kuća itd.)
  • APSTRAKTNE RIJEČI
    • kodiraju se u mozgu samo unutar jednog puta, jezičnog
    • s takvim se riječima rjeđe susrećemo, ne VIDIMO ih (mišljenje, veličina, rezervirati...)

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

32

34 of 54

OPĆI INTELEKTUALNI /AKADEMSKI VOKABULAR

  • uglavnom apstraktne riječi
    • nanijeti, ovladati, podvrgnuti
    • dojmljiv, nepobitan, konceptualan
    • integracija, altruizam, empatija, fragmentacija, vjerodostojnost, revidiranje, prosvijećenost, parcelizacija
  • javljaju se u tekstovima različitih vrsta
  • TREBAJU LI NAM TE RIJEČI?
  • RECEPTIVNI I PRODUKTIVNI VOKABULAR

​

​

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

33

35 of 54

INTELEKTUALNI / AKADEMSKI VOKABULAR

  • ZAŠTO JE VAŽNO ČITATI RAZNOVRSNO?
    • s nekim se riječima (koje nam trebaju) nikad ne susrećemo u svakodnevnom životu izvan akademskog konteksta
    • intelektualno ne možemo napredovati ne naučimo li razumjeti i služiti se i tim riječima i konstrukcijama
  • ZAČARANI KRUG: što se manje služimo nekim riječima, to se one rjeđe pojavljuju
  • PITANJE: Trebaju li nam te riječi?

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

34

36 of 54

INTELEKTUALNI VOKABULAR: INTERVENCIJA

  • Što možemo učiniti?
  • 1. detektirati riječi prema određenim kriterijima
    • PSIHOLINGVISTIČKI KRITERIJI:
      • konkretnost
      • predočivost
      • dob usvajanja
      • relativna čestoća
  • 2. naučiti te riječi i učvrstiti njihova značenja korištenjem

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

35

37 of 54

ŠTO ŠKOLSKA KNJIŽNIČARKA MOŽE?

  • primarno, VOĐENIM izborom poticati SLOBODNI IZBOR!

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

36

38 of 54

ŠTO ŠKOLSKA KNJIŽNIČARKA MOŽE?

  • doseći svu djecu obuhvaćenu obrazovnim sustavom, a to je velika većina djece i mladih

​

  • stvoriti poticajno okruženje ispunjeno podrškom u kojem se ne procjenjuju ni znanja ni sposobnosti (usuprot obrazovnom sustavu)

​

​

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

37

39 of 54

ŠKOLSKA KNJIŽNIČARKA MOŽE

  • omogućiti i poticati čitanje tekstova različitih vrsta (npr. književnost, informativni tekstovi, popularnoznanstveni tekstovi za mlade) različita sadržaja i na različitim medijima
  • pomoći djeci i mladima u pronalaženju resursa i svladavanju intelektualnog vokabulara
  • pomoći djeci i mladima u integriranju sposobnosti služenja jezikom i čitanja za (spo)razumijevanje

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

38

40 of 54

ULOGA ŠKOLSKE KNJIŽNIČARKE

  • Nema jednog jedinstvenog rješenja za odgajanje čitatelja
    • ZAŠTO?
  • Zato što smo svi mi, kao i sva djeca, različiti ljudi s različitim interesima i različitim predznanjima.

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

39

41 of 54

LITERATURA ZA DJECU I MLADE MIMO LEKTIRE

  • Popularnoznanstvena literatura za mlade
  • ZAŠTO?
    • zbog održavanja RADOZNALOSTI i MOTIVACIJE
    • IGRA kao osnovni motivator svega što djeca čine
    • zbog bogatstva vokabulara i jezičnih rješenja
  • Zato što se upravo te knjige biraju i objavljuju zato što netko vjeruje u njihovu kvalitetu mimo kanona!

​

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

40

42 of 54

POPULARNOZNANSTVENI TEKSTOVI ZA MLADE

NOVI PRISTUP ZA NOVU DJECU I MLADE: David Hockney i Martin Gayford, ilustracije Rose Blake, Povijest slika za djecu, prijevod Vedran Pavlić, Školska knjiga 2019.

