www.bit.ly/edukacija-sts

1

​

REDOVNO IZVRŠAVAJTE SVOJE OBVEZE

UČENJE NIJE MUČENJE

​

Repetitio est mater studiorum ! (hrv. Ponavljanje je majka znanja !)

​

TEHNIČKO CRTANJE

CILJ

• Stjecanje osnovnih znanja iz tehničkog crtanja koja će omogućiti obavljanje poslova

Zadaci:

• Znati i razumjeti čitati i primijeniti tehnički crtež u izradi dijelova, sklopova ili proizvoda.
• Moći izraditi jednostavne tehničke crteže.
• Znati i moći izraditi crteže i sheme sklopova i sustava u zanimanju za koje se školuje.
• Znati i moći koristiti stručnu literaturu.
• Osposobiti za cijeloživotno školovanje

Provjera postignuća rada učenika

• Grafički radovi prve godine: Izrada i usmena analiza rada
• 1 – Standardi u tehničkom crtanju
• 2 - Kotirani prikaz predmeta u izometriji
• 3 - Kotirani ortogonalni prikaz tijela
• 4 - Izrada radioničkog crteža

Literatura :

​

• 1. Koludrović Ć., Koludrović-Harbić I., Koludrović R.: Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Ćiril Koludrović, Rijeka – priručnik
• 2. Žunar M.: Tehničko crtanje, Pučko otvoreno učilište, Zagreb - udžbenik

​

Osnove tehničkog crtanja

• Uvod
• Formati crteža
• Zaglavlje i sastavnica
• Pozicijski brojevi
• Mjerila
• Vrste crta
• Tehničko pismo
• Ortogonalna projekcija
• Prostorni prikaz
• Kotiranje

7

skolafb@gmail.com

UVOD U TEHNIČKO CRTANJE

SADRŽAJ

UVOD U TEHNIČKO CRTANJE

Tehnički crtež

Organizacije (uredi) za norme (standarde)

Pribor za tehničko crtanje

Radno mjesto za izradu crteža na računalu

STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

Vrste crteža

I. Uvod u tehničko crtanje

Pribor za tehničko crtanje

​

U pribor za tehničko crtanje spadaju:

• olovke,
• ravnala,
• trokuti,
• šestari,
• krivuljari,
• kutomjeri,
• gumice za brisanje,
• šabloni za slova i drugi,
• razmjernici,
• rapidografi,
• crtaća ploča,
• crtaći stol,
• crtalo (ploter) i drugi pribor.

I. Uvod u tehničko crtanje

I. Uvod u tehničko crtanje

I. Uvod u tehničko crtanje

I. Uvod u tehničko crtanje

Danas se za izradu crteža koriste računala s CAD (Computer Aided Design) programima (AutoCAD i dr.) kojima se crteži izrađuju puno brže i lakše. Iscr-tavanje crteža izvodi se na na ploterima – crtalima.

I. Uvod u tehničko crtanje

Tehnički crtež predstavlja najvažniji dio tehničke dokumentacije i služi kao polazna osnovica u svakom proizvodnom procesu.

Tehnički crtež

I. Uvod u tehničko crtanje

U različite svrhe njima se koristi velik broj tehničkog osoblja različitog stupnja naobrazbe.

Zbog toga oni moraju na jasan jednostavan i razumljiv način jednoznačno definirati prikazani objekt ili sustav.

Tehnički crtež

I. Uvod u tehničko crtanje

Pri tome je važna primjena jednoznačno utvrđenih normi i pravila.

Tehnički crtež

I. Uvod u tehničko crtanje

Propisi kojima se utvrđuju pravila izradbe tehničkih crteža obuhvaćeni su nacionalnim normama.

Tehnički crtež

Organizacije (uredi) za norme (standarde):

I. Uvod u tehničko crtanje

• DIN (Deutsche Industrie Norm)
• ANSI (American National Standard Institute)
• IEC (Internatinal Electrotechnical Commission).
• ISO (International Organization for Standardisation)
• HRN (Hrvatska norma)

Organizacije (uredi) za norme (standarde):

​

Mi ćemo koristiti sljedeće ISO standarde:

​

- standard crta (ISO 128)� - standard tehničkog pisma (ISO 3098/1)� - standard mjerila u tehničkom crtanju (ISO 5454)� - standard formata papira (ISO 5457)� - standard zaglavlja i sastavnica

- standard kotiranja (ISO 129)

I. Uvod u tehničko crtanje

STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU

• Vrste crteža
• Formati papira
• Zaglavlja i sastavnice
• Vrste crta
• Mjerila
• Tehničko pismo
• Kotiranje
• Projekcije

II. Standardi u tehničkom crtanju

Namjene crteža su vrlo raznolike pa zato postoje različite vrste crteža. Zbog velike raznolikosti ne postoji strogo utvrđena podjela ctreža. Uglavnom se dijele prema namjeni, načinu izradbe i načinu prikazivanja

II. Standardi u tehničkom crtanju

Prema namjeni tehnički crteži se dijele na:

• ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

25

skolafb@gmail.com

Prema namjeni tehnički crteži se dijele na:

• radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt

• ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

Prema namjeni tehnički crteži se dijele na:

• radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt

• sklopni crtež - prikazuje pojedine sklopove koji sačinjavaju funkcionalnu cjelinu

• ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

29

skolafb@gmail.com

Prema namjeni tehnički crteži se dijele na:

• radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt

• sklopni crtež - prikazuje pojedine sklopove koji sačinjavaju funkcionalnu cjelinu

• sastavni ili montažni crtež - prikazuje način sastavljanja cjelovitog uređaja

• ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

Prema namjeni tehnički crteži se dijele na:

• radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt

• sklopni crtež - prikazuje pojedine sklopove koji sačinjavaju funkcionalnu cjelinu

• sastavni ili montažni crtež - prikazuje način sastavljanja cjelovitog uređaja

• situacijski crtež - prikazuje položaj objekta u određenom prostoru

• ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

Prema namjeni tehnički crteži se dijele na:

• radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt

• sklopni crtež - prikazuje pojedine sklopove koji sačinjavaju funkcionalnu cjelinu

• sastavni ili montažni crtež - prikazuje način sastavljanja cjelovitog uređaja

• situacijski crtež - prikazuje položaj objekta u određenom prostoru

• shematski crtež - pojednostavljani crtež izrađen uporabom simbola i oznaka

• ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

Prema namjeni tehnički crteži se dijele na:

• radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt

• sklopni crtež - prikazuje pojedine sklopove koji sačinjavaju funkcionalnu cjelinu

• sastavni ili montažni crtež - prikazuje način sastavljanja cjelovitog uređaja

• situacijski crtež - prikazuje položaj objekta u određenom prostoru

• shematski crtež - pojednostavljani crtež izrađen uporabom simbola i oznaka

• dijagram - grafički prikaz funkcijskih veza različitih veličina

• ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

Prema načinu izrade tehnički crteži se dijele na:

• preslika – kopije crteža (jedna ili više)

• skica – crtež crtan rukom

• izvorni crtež – originalni crtež

Prema načinu prikazivanja tehnički crteži se dijele na:

• Ortogonalni prikaz crteža – prikaz trodimenzionalnog objekta pomoću skupa dvodimenzionalnih projekcija

• Aksonometrijski prikaz crteža – prikaz trodimenzionalnog objekta pomoću trodimenzionalne projekcija prostornog prikaza

Ortogonalni prikaz

Aksonometrijski prikaz

FORMATI CRTEŽA

Da bi se poboljšala preglednost te pojednostavnilo pohranu i rukovanje crtežima propisane su standardne veličine i oblici crteža. Skup propisanih veličina i oblika za tehničke crteže naziva se format (reda) A. Svojstva formata (reda) A su sljedeća:

​

• svaki format ima oblik pravokutnika s omjerom stranica  1:√2
• osnovni format je A0 površine 1m²,
• manji format se dobije raspolavljanjem dulje stranice većeg formata.

​

Ovako definirani formati nazivaju se obrađeni formati. Pored njih definirani su i odgovarajući neobrađeni formati s nešto većim dimenzijama zbog potrebe za rukovanjem papirom pri čemu se krajevi mogu oštetiti. Oblik formata reda A prikazan je na slici 1.1.a). Odnosi među pojedinim formatima reda A prikazani su na slici 1.1.b). Dimenzije pojedinih formata uključujući dimenzije neobrađenog formata i obrađenog formata te površinu obrađenog formata naveden su u tabilici 1.1.

​

​

FORMATI CRTEŽA

a)

FORMATI CRTEŽA

b)

FORMATI CRTEŽA

Tablica 1.1 Dimenzije pojedinih formata reda A.

FORMATI CRTEŽA

Svi formati osim A4 i A6 postavljaju se s duljom stranicom u vodoravnom položaju. Ako se crteži uokviruju okvir se ucrtava 5 mm od ruba obrađenog crteža. Kod formata A3, A4, A5 i A6 okvir je udaljen od lijevog ruba 20 mm zbog uvezivanja. Položaji pojedinih formata i način ucrtavanja okvira prikazani su na slici 1.2.

FORMATI CRTEŽA

Slika 1.2  Položaji pojedinih formata i način ucrtavanja okvira.

FORMATI CRTEŽA

Slika 1.2  Položaji pojedinih formata i način ucrtavanja okvira.

FORMATI CRTEŽA

Slika 1.2  Položaji pojedinih formata i način ucrtavanja okvira.

Zaglavlje i sastavnica

Zaglavlje je tablica u koju se upisuju osnovni podaci o crtežu nužni za njegovu ispravnu uporabu. Zaglavlje se ucrtava u donjem desnom kutu formata koji se postavljaju duljom stranicom vodoravno, a čitavom širinom pri dnu formata koji se postavljaju duljom stranicom uspravno. Oblik i sadržaj zaglavlja nisu jednoznačno određeni. U pravilu sadrži podatke nužne za identifikaciju i razumijevanje sadržaja crteža uključujući:

​

• naziv crteža (ili predmeta),
• broj crteža,
• naziv tvrtke ili ustanove u kojoj je crtež izrađen,
• imena i potpise osoba odgovornih za izradbu crteža.

