IZAZOVI ODRASTANJA�
kako prepoznati teškoće
i� pružiti podršku?
�
Pripremila:
VALERIJA BARAN,
stručni suradnik pedagog, mentor
CILJ�PEDAGOŠKOG PREDAVANJA�i radionice
OSVIJESTITI IZAZOVE S KOJIMA SE SUSREĆU ADOLESCENTI I RODITELJI - kako bi mogli pružiti podršku
ANALIZIRATI RAZLIČITE GENERACIJE – kako bi bolje razumjeli ponašanja učenika i odraslih ljudi
ISTAKNUTI VAŽNOST MENTALNOG ZDRAVLJA -
upoznati se s istraživanjima koja govore o uzrocima narušenog mentalnog zdravlja
SAVJETOVATI RODITELJE O NUŽNIM PROMJENAMA U ODGOJU - analizirati vlastite odgojne postupke
PREDLOŽITI LITERATURU I USTANOVE KOJE PRUŽAJU POMOĆ I PODRŠKU
IZAZOVI NOVIH GENERACIJA…
NOVI TRENDOVI
život na društvenim mrežama
DIGITALNI IDENTITET
NOVE GENERACIJE:
Različit doživljaj sebe i svijeta oko sebe
STRAHOVI, BRIGE
GRANICE
AUTODESTRUKTIVNOST
Negativne misli
Samoozljeđivanje
DEPRESIJA
Kako izaći iz začaranog kruga negativnih misli
CIKLUS PREDAVANJA ZA RODITELJE
DANAS - uvodno predavanje
Nastavak … jednom mjesečno… svaki zadnji utorak u mjesecu
tko želi … slobodno uključivanje…
PRIJAVA:
https://forms.gle/8x879DP4FQrx82BU8
NEŠTO ŠTO VEĆ ZNATE…� �promjene u odrastanju:
FIZIČKI RAZVOJ - PUBERTET
biološki očekivane promjene u izgledu tijela, povećano usmjeravanje pažnje na vlastito tijelo
MENTALNI RAZVOJ - ADOLESCENCIJA –
psihološko sazrijevanje tijekom kojeg osoba traži svoj identitet i postupno prihvaća ulogu i odgovornosti odrasle osobe“
BITI RODITELJ ADOLESCENTA = IZAZOVNO KAO BITI ADOLESCENT
POTREBA ZA SAVJETOM I SIGURNOŠĆU
POTREBA ZA NEZAVISNOŠĆU
IZVOR SUKOBA
ZABRINUTOST ZBUNJENOST RODITELJA
AKTIVNOST : Procjena djetetova ponašanja
ŠTO NAM KAŽU DJECA?
STRAHOVI, BRIGE…
MISLIM O …
ZBOG UVJERENJA DA SE RADI O UOBIČAJENIM ��„BURAMA I OLUJAMA“�� ADOLESCENCIJE
RODITELJI MOGU
Zanemariti probleme ozbiljnije naravi koji zahtijevaju podršku stručnjaka.
Pretjerano reagirati zbog nekog ponašanja koje je zapravo uobičajeno među adolescentima
ZAŠTITNI FAKTORI
PRIVRŽENOST RODITELJIMA
PRIPADNOST VRŠNJACIMA
Ispunjeno slobodno vrijeme
Religioznost
PREDANOST ŠKOLI
RIZIČNI FAKTORI
AUTORITARNA RODITELJSKA KONTROLA
SVAĐANJE OKO RAZLIČITIH ODGOJNIH METODA
PREVISOKA OČEKIVANJA RODITELJA
RODITELJI ZABORAVLJAJU DJECI VAŽNE STVARI
rođendane,utakmice
Nedostatak prijateljskih veza
�
RIZIČNI FAKTORI VODE U OSAMLJIVANJE
I VIRTUALNI SVIJET
PROSJEČNA DOB PRISTUPANJA :
10,1 g
zakonski s minimalno 13
DNEVNO VRIJEME PROVEDENO NA DRUŠTVENIM MREŽAMA : ��
SVRHA PRAĆENJA DRUŠTVENIH MREŽA
DRUŠTVENE MREŽE KORISTE RADI PRIJATELJA��imaju tisuće prijatelja i pratitelja na dr. mrežama�
U isto vrijeme, psiholozi kažu da savjetovalište najviše dolaze radi osamljenosti - jer u svojoj okolini nemaju s kim razgovarati ???
KAKO SE MLADI PREDSTAVLJAJU NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
ŽELE OSTAVITI NAJBOLJI MOGUĆI DOJAM NA DRUGE:
FIZIČKI IZGLED U FOKUSU, a ne vrijednosti kao što su osobine karaktera, marljivost, savjesnost, odgovornost, pouzdanost i sl.
Prikazuju sebe KAKVI BI HTJELI BITI
i život koji bi željeli živjeti
Bave nekom vrstom „UREĐIVANJA IDENTITETA“
Pozitivni komentari potiču njihovo samopoštovanje
Negativni komentari mogu biti vrlo štetni.
Sve to upućuje na stvarnu krhkost, ranjivost, osjetljivost na kritiku i neodobravanje,
ali i potrebu pomoći odraslih u odrastanju i definiranju sebe.
JESTE LI SE KAD OSJEĆALI KAO DA STE VI I VAŠE DIJETE S DVA RAZLIČITA PLANETA?
Vi i vaše dijete pripadate različitim generacijama ljudi i zbog toga postoje velike razlike.
Zbog čega se to događa?
SVAKA GENERACIJA JE ODRAZ DRUŠTVA U KAKVOM RASTE
GRANICE NARAVNO NISU STROGE I KARAKTERISTIKE POJEDINIH GRUPA MOGU SE PREKLAPATI
KOJOJ GENERACIJI PRIPADATE ?
Naziv generacije | Godina rođenja | Godine starosti |
Generacija Baby Boomers | 1946.-1960. | 76 - 62 |
Generacija X | 1961.-1980. | 61 - 42 |
Generacija Y | 1981.- 1995. | 41 - 27 |
Generacije Z | 1996.- 2010. | 26 - 12 |
Generacija Alpha ili I generacija | 2011- 2022 | 11- 0 |
BABY BOOMERS GENERACIJA :� prva generacija nakon 2. svj. Rata�� 62-76 GODINA
Ime su dobili po značajnom poslijeratnom
PORASTU NATALITETA
VAL OPTIMIZMA
ekonomski prosperitet i brojna znanstvena i tehnička otkrića poput televizije
Mladi su živjeli bezbrižno, prema mnogima vođeni krilaticom:
ŽIVI BRZO, UMRI MLAD.
LUDE ŠEZDESETE, hipi-revolucija prva kultura mladih
razvoja pojma ljudskih prava.
GENERACIJA X 42-60 GODINA
PRVI BANKOMATI
PRVI MOBITELI, KOMPJUTERI
KOMPJUTERSKE IGRICE
INTERNET
PREFERIRAJU KOMUNIKACIJU UŽIVO ALI UPOZNAJU I PRIHVAĆAJU TEHNOLOGIJU
GENERACIJA Y �27 - 41 G. ����ČESTO SE NAZIVAJU MILENIJALCI���PIONIRI DIGITALNOG DOBA��Prva informatička generacija odrasta uz računala i internet ����.
FACEBOK - prve društvene mreže �postaju ovisni o klikovima „like“ kojima traže odobravanje za svoje postupke i razmišljanja
JAKO USREDOTOČENI NA RAZVOJ KARIJERE
PRKOSE MNOGIM DRUŠTVENIM NORMAMA i pravilima ponašanja koje su postavili starije generacije
Traže komfor u privatnom i poslovnom životu
Žele uvažavanje i poštivanje svoja prava,
često napuštaju/ mijenjaju radna mjesta
ali i partnere i obitelji ako nisu zadovoljni
GENERACIJA Z (12- 25.g)
PRVA GENERACIJA DIGITALNIH DOMORODACA
rođeni su i odrasli s brzim internetom, pametnim telefonima, društvenim medijima i brzim pristupom informacijama
„LIKE“ / „PRAĆENJE”
nove društvene mreže:
SNAPCHAT, INSTAGRAM, TIK TOK
NAŠI ADOLESCENTI
TEHNOLOGIJE IM NUDI BRZE INFORMACIJE BEZ PUNO TRUDA
Nemaju strpljenja
Gube koncentraciju u zadacima
koji zahtijevaju duže vrijeme
čitanje duljih i zahtjevnijih tekstova
rješavanje kompleksnih problema
postizanju dugoročnih ciljeva
VIZUALNI TIP UČENIKA
Komuniciraju putem slika, videa, gif-ova, emotikona…
Teže se koncentriraju jer su navikli na brzu razmjenu informacija, što je pridonijelo MULTI-TASKINGU.
Slušanje glazbe
Razgovor s prijateljem
Surfanje ili SMS
Zadaća iz matematike
Multi tasking - MIT ILI STVARNOST
Rade više stvari odjednom, �ali s manje koncentracije i dubine – brzo zaboravljaju
GENERACIJA ALPHA: DJECA DO 12 G.
Riječ je o djeci generacije Y i braći i sestrama generacije Z
1. Tehnologija utkana u genetski kod - od rođenja
2. Virtualni svijet u prednosti od fizičkog
3. Društvene mreže nisu alat, već način života,
4. Izrazita nestrpljivost : ODMAH I SAD
5. Opasnost od socijalne izolacije
TREBAJU UČITI SVE ONO ŠTO SE INAČE UČI U NEPOSREDNOM KONTAKTU – s roditeljima, bakama, djedovima, učiteljima, vršnjacima �
SOCIJALNE VJEŠTINE:
Rješavati sukobe
Izražavati
osjećaje
Zauzimati se za sebe
Razvijati empatiju
Prihvaćati odgovornost
Poticati samokritičnost
Poštivati različitost
IZAZOVI S KOJIMA SE/ ILI ĆE SE / RODITELJI / UČITELJI SRETATI S GENERACIJOM ALFA
Roditelji i učitelji trebaju učiti i ubrzano prihvaćati način razmišljanja i učenja ove i generacija koje dolaze.
Ne možemo procjenjivati nove generacije kriterijima i logikom našeg vremena koje prolazi ….
To je potpuno promašeno i osuđeno na neuspjeh
PSIHOLOŠKO STANJE OVIH GENERACIJE
ZBOG EPIDEMIJE prekinute su aktivnosti :
kulturni događaji, koncerti, sport, kafići, izlasci…
NASTAVA - jedini dio njihova života koji je bio offline prešao je u online okruženje
Uz pandemiju, sve to je pogoršao i POTRES
To je istaknulo važnost MENTALNOG ZDRAVLJA
PSIHOLOŠKI POREMEĆAJI – UDVOSTRUČENI
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije 2019. ukazivali na to da između 10 i 20% adolescenata diljem svijeta ima problema s mentalnim zdravljem
ANKSIOZNI POREMEĆAJI I DEPRESIJA NAJUČESTALIJE POJAVE
IZVJEŠTAJ O MENTALNOM ZDRAVLJU DJECE I MLADIH U SVIJETU UNICEF 2021.�
U HRVATSKOJ učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 %
Oko 50 000 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaj
U Europi je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina.
POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE I MLADIH GRADA ZAGREBA OBJAVILA JE BESPLATNI PRIRUČNIK “SUICIDALNOST U DJECE I ADOLESCENATA”
STATISTIKA MUP-A:
BROJ POKUŠAJA SAMOUBOJSTAVA DJECE NARASTAO JE ZA 280%.
19 pokušaja samoubojstava u prvih pet mjeseci 2022. / 14 su djevojčice
5 izvršenih suicida do 18 g, jedno ispod 14.g
SUICID JE MOGUĆE SPRIJEČITI !!!
Svaku misao i razgovor o samoubojstvu te zabrinjavajuće promjene u ponašanju važno shvatiti ozbiljno i potražiti pomoć !!!
Besplatne linije hrabrog telefona za djecu i roditelje (0800 0800, 116 111) dostupne su svakim danom od 9:00 do 20:00 sati.
NEMA NI KREVETA NI LIJEČNIKA ZA DEPRESIVNU I SUICIDALNU DJECU��Procjena je da ih u Hrvatskoj ima gotovo 100.000
prof. dr. sc. Dodig Čurković na Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju u Osijeku
U svojoj je prezentaciji prof. dr. sc. Dodig Čurković koristila crteže djece liječene na Zavodu.
Primjer crteža koji dobro prezentira kako se osjeća dijete:
Na pitanje kako si, ono odgovara „Dobro“,
a iznutra se dijete pati.
TIHA PANDEMIJA: samoozljeđivanje i poremećaji prehrane
Prof. dr. sc. Katarina Dodig Čurković posebno je naglasila problem značajnog porasta ANOREKSIJE uz sniženje dobne granice.
Tijekom pandemije je imala slučaj djevojčice od 9 godina koja je u lockdown ušla sa 50 i nešto kilograma, a došla je na 23 kilograma težine.
SAMOOZLIJEĐIVANJE djece postala je svakodnevica.
Ako vam u ambulantu uđe desetoro djece, njih će 9 imati zarezanu kožu.
A sve su to naša nesretna djece koja žive u složenim situacijama. Sve su to naša djeca i djeca iz sustava.“
ŠTO TREBA OSVIJESTITI ?
Najvažnija je topla, brižna obiteljska atmosfera –
POVJERENJE DJETETA
da se može u svakoj teškoći obrati roditelju
Roditeljska usmjerenost na odlične ocjene –
NISI DOBAR AKO NEMAŠ
( sve) PETICE
Šaljemo poruku
NISI DOVOLJNO DOBAR !!!
Sve ovo roditelj trebaju imati na umu i donositi�� NOVE ODLUKE
SVAKODNEVNO BITI UKLJUČEN U ŽIVOT DJETETA - interesirati se i pitati kako se osjeća, što ima novoga, kako su mu prijatelji, a ne samo je li bilo ocjena u školi
POTICATI PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI – ok, pogriješio sam, što sad mogu napraviti da to popravim
NAGLAŠAVATI SVOJU RODITELJSKU ULOGU – pitam te za mišljenje, ali ja odlučujem
VJERUJEM TI, ALI ĆU PROVJERITI TVOJU PRIČU – ponekad stvari doživljavamo različito i subjektivno
PODRŠKA KOJA SE PRUŽA DJECI U ŠKOLI - kroz preventivne radionice na satu razrednika, grupno i individualno sa stručnom službom
Radionice za jačanje MENTALNOG ZDRAVLJA
Tko sam ja? Moje jake strane
Prepoznajem, prihvaćam i
izražavam emocije
Zauzimam se za sebe na prihvatljiv način
Razvijam svoje samopouzdanje
Poštujem osjećaje drugih, pokazujem empatiju
Gledam OPTIMISTIČNO na svijet oko sebe
Tražim rješenje za probleme
Jačam psihološku otpornost
ŠTO JOŠ RADI ŠKOLA?
Podrška škole roditeljima
Nastoji uspostaviti dobru suradnju s roditeljima
Razmjenjivati informacije i spoznaje do koje dođu učitelji i stručna služba sa onima koje imaju roditelji
Organizira savjetodavne razgovore s roditeljima
Organizira roditeljske sastanke na određenu temu koja je aktualna
Suradnja škole s institucijama
Surađuje sa ustanovama u koje su upućeni učenici: liječnici, bolnice, Centar za socijalnu skrb, policija …
Po potrebi obaviještava nadležne ustanove o događajima u školi: MZO i Gradski ured
PSIHOLOŠKA POMOĆ – KAKO SI ?- UPITNIK
Odsjek za psihologiju FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU osnovao je UDRUGU „KAKO SI?” s idejom pružanja besplatne psihološke pomoći i podrške široj populaciji u vidu e-savjetovanja i psihoedukacije.
Smanjenje stigmatizacije psihičkih smetnji kako bi se unaprijedilo psihičko zdravlje, ali i kvaliteta života.
Udrugu vode studenti psihologije – volonteri pod vodstvom profesorice i mentorice dr. sc. Nataše Jokić Begić
Više o projektu, ali i o ostalim područjima bavljenja ove udruge, moguće je pronaći na ovoj poveznici.
ZA RODITELJE … linkovi podrške… �� savjeti i izvore o tome kako razgovarati sa svojim djetetom o mentalnom zdravlju
ZA MLADE - savjeti o pružanju podrške, pružanju podrške i razbijanju stigme oko mentalnog zdravlja
NAJVAŽNIJE !!!
DIJETE MOJE !
VOLIM TE I PRIHVAĆAM BAŠ TAKVO KAKVO JESI !
Najvažnije je da budeš dobar čovjek, dobar prijatelj,
da radiš i trudiš se najviše što možeš ….
NISU VAŽNE OCJENE NEGO TVOJ TRUD
SVE U ŽIVOTU MOŽEŠ I STIGNEŠ AKO TI TO ŽELIŠ !!!
VAŠA
PITANJA …
valerija.baran@skole.hr
WEB STRANICA PEDAGOŠKI KUTAK :
https://sites.google.com/view/skolska-pedagogija/roditelji?authuser=0
EVALUACIJA
LITERATURA ZA PREDAVANJE:
Bilić, Vesna; Buljan Ajelić, Ivana: ;Odgojni utjecaji i izazovi odrastanja u digitalnom vremenu
Izazovi odrastanja u izdanju Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a RH
https://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2020/07/RB_DEPRESIJA_FINAL.pdf
https://www.unicef.org/croatia/mentalnozdravljedjeceimladih
https://zivjetizdravo.eu/2020/08/12/medjunarodni-dan-mladih/
https://www.youtube.com/watch?v=5DU3CoArkxk