1 of 18

Koji je anorganski spoj najzastupljeniji sastojak većine namirnica?

Koji prirodni organski spojevi nastaju potpunom hidrolizom masti i ulja?

Kako se naziva reakcija u kojoj sudjeluju molekule vode?

Koji prirodni organski spoj nastaje potpunom hidrolizom škroba?

Koji prirodni organski spojevi nastaju potpunom hidrolizom proteina?

2 of 18

PROBAVNI PROCESI

3 of 18

Skup kemijskih i mehaničkih procesa u probavnom sustavu tijekom kojih se hrana razgrađuje naziva se probava (digestija).

Probava

Potpunom hidrolizom ugljikohidrata u probavnom sustavu nastaju monosaharidi (glukoza, fruktoza, galaktoza).

Potpunom hidrolizom masti u probavnom sustavu nastaju masne kiseline (palmitinska, stearinska, oleinska) i glicerol.

Potpunom hidrolizom proteina u probavnom sustavu nastaju aminokiseline (alanin, leucin).

U ugljikohidratima voda cijepa glikozidne veze, u proteinima peptidne veze a u mastima esterske veze.

Usitnjavanjem hrane povećava se reakcijska površina što ubrzava hidrolizu hranjivih tvari i omogućuje bolje iskorištenje hrane.

4 of 18

Hidroliza škroba

U reakciji s vodom škrob se djelomično razgrađuje na maltozu i dekstrine (oligosaharidi). Pri tome se cijepaju glikozidne veze.

Probavni procesi u ustima

Reakciju hidrolize škroba katalizira enzim amilaza (ptijalin).

Slina sadrži vodu, sluz, mucine, amilazu i dr. tvari, a luče je žlijezde slinovnice.

Dnevno se izluči od 1,0 do 1,5 L sline čija pH-vrijednost iznosi od 6,5 do 7,5.

škrob → maltoza + dekstrini

Mucini su glikoproteini koji doprinose omekšavanju hrane i olakšavaju njeno gutanje.

5 of 18

Probavni procesi u želucu

Hidroliza proteina

U reakciji s vodom proteini se djelomično razgrađuju na polipeptide i oligopeptide. Pri tome se cijepaju peptidne veze.

Reakciju hidrolize proteina katalizira enzim pepsin koji nastaje iz pepsinogena kojeg luče stanice želuca.

proteini → polipeptidi + oligopeptidi

Želučani sok sadrži vodu, klorovodičnu (solnu) kiselinu, sluz, soli (Na, K, Mg; kloridi, fosfati), enzime, prostaglandine, histamin, unutarnji faktor; pH: 1,5 – 2,5

Želučana sluz štiti stijenku želuca od želučane kiseline.

6 of 18

Solna kiselina denaturira proteine i djelomično ih razgrađuje tako da ubrzava njihovu kemijsku hidrolizu.

Solna kiselina hidrolizira gradivne sastojke staničnih membrana bakterija, zbog čega one postaju neselektivno propusne i prestaju živjeti.

Helicobacter pylori

Bakterija koja opstaje u kiseloj sredini u želucu.

Solna kiselina sudjeluje u aktivaciji pepsinogena u pepsin.

7 of 18

Aktivacija pepsina

Cijepanjem peptidne veze u pepsinogenu (enzimski neaktivan) nastaje pepsin (enzimski aktivan).

Djelovanjem klorovodične kiseline pepsinogen se aktivira u pepsin.

Djelovanjem već postojećega pepsina, pepsinogen se aktivira u pepsin (autokataliza).

8 of 18

Probavni procesi u crijevima

Žuč sadrži žučne soli i lecitin koji emulgiraju kapljice ulja čime se povećava njihova kontaktna površina s vodom, što ubrzava razgradnju. Žuč se stvara se u jetri.

Sokovi gušterače sadrže vodu, bikarbonate, enzime (tripsinogen, kimotripsinogen; pankreasna amilaza; lipaza, kolesterol-esteraza); 1 L dnevno; pH: 7,5 do 8,5

Crijevni sok sadrži vodu, sluz, probavne enzime; sluznica tankog crijeva izlučuje iz krvne plazme nekoliko litara soka s bikarbonatima; pH: 7 - 9

9 of 18

Neutralizacija himusa

Bikarbonati (hidrogenkarbonatni ioni) iz crijevnog soka neutraliziraju solnu kiselinu u himusu.

H+(aq) + HCO3(aq) → H2O(l) + CO2(g)

triglicerdi → MK + monoacilgliceroli + glicerol

Hidroliza triglicerida

U reakciji s vodom trigliceridi se hidroliziraju u masne kiseline i monoacilglicerole. Cijepaju se esterske veze djelovanjem lipaza.