Zaglavlje i sastavnica

Primjer oblika i sadržaja zaglavlja prikazan je na slici 1.3.

Slika 1.3  Primjer oblika i sadržaja zaglavlja

Zaglavlje i sastavnica

Sastavnica je dio tehničke dokumentacije crteža. Ima oblik tablice s podacima nužnim za ispravnu uporabu crteža koji nisu navedeni u zaglavlju.

Sadržaj i oblik joj nisu jednoznačno određeni.

Sastavnica se može smjestiti na samom crtežu ili odvojeno.

Ako se smješta na crtežu crta se iznad zaglavlja i povezuje s njim.

Sastavnica se ispunjava odozdo prema gore.

Primjer oblika i sadržaja sastavnice prikazan je na slici 1.4.

Zaglavlje i sastavnica

Slika 1.4  Primjer oblika i sadržaja sastavnice (povezane sa zaglavljem).

Zaglavlje i sastavnica

Na svakom crtežu mora se ostaviti prostor za unošenje izmjena na crtežu. Uobičajeno mjesto za izmjene u crtežu je pored ili iznad zaglavlja.

ZAGLAVLJE I SASTAVNICA

Pozicijski brojevi

Pozicijski brojevi povezuju dijelove prikazane na crtežu sa sadržajem sastavnice. Oni se upisuju u sastavnici u za to predviđeni stupac, a na crtežu se upisuju pored dijela koji označavaju. Pozicijski brojevi se na crtežu upisuju dvostruko veći od kotnih brojeva i potcrtavaju se kratkom debelom crtom koja se povezuje tankom crtom s odgovarajućim dijelom crteža.

Crta koja povezuje pozicijski broj s dijelom na crtežu naziva se pokazna crta i na samom dijelu završava točkom. Pokazne crte se ne smiju sjeći međusobno, a samo izuzetno mogu se sjeći s mjernim crtama. Primjer primjene pozicijskih brojeva na crtežu prikazan je na slici 1.5.

Pozicijski brojevi

Slika 1.5  Primjer primjene pozicijskih brojeva.

​

Mjerila

Ukoliko je moguće predmeti se na tehničkim crtežima prikazuju u naravnoj veličini. Ukoliko prikaz u naravnoj veličini nije prikladan predmeti se na crtežu mogu crtati umanjeno ili uvećano.

Odnos između veličine slike predmeta i veličine stvarnog predmeta naziva se mjerilo. Općenito primjenjuje se ono mjerilo koje daje jasan crtež prikladan za uporabu. U pravilu se sve veličine s predmeta prenose u istom mjerilu na crtež. Sve projekcije istog predmeta koje tvore cjelinu crtaju se u istom mjerilu. Izuzetno, ako postoji veći broj dijelova i detalja na istom crtežu mogu se primijeniti različita mjerila. Mjerilo koje prevladava na crtežu naziva se glavno mjerilo crteža. Glavno mjerilo upisuje se povećano u zaglavlju.

Ostala mjerila upisuju se u zaglavlje ispod glavnog mjerila manjim brojevima i pored svakog dijela crteža na koji se odnose. Mjerilo se označava u zaglavlju riječju "Mjerilo", slovom "M" ili samo brojčanim odnosom. Brojčani odnos upisuje se na sljedeći način: "veličina na crtežu: veličina u naravi". Normom ISO 5455/12.79 propisana su mjerila navedena u tablici 1.2.

Mjerila

Bez obzira na to crta li se predmet u naravnoj veličini, umanjeno ili uvećano, u crtež se uvijek unose stvarne mjere predmeta.

Mjerila

• Tablica 1.2  Mjerila propisana normom ISO 5455/12.79

Vrste crta

Radi postizanja što veće jasnoće i preglednosti, u tehničkim crtežima primjenuju se crte različitih vrsta i širine. Važnost ispravne primjene različitih vrsta crta ilustrirana je primjerom na slici 1.6.

​

Vrste crta

Slika 1.6  a) Crtež predmeta uz primjenu samo jedne vrste crta, b) crtež predmeta uz primjenu različitih vrsta crta.

Vrste crta

U tehničkom crtanju koriste se sljedeće vrste crta:

• puna crta,
• isprekidana crta,
• crta-točka crta,
• prostoručna crta,
• cik-cak crta,
• crta-dvotočka crta,

Vrste crta

Važnost pojedinih djelova crteža ističe se širinom pojedinih crta.

Na jednom crtežu primjenjuju se dva stupnja širine pojedinih vrsta crta:

• široke crte (stupanj širine 1),
• uske crte (stupanj širine 2).

Vrste crta

Dvije širine čine skupinu crta.

Na jednom crtežu koriste se samo crte jedne skupine.

Širokom crtom u pravilu se crtaju važniji djelovi crteža (npr. vidljivi bridovi, konture objekta i sl.), a uskom crtom sporedni ili pomoćni djelovi crteža (kote, pokazne crte i sl.).

Vrste crta

Širinu crte stupnja 1 ili nazivnu širinu crte bira se u ovisnosti o gustoći crta na crtežu i mjerilu. Moguće vrijednosti širine crta određene su s dva reda širina crta. Nova norma utvrđuje crte reda 1 s faktorom porasta 2 koji sadrži sljedeće vrijednosti:

0,13; 0,18; 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4; 2,0.

​

Vrste crta

Starija norma utvrđuje crte reda 2 koje se mogu koristiti kao zamjena za crte reda 1 u slučaju primjene starije pribora:

  0,1; 0,2; 0,3; 0,4; 0,5; 0,6; 0,8; 1,0; 1,2.

​

Vrste crta

Najčešće korištene širine crta prikazane su u tablici 1.3.

Tablica 1.3. Najčešće korištene širine crta reda 1.

Vrste crta

Najčešće korištene širine crta prikazane su u tablici 1.4.

Tablica 1.4. Najčešće korištene širine crta reda 2.

Vrste crta

Namjena pojedinih vrsta crta navedena  je u tablici 1.5.

Tablica 1.5  Namjene pojedinih vrsta crta.

Tehničko pismo

Za ispisivanje natpisa, oznaka i brojeva u tehničkim crtežima normom ISO 3098/1 propisana je primjena tehničkog pisma. Znakovi tehničkog pisma mogu se ispisivati pod kutem od 75% ili uspravno. Normom se propisuje:

​

• nazivna visina H pisma,
• širina crte,
• širina znakova.

Tehničko pismo

Nazivna visina H je visina velikih slova i brojeva. Veličinom H određene su i sve druge dimenzije slova i brojeva. Visina malih slova iznosi 7/10 H. Širina velikih slova iznosi 7/10 H, a širina malih slova i brojeva 6/10 H. U primjeni su dva reda nazivnih visina izraženih u mm:

Tehničko pismo

red 1: 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; 8; 10; 12; 16; 20�red 2: 1,8; 2,5; 3,5; 5; 7; 10; 14; 20

​

Tehničko pismo

Tehničko pismo može biti usko, normalno ili široko. Širina crte za normalno pismo iznosi 1/10 H, a za usko pismo 1/14 H.

​

Tehničko pismo

Nazivna visina i širina pisma odabiru se u ovisnosti o raspoloživom prostoru i značenju teksta. Razmaci između pojedinih znakova nisu strogo propisani, ali najpregledniji izgled se postiže ako su jednolike površine između pojedinih znakova. Znakovi tehničkog pisma prema normi ISO 3098/1 prikazani su na slici 1.7.

​

Tehničko pismo

Slika 1.7 Znakovi tehničkog pisma prema normi ISO 3098/1.

​

Ortogonalna projekcija

U tehničkom crtanju predmeti se prikazuju tako da se jednostavno mogu odrediti sve dimenzije predmeta.

Pri tome je potrebno trodimenzionalne objekte prikazati u dvodimenzionalnom prostoru crtaćeg papira.

To se ostvaruje primjenom projekcija.

Projekcija je prikaz trodimenzionalnog predmeta u ravnini. Za tehničke crteže u pravilu se primjenjuje ortogonalna projekcija.

Ortogonalna projekcija

Pravila ortogonalne projekcije su:

​

• zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja,
• predmet se nalazi između ravnine crtanja (projiciranja) i crtača,
• u projekciji se crta onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.

​

Ortogonalna projekcija

Osnovna svojstva ortogonalne projekcije koja je čine vrlo prikladnom za primjenu u tehničkom crtanju su:

• bridovi koji su paralelni i jednaki u prostoru zadržavaju ta svojstva i u projekciji,
• kutovi koji su jednaki u prostoru zadržavaju isti odnos i u projekciji.

Ortogonalna projekcija

Ortogonalna projekcija omogućava ukupno 6 različitih pogleda:

• A - nacrt (pogled sprijeda),
• B - tlocrt (pogled odozgo),
• C - desni bokocrt (pogled s lijeve strane),
• D - lijevi bokocrt (pogled s desne strane),
• E - gornji tlocrt (pogled odozdo),
• F - stražnji nacrt (pogled straga).

Ortogonalna projekcija

Mogući pogledi prikazani su na slici 1.8 a), a njihov raspored u okviru ortogonalne projekcije na slici 1.8 b). Prikazani raspored primjenjuje se u Europi. U Americi se primjenjuje drugačiji raspored.

Ortogonalna projekcija

Ortogonalna projekcija

Ortogonalna projekcija

Na jednom crtežu koristi se onoliki broj pogleda koji je dovoljan za prijenos svih važnih informacija o dimenzijama i obliku objekta. Najčešće su dovoljna dva  (nacrt i tlocrt) ili tri pogleda (nacrt, tlocrt i bokocrt), a ponekad i samo jedan. Treba odabrati one poglede koji na najzorniji način prikazuju predmet.

​

Ortogonalna projekcija

U slučaju potrebe moguće je predmet prikazati i u nekom pogledu koji odstupa od osnovnih. U tom slučaju smjer pogleda označava se strjelicom i velikim slovom. Za prikazivanje pojedinih detalja mogu se primjeniti i djelomični pogledi. U tom slučaju ne crta se cijeli predmet u tom pogledu nego samo detalj za koji je važan taj pogled.

​

Prostorni prikaz

Za uočavanje složenih detalja nekih predmeta prikladno je primijeniti prostorni prikaz koji prikazuje trodimenzionalni predmet jednom projekcijom u ravini. Da bi se objekti iz trodimenzionalnog prostora mogli projicirati na dvodimenzionalnu ravninu nužno je bar jednu prostornu dimenziju prikazati pod nekim kutom. Takve vrste projekcije nazivaju se aksonometrijske projekcije. Po smještaju glavnih osi i prikrati u smjeru pojedinih osi razlikuju se sljedeće vrste aksonometrijskih projekcija:

Prostorni prikaz

• Izometrija - osi su ravnomjerno razmještene pod kutovima od 120º, nema prikrate u smjeru osiju,
• Dimetrija - dvije osi su pod kutovima od 7º i 90º bez prikrate, a jedna pod kutom od 42º s prikratom 1:2,
• Trimetrija - svaka os ima drugačiji nagib i prikratu,
• Kosa projekcija -  dvije osi su pod kutom od 90º i bez prikrate, a treća je pod kutom od 30º, 45º ili 60º s proizvoljnom prikratom.

​

Prostorni prikaz

Položaji osiju i prikrate kod različitih vrsta aksonometrijskih projekcija prikazane su na slici 1.9. Slika 1.9 a) prikazuje izometrijsku projekciju, a slika 1.9 b) dimetrijsku projekciju kocke. Općenito se može reći da su aksonometrijske projekcije lako razumljive, ali nisu prikladne za kotiranje složenih predmeta.

​

Prostorni prikaz�- izometrijska projekcija

Prostorni prikaz�- dimetrijska projekcija

Prostorni prikaz�- usporedba

a) ortogonalna projekcija

b) izometrijska projekcija

c) dimetrijska projekcija

Kotiranje

Mjere predmeta važan su dio tehničkog crteža. Izravno uzimanje mjera iz tehničkog crteža nije dozvoljeno jer i kod najpreciznije izradbe crteža one ne mogu biti potpuno točne. Informacija o mjerama predmeta upisuje se u brojčanom obliku na crtež i tako njezino prenošenje postaje neovisno o točnosti crtanja. Djelovi crteža koji sadrže informacije o mjerama predmeta nazivaju se kotama.

Kotiranje

Kota se sastoji od:

• mjerne crte ili mjernice,
• pomoćne mjerne crte,
• strjelica,
• kotnog broja.

Kotiranje

Mjerna crta ili mjernica je crta paralelna s dužinom čiju mjeru pokazuje (slika 1.11). Mjernicu ne može zamijeniti neka druga crta. Razmak između mjernica i bridova ne smije biti premalen. Razmak između paralelnih mjernica mora biti ravnomjeran i dovoljan za upis brojeva. Križanje mjernica s drugim mjernicama i pomoćnim mjernim crtama treba izbjegavati crtanjem užih kota bliže, a širih dalje od bridova predmeta. Mjernice se nikada ne smiju crtati u smjeru šrafure, nego okomito na njega.

Kotiranje�- elementi kota

Kotiranje

Strijelice određuju odakle dokle seže mjernica. One ne smiju prelaziti pomoćne mjerne crte ili bridove. Uobičajeno se crtaju unutar pomoćnih mjernih crta ili bridova, a izuzetno, ako nema dovoljno mjesta za njihov smještaj, crtaju se izvana. U slučaju uzastopnog nanošenja kota, kad nema dovoljno mjesta, unutarnje strjelice zamjenjuju se točkom. Dimenzije strjelice ovise o nazivnoj širini crte d (slika 1.12).

Kotiranje�- dimenzije strelice

Kotiranje

Pomoćnim mjernim crtama izvlači se mjera predmeta izvan crteža predmeta. Pomoćna mjerna crta mora prelaziti mjernicu za 1-3 mm. Kad je to prikladnije rješenje može se zamijeniti bridom predmeta. Mogu se križati sa svim drugim vrstama crta osim s mjernicama. Kod malo nagnutih bridova, ako se time poboljšava zornost mogu se izvlačiti i ukoso.

Kotiranje

Kotni brojevi određuju mjere predmeta. Upisuju se tehničkim pismom iznad mjernica približno po sredini tako da se mogu čitati odozdo i s desna. Svi kotni brojevi na jednom crtežu moraju biti iste veličine. Veličina kotnih brojeva ovisi o nazivnoj širini crte d i iznosi 4-5 d, ali najmanje 2,5 mm. Kotni broj ne smije križati niti jedna druga crta.

Za kotiranje nekih posebnih oblika normama su predviđeni posebni znakovi koji se upisuju ispred kotnog broja:

• promjer - ∅,
• polumjer - R,
• kvadrat - �.

Kotiranje

Osnovna pravila kotiranja

1. Kotama se moraju označiti sve mjere potrebne za točnu i jednoznačnu izradbu prikazanog predmeta.
2. Svaka kota se unosi samo jednom i to u onom pogledu ili presjeku koji daje najjasniju predodžbu pojedinog dijela prikazanog predmeta.
3. Kote moraju biti raspoređene po svim projekcijama jer svaka prikazuje nešto novo što se mora i kotirati.
4. Kotni brojevi se pišu tehničkim pismom.
5. Sve mjere u kotama unose se u milimetrima. Ta se mjerna jedinica podrazumijeva i ne upisuje. Ukoliko se radi o nekoj drugoj mjernoj jedinici npr. stupnjevima ta se jedinica upisuje.

​

Kotiranje

Osnovna pravila kotiranja

6. U pravilu se kotiraju samo vidljivi bridovi predmeta. Izuzetno, u slučaju da se određeni bridovi prikazuju samo kao zaklonjeni mogu se kao takvi i kotirati.
7. Kote se ucrtavaju na mjestima gdje su najuočljivije.
8. Vezane kote, koje se koriste zajedno pri izradbi predmeta, moraju se zajedno i ucrtavati na tehničkom crtežu.
9. Kote vanjskog i unutarnjeg oblika predmeta smještaju se na različite strane.
10. Crteži standardnih dijelova (koji se ne izrađuju s predmetom nego se nabavljaju kao gotovi dijelovi) na kotiraju se nego se osnovni podaci o njima upisuju u sastavnicu.

​

Kotiranje

Osnovna pravila kotiranja

Kote koje su otklonjene ulijevo od uspravne osi teško se mogu čitati. Stoga se treba izbjegavati postavljanje mjernica za dužinu pod kutevima između 90° i 120° te između 270° i 300°. Na slici 1.13 prikazana su područja za unošenje kota pod različitim kutovima.

​

Kotiranje�- Smjer unošenja kota

Kotiranje

Kotni brojevi označavaju naravnu veličinu predmeta neovisno o primijenjenom mjerilu. Unošenje kota na crtežima složenih predmeta složen je posao koji zahtijeva iskustvo i poznavanje proizvodnih procesa. Najbolji način unošenja kota je onaj koji je usklađen s redoslijedom radnih operacija pri izradbi predmeta. Na slici 1.14 prikazan je niz primjera primjene kotiranja.

​

Kotiranje

Kotiranje

Kotiranje

Kotiranje

Kotiranje

PRESJECI

Neki strojni dijelovi, naročito šuplji, lakše se predočuju presječeni, jer se u presjeku mogu kotirati i one dimenzije koje se izvana ne vide.

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- uzdužan, u smjeru uzdužne osi predmeta

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- poprečan, okomit na uzdužnu os

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- pun, ako je predmet presječen na dvije polovice

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- pun, ako je predmet presječen na dvije polovice

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- polovičan, ako se isječe četvrtina predmeta

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- djelomičan, ako se isječe manji dio predmeta

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- djelomičan, ako se isječe manji dio predmeta

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- zaokrenut, ako se predmet presječe poprečno i presjek zaokrene za 90^o

PRESJECI

Vrste presjeka

Presjek može biti:

- zaokrenut, ako se predmet presječe poprečno i presjek zaokrene za 90^o

PRESJECI

Predmet se siječe zamišljenom ravninom ili s više njih. Presječne ravnine redovno prelaze preko središnjica, provrta, uvrta, rebara

PRESJECI

Predmet se siječe zamišljenom ravninom ili s više njih. Presječne ravnine redovno prelaze preko središnjica, provrta, uvrta, rebara

PRESJECI

Trag presječne ravnine

Trag je presječnica između dviju ravnina. Označuje se kratkim šitokim crtama izvan projekcije i u lomovima unutar projekcije. Oznaka traga može se izostaviti u jednostavnijim primjerima. (sl. prije). Ako na crtežu ima više tragova, naročito izlomljenih, krajevi tragova i lomovi označuju se velikim slovima. Iznad projekcije u presjeku može se napisati “PRESJEK” i dodati krajnja slova traga.

PRESJECI

Označavanje presjeka

Presječna ravnina označuje se šrafurom (tankim punim crtama pod kutem 45^o prema osnovnom bridu). Šrafure jednog predmeta imaju isti položaj u svakoj projekciji (sl. prije)

PRESJECI

Označavanje presjeka

Prikazuje li presjek sklop dvaju dijelova, šrafure drugog dijela imaju suprotan nagib

PRESJECI

Označavanje presjeka

Sjeku li se u presjeku tri različita dijela, šrafure se mogu razlikovati gustoćom ili pomakom

PRESJECI

Nepravilan smještaj projekcije

Nepravilan smještaj najčešće se primjenjuje kod kosih ploha. Nova projekcija smještena je u produžetku kose plohe ili tamo gdje je prikladnije. Na nepravilnost se može upozoriti strelicom i natpisom

PRESJECI

Nepravilan smještaj projekcije

Nepravilan smještaj najčešće se primjenjuje kod kosih ploha. Nova projekcija smještena je u produžetku kose plohe ili tamo gdje je prikladnije. Na nepravilnost se može upozoriti strelicom i natpisom

PRESJECI

Zaokrenuta projekcija

Slijedeća slika prikazuje cijev s ovalnom prirubnicom. Iznad nacrta je polovica tlocrta. Time je ušteđen potpuni tlocrt. Primjenjuje se kod simetričnih predmeta

PRESJECI

Razvijeni pogledi

Slijedeća slika prikazuje predmet izrezan iz lima i svinut. Pri rezanju treba znati dužinu ispruženog predmeta, pa se taj podatak unosi u crtež prije savijanje. Provrti i sl. izrađuju se prije savijanja

PRESJECI

Prekidi

Dugački predmeti crtaju se skraćeni da bi se uštedjelo na formatu papira. Osovina s konusom na kraju može se skratiti u središnjem dijelu i na konusu ako na tim dijelovima nema oblika ili promjena pravilna. Kotira se prava dužina. Prekid se označava crtom loma

PRESJECI

Ravne plohe na rotacijskom predmetu

Ako na rotacijskom predmetu ima ravnih ploha, one se označuju dijagonalama da bi se istakle

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Hrapavost

Skup neravnina (izbočine i udubljenja) koje čine reljef površine naziva se hrapavost.

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Hrapavost

Jedno od mjerila hrapavosti je srednje odstupanje profila R_a Ono je aritmetička sredina udaljenosti svih točaka efektivnog profila m

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Hrapavost

Drugo je mjerilo hrapavosti srednja visina neravnina R_z. To je razlika između srednje aritmetičke vrijednosti visina pet najviših i pet najnižih točaka u granicama referentne dužine l

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

srednja visina neravnina R_z

​

R_z. =

(R₁+R₃+……+R₉) – (R₂+R₄+…..+R₁₀)

5

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Hrapavost

Jedna od veličina za mjerenje hrapavosti je i najveća visina neravnine R_{max .} To je razmak između najviše i najniže udubine mjerene u granicama referentne dužine l

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Znakovi za označavanje kakvoće obrađenih površina

Osnovni znak ima dva kraka pod kutem od 60⁰. Ako je potrebno skinuti materijal strojnom obradom, onda znak ima oblik trokuta. Ako nije dopušteno skinuti materijal, osnovni znak ima kružnicu. Ako treba označiti posebne osobine površine, dužem kraku dodaje se vodoravna crta na koju se ispiše potreban tekst odozgo ili odozdo

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Znakovi za označavanje kakvoće obrađenih površina

Dodatne oznake uz znak za površinsku hrapavost dodaju se prema slijedećoj tabeli

a – vrijednost hrapavosti, ili broj kakvoća hrapavosti

b – metoda proizvodnje, postupak

c – referentna dužina

d – pravac prostiranja neravnina

e – dodatak za strojnu obradu (mm)

f – ostale vrijednosti hrapavosti

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Znakovi za označavanje kakvoće obrađenih površina

Ako je predmet prikazan u više projekcija, oznaka se daje u samo jednoj projekciji (najpreglednijoj)

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Znakovi za označavanje kakvoće obrađenih površina

Ako je predmet prikazan u više projekcija, oznaka se daje u samo jednoj projekciji (najpreglednijoj).

Slijedeće slike prikazuju upisivanje znakova ovisno o položaju površine

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Znakovi za označavanje kakvoće obrađenih površina

U slijedećoj tabeli prikazana je primjena znakova klasa hrapavosti

Primjena znakova klase hrapavosti

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Tolerancije i dosjedi

Potpuna točnost dimenzija proizvoda ne može se postići zbog nesavršenosti čovjeka, materijala, alata i stroja. Stvarna mjera veća je ili manja, ali nikad jednaka nazivnoj mjeri.

Načela za određivanje dopuštenih odstupanja, dosjeda i izbor sklopova pojedinih dijelova izradila je Međunarodna organizacija za standardizaciju - ISO

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Elementi tolerancije

Vanjska i unutarnja mjera. Vanjska mjera predstavljena je osovinom. Unutrašnju mjeru predočuje provrt.

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Elementi tolerancije

Nazivna mjera za provrt i osovinu u sklopu je ista (D).

Gornja granična (maksimalna) mjera (D_g, d_g) je najveća dopuštena mjera koju smije imati izrađeni provrt odnosno osovina.

Donja granična (minimalna) mjera (D_.d.,d_.d.) je najmanja dopuštena mjera koju smije imati izrađeni provrt odnosno osovina.

Stvarna mjera (D_st, d_st) nalazi se unutar gornje i donje granične mjere

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Tolerancija (T) je dopušteno odstupanje od nazivne mjere. U užem smislu tolerancija je razlika gornje i donje granične mjere.

Tolerancijsko polje je polje određeno gornjim i donjim odstupanjem u odnosu prema nul-liniji. Prikazuje se grafički kao pravokutnik proizvoljne dužine, a visina mu je jednaka veličini tolerancije u određenom mjerilu

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Slijedeća slika prikazuje nazivnu mjeru, gornju i donju graničnu mjeru, stvarnu mjeru, stvarno odstupnje i tolerancijsko polje za provrt

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Slijedeća slika prikazuje nazivnu mjeru, gornju i donju graničnu mjeru, stvarnu mjeru, stvarno odstupnje i tolerancijsko polje za osovinu

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Slijedeća slika prikazuje nazivnu mjeru, gornju i donju graničnu mjeru, stvarnu mjeru, stvarno odstupnje i tolerancijsko polje za sklop osovine i provrta

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Područja nazivnih mjera. ISO-sustav tolerancija obradio je nazivne mjere od 1 do 500 mm i podjelio ih na 13 skupina, te na nazivne mjere od 500 do 3150 mm podjeljene na 8 skupina. Za svaku skupinu izračunata je vrijednost jedinice tolerancije.

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Jedinica tolerancije je vrijednost ovisna o skupini nazivne mjere izražena mikrometrima. Što je geometrijska sredina veća, veća je i jedinica tolerancije. To znači: za izradu većeg promjera mora se dopustiti veća tolerancija.

Osnovne tolerancije označavaju se sa IT (ISO- tolerancijski red) i brojkom koja označava kakvoću. Predstavljaju apsolutnu vrijednost tolerancije za određenu kakvoću (kvalitetu) i određenu skupinu nazivnih mjera.

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Različita područja proizvodnje zahtjevaju različitu kakvoću izrade. U ISO-sustavu ima 16 kakvoća s osnovnom tolerancijom za svaku od njih.

Osnovne tolerancije kakvoće IT1 do IT4 najmanje su i upotrebljavaju se pri izradi mjernih instrumenata i u finoj mehanici.

Osnovne tolerancije kakvoće IT5 do IT11 upotrebljavaju se u strojarstvu za dijelove koji stvaraju dosjede, a IT12 do IT18 pri izradi grubljih proizvoda glodanjem, valjanjem, prešanjem i za dijelove koji ne stvaraju dosjede.

Osnovne tolerancije kakvoće IT17 do IT18 primjenjuju se za netolerirane mjere.

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Označavanje i položaj tolerancijskih polja. Tolerancijska polja za provrte označavaju se velikim slovima: A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,M,N,P,R,S,T,U,IX,Y,Z,ZA,ZB,ZC,

a tolerancijska polja za osovine malim slovima a,b,c,d,e,f,g,h,i,j,k,m,n,p,r,s,t,u,ix,y,z,za,zb,zc,

Položaj tolerancijskih polja predočava se njihovim položajem prema nul-liniji.

​

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Slijedeća slika prikazuje položaj tolerancijskih polja s obzirom na nul-liniju za provrt i osovinu

​

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Što je tolerancijsko polje dalje od nul-linije, odstupanja su mu veća. Polje H leži na nul-liniji s gornje strane. Gornje odstupanje je pozitivno, a donje je 0. Tolerancijsko polje h nalazi se na nul-liniji s donje strane. Donje odstupanje je negativno, a gornje je 0.

Brojka ispred slova označava nazivnu mjeru, a brojka iza slova kakvoću tolerancije:

50 H7

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Slijedeća slika prikazuje označavanje tolerancija za vanjsku i unutrašnju mjeru, dopuštena odstupanja i granične mjere

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Dosjedi

Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova iste nazivne mjere prije spajanja. Postoji labav, čvrst, i prijelazan dosjed.

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Labavi dosjed

je onaj pri kojemu može nastupiti samo zračnost (Z). Najveća zračnost (Z_g) nastupila bi kada bi provrt imao promjer D_g, a vratilo promjer d_.d.. Najmanja zračnost nastupila bi uz promjere D_.d. i d_g. Stvarna zračnost bit će između najveće i najmanje zračnosti. Zračnost ima znak plus (+).

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Labavi dosjed

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Čvrsti dosjed

je onaj pri kojemu nastupa prisnost (P). Najveća prisnost (P_g) nastupila bi kada bi provrt imao promjer D_.d., a osovina promjer d_g. Najmanja prisnost bila bi kada bi provrt imao promjer D_g, a osovina promjer d_.d.. Stvarna prisnost bit će između gornje i donje prisnosti.

Prisnost ima znak minus (-)

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Čvrsti dosjed

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Prijelazni dosjed

je onaj pri kojemu mogu nastupiti ili zračnost ili prisnost.

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Označavanje tolerancija i dosjeda

Dosjed odnosno tolerancija prema standardu označava se na više načina:

50 H7/g6 ili

50 H7 – g6 ili odvojeno

50 H7 i 50 g6

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Označavanje tolerancija i dosjeda

Takva oznaka ne pokazuje brojčane vrijednosti pa se u tehničkim crtežima na posebnom mjestu napišu i pripadne brojčane vrijednosti

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

Slobodne mjere

Mjere nekih strojnih dijelova ne sadrže nikakve podatke o dopuštenim odstupanjima jer veličina odstupanja od nazivnih mjera ne utječe na sigurnost ni na upotrebljivost uz uvjet da odstupanja leže u određenim granicama. Takve se mjere nazivaju slobodne (netolerantne) mjere. U crteže se upisuju samo njihove nazivne mjere.

Ipak, odstupanja smiju biti u prihvatljivim granicama. Za obradu skidanjem strugotina dane su slijedeće tolerancije

HRAPAVOST, TOLERANCIJE I DOSJEDI

bit.ly/edukacija-sts

​

REDOVNO IZVRŠAVAJTE SVOJE OBVEZE

UČENJE NIJE MUČENJE

​

Repetitio est mater studiorum ! (hrv. Ponavljanje je majka znanja !)

​

TEHNIČKO CRTANJE