​

​

​

​

UVOD: Premda ova knjiga nije napisana u tradicionalnom obliku djela o povijesti (u kojem biste možda očekivali da ćete saznati redoslijed kojim su se događaji zbivali), okrenete li na stranicu 118., pronaći ćete kronologiju koja prikazuje alate kojima su se umjetnici koristli i kako su novi izumi utjecali na njihov rad. Na stranici 122. je i pojmovnik u kojemu možete potražiti sve riječi čije vam je značenje možda nepoznato. Slike koje se meni sviđaju možda su sasvim drukčije od onih koje biste vi odabrali da pišete svoju povijest slika. Dok čitate ovu knjigu (ili dok vam je netko drugi čita), razgovarajte o onome što vidite. Kad gledamo slike, svi donosimo vlastita gledišta. Upravo je to najljepše kad je riječ o umjetnosti i razlog zašto je stvaramo.

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

41

43 of 54

POPULARNOZNANSTVENI TEKSTOVI ZA MLADE

Daniel J. Siegel, Oluja u mozgu: snaga i svrha tinejdžerskog mozga, prijevod Nikolina Palašić, Harfa 2017.

Kad koristimo sposobnost stvaranja mindsight-mapi sebe samih, to nazivamo uvidom. Kad istu sposobnost koristimo kako bismo osjetili i poštovali unutarnji život nekoga drugoga, onda to zovemo suosjećajnim razumijevanjem ili jednostavno empatijom. Način na koji njegujemo empatiju može činiti razliku između odnosa u kojem uživaju obje strane i odnosa koji je frustrirajući i ne donosi ispunjenje.

Ali što je to zapravo odnos?

Kad razgovaramo s prijateljem, odašiljemo energiju u obliku molekula zraka koje se kreću od nas prema sugovorniku.

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

42

44 of 54

POPULARNOZNANSTVENI TEKSTOVI ZA MLADE

David Eagleman, Mozak: čudesna priča o tebi, prevela Aleksandra Barlović, Planetopija 2016.

U današnje vrijeme digitalnog hiperpovezivanja važnije je nego ikada shvatiti veze između ljudskih bića. Ljudski je mozak u osnovi programiran za interakciju: iznimno smo društvena vrsta. Premda naši društveni porivi katakad mogu biti podvrgnuti manipulacijama, ujedno su u središtvu ljudske priče o uspjehu.

Možda pretpostavljate da završavate na granici svoje kože, ali na određeni način nije moguće odrediti gdje vi završavate i gdje započinju ljudi koji vas okružuju. Vaši neuroni i neuroni svih na ovom planetu surađuju u golemom, promjenjivom superorganizmu. Ono što smatramo vama jednostavno je mreža u većoj mreži.

Ako želimo vedriju budućnost za svoju vrstu, želimo nastaviti istraživati kako ljudski mozak ostvaruje interakcije – opasnosti i mogućnosti tih načina. Jer nije moguće izbjeći istinu utvrđenu u programiranosti naših mozgova: potrebni smo jedni drugima.

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

43

45 of 54

POPULARNOZNANSTVENI TEKSTOVI ZA MLADE

Richard Feynman, Osobitosti fizikalnih zakona, preveli Petar Colić et al. Školska knjiga 2017.

Razmišljamo li o primjenama matematike i fizike, lako nam je shvatiti korist od matematike u složenim situacijama, tamo gdje u igru ulaze veliki brojevi. U biologiji, primjerice, djelovanje virusa na bakteriju nije matematika. Gledate li to mikroskopom, vidjet ćete kako sićušni virus nasrće na bakteriju nekoga smiješnoga oblika – svaka od njih ima drugi oblik – i možda će mu uspjeti da joj ucijepi svoj DNA, a možda i ne će. Ali kad eksperiment izvedemo s milijunima i milijunima bakterija, mnogo ćemo doznati ako proračunamo srednje vrijednosti.

(Nobelova nagrada za fiziku1965.)

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

44

46 of 54

POPULARNOZNANSTVENI TEKSTOVI ZA MLADE�Ah, mi žene!

  • Tatjana Barat, Priče o neustrašivim hrvatskim ženama, Iris Illyrica 2019.

​

​

​

ZRINKA TAMBURAŠEV

U gradu Sisku rodila se Zrinka, djevojčica koju su u školi počele zanimati epruvete, mikroskopi i stakleno posuđe u kojem se miješaju razni sastojci. Silno je željela postati kemičarkom i raditi u pravom laboratoriju. ... Izvodila je pokuse i zapisivala svoja opažanja o lijekovima koje je pokušavala osmisliti. S njom su radile još dvije žene kemičarke i jedan muškarac. Osobito su ih zanimale bakterije i način brobe protiv njih. ... Taj su lijek nazvali Sumamed. Nakon nekoliko godina vijest o tom lijeku odjeknula je cijelim svijetom. Tada su Zrinka i njezini kolege proglašeni “herojima kemije”, i to u dalekoj Americi. Lijek koji je Zrinka pomogla izumiti do danas je spasio milijune života.

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

45

47 of 54

I NOVA KNJIGA KOJA JE PRED TISKOM...

  • PUTOVANJE U NEPOZNATO: Zašto se bavim znanošću (i kako je do toga došlo)?
    • Što sve rade znanstvenici? Zašto? Kakvi su bili putevi kojima su došli do toga da postanu znanstvenici? Jesu li njihovi putevi bili pravocrtni ili zaobilazni?
    • životne priče hrvatskih znanstvenika koji žive i rade u Hrvatskoj i u inozemstvu, mlađih i starijih, raznih provenijencija: Iva Tolić, Ivan Đikić, Ivica Puljak, Saša Ceci, Saša Stulhofer, Ljiljana Fruk, Ticijana Ban, Vilma Dembitz...

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

46

48 of 54

  • POPIS KNJIGA CITIRANIH U KNJIZI ZNATI(ŽELJA) REDOM KOJIM SE NAVODE

​

  • 1. Rudan, Igor (2017). Točna boja neba: razmišljanja o znanosti u 21. stoljeću
  • 2. Rudan, Igor (2018). Zao zrak
  • 3. Wolf, Maryanne (2019). Čitatelju, vrati se kući: čitateljski mozak u digitalnom svijetu
  • 4. Seife, Charles (2008). Nula: biografija opasne ideje
  • 5. Enders, Giulia (2016). Crijeva sa šarmom: sve o jednom podcijenjenom organu
  • 6. Angier, Natalie (2010). Kanon: vrtoglavo putovanje kroz predivne osnove znanosti
  • 7. Krznaric, Roman (2014). Kabinet čuda: kako nas povijest uči dobrom življenju
  • 8. Rovelli, Carlo (2017). Sedam kratkih lekcija iz fizike
  • 9. Eagleman, David (2016). Mozak: čudesna priča o tebi
  • 10. Feynman, Richard (2017). Osobitosti fizikalnih zakona
  • 11. Feynman, Richard P. (2010). Što te briga što drugi misle?! Daljnje avanture znatiželjnog lika
  • 12. Rossi, Paolo (2019). Rođenje novovjekovne znanosti u Europi
  • 13. Kuhn, Thomas S. (2002). Struktura znanstvenih revolucija
  • 14. Schwartz, Barry (2004). The Paradox of Choice: Why More is Less? How the culture of abundance robs us of satisfaction

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

47

49 of 54

  • POPIS KNJIGA CITIRANIH U KNJIZI ZNATI(ŽELJA) REDOM KOJIM SE NAVODE

​

  • 15. Zgaga, Zoran i Srđan Novak (2000). Projekt ljudskog genoma - završetak ili novi početak?
  • 16. Kahneman, Daniel (2013). Misliti, brzo i sporo
  • 17. Thaler, Richard H. i Cass R. Sunstein (2009). Poticaj: moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći
  • 18. Lane, Nick (2012). Uspon života: deset najvećih izuma evolucije
  • 19. Blum, Deborah (1998). Sex on the Brain: The Biological Differences Between Men and Women
  • 20. Dweck, Carol S. (2018). Mentalni sklop: nova psihologija uspjeha
  • 21. Johnson, Steven (2020). Kako smo došli dovde: Šest inovacija koje su stvorile suvremeni svijet. Za djecu i mlade.
  • 22. Ceci Saša (2019). Blesimetar Drugi: šest godina stariji, nimalo pametniji
  • 23. Bauman, Zygmund (2010). 44 Letters from the Liquid Modern World
  • 24. Edward O. Wilson (2013). Letters to a Young Scientist
  • 25. Liessman, Konrad Paul (2019). Obrazovanje kao izazov
  • 26. Šikić, Zvonimir (2020). Knjiga za klikeraše: Logički pogled na čovjeka i društvo.
  • 27. Bloch, Marc (2008). Apologija historije ili zanat povjesničara

​

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

48

50 of 54

ČITANJE U MOZGU I U DRUŠTVU�DODATNO ČITANJE

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

49

51 of 54

NE ZABORAVIMO ČITATI I IGRATI SE

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

50

52 of 54

UČITELJ, KNJIŽNIČAR, RODITELJ, a onda i SVEUČILIŠNI PROFESOR – NEUROKIRURG BEZ NOŽA

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

51

53 of 54

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

52

54 of 54

HVALA!

Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Istarske županije, 12. 5. 2021.

53