Nakon prijelaza iz lumena crijeva u crijevnu sluznicu masne kiseline se ponovno vežu s monoacilglicerolima u trigliceride koji s drugim lipidima i proteinima stvaraju hilomikrone preko kojih se transportiraju u limfu.

10 of 18

polipeptidi → oligopeptidi

oligopeptidi → tripeptidi + dipeptidi

U početnom dijelu tankog crijeva produkti razgradnje proteina u želucu dalje se razgrađuju djelovanjem tripsina i kimotripsina.

Nakon što sokovi gušterače uđu u dvanaesnik, proenzimi tripsinogen i kimotripsinogen se aktiviraju u tripsin i kimotripsin djelovanjem enterokinaze koju luči sluznica crijeva (duodenuma i jejenuma).

tripeptidi, dipeptidi → AK

U taštom crijevu tripeptidi i dipeptidi se razgrađju do aminokiselina. Procese kataliziraju aminopeptidaze, karboksipeptidaze i dipeptidaze koje luči sluznica crijeva.

11 of 18

Djelovanjem pankreasne amilaze nastavlja se razgradnja škroba na maltozu i dekstrine.

škrob → maltoza + dekstrini

dekstrini → glukoza

maltoza → glukoza

saharoza → glukoza + fruktoza

laktoza → glukoza + galaktoza

Oligosaharidi (dekstrini) i disaharidi se razgrađuju na monosaharide. Procese kataliziraju dekstrinaza, maltaza, saharaza i laktaza (luči ih crijevna sluznica).

Apsorpcija hranjivih tvari

Iz lumena tankog crijeva u krvotok se apsorbiraju monosaharidi i aminokiseline.

Transportni mehanizmi većine biomolekula su povezani s transportnim mehanizmima natrijevih iona, dok se fruktoza prenosi procesom olakšane difuzije što je dvostruko sporije.

12 of 18

Uloga debelog crijeva

Apsorpcija vode i elektrolita iz lumena crijeva u krvotok, te formiranje i pohrana izmeta (stolica, feces).

Debelo crijevo dnevno apsorbira 5 do 8 litara tekućine (vodena otopina elektrolita, aminokiselina, monosaharida,...).

Izmet (feces, stolica) - urobilin i sterkobilin (produkti metabolizma bilirubina) daju smeđu boju; skatol, indol, metantiol i sumporovodik daju neugodan miris; celulozna vlakna i voda koja nije apsorbirana daju konzistenciju

13 of 18

Bakterije u debelom crijevu („dobre bakterije”, probiotici) razgrađuju tvari koje dolaze iz tankog crijeva i sintetiziraju vitamine.

Produkti bakterijske fermentacije škroba, celuloze i drugih ugljikohidrata su acetati, propionati i butirati, te plinovi vodik i metan.

Produkti bakterijske razgradnje proteina (probavni enzimi i dr.) su aminokiseline, te plinovi ugljikov dioksid, metantiol i sumporovodik.

Bakterije sintetiziraju vitamin K, te manje količine tiamina, riboflavina, kobalamina i folne kiseline.

14 of 18

Vježbanje i ponavljanje

Zadatak 1.28

Odredi molekulsku formulu skatola te izračunaj njegovu relativnu molekulsku masu.

Rješenje zadatka 1.28

C9H9N

Mr(skatol) = 131,17

Zadatak 2.28

Odredi molekulsku formulu indola te izračunaj njegovu relativnu molekulsku masu.

Rješenje zadatka 2.28

C8H7N

Mr(indol) = 117,15

15 of 18

Zadatak 5 / 141

Rješenje zadatka 5 / 141

Zbog nedostataka laktaze nije moguća potpuna hidroliza mliječnog šećera laktoze zbog čega dolazi do probavnih smetnji (intolerancija na laktozu).

Zadatak 6 / 142

Rješenje zadatka 6 / 142

Antibiotici uništavaju „dobre bakterije” u debelom crijevu što remeti njegovu fiziologiju zbog čega dolazi do proljeva.

Bakterije mliječno-kiseloga vrenja razgrađuju laktozu na mliječnu kiselinu.

16 of 18

Zadatak 3.28

Popuni tablicu odgovarajućim pojmovima (amilaza, bjelančevine, esterska veza, glicerol, glikozidna veza, lipaza, maltoza, masne kiseline, masti, oligopeptidi, pepsin, peptidna veza, škrob) i vrijednostima (1,5 – 2,5; 6,5 – 7,5; 7,5 – 8,5).

usta

želudac

dvanaesnik

Biomolekule koje se počinju razgrađivati

Produkti hidrolize

Vrsta veze koja se hidrolizira

Enzim

pH vrijednost sluznice

17 of 18

Navedi definiciju probave.

Navedi produkte potpune hidrolize ugljikohidrata, proteina odnosno masti u probavnom sustavu.

Objasni neutralizaciju himusa u dvanaesniku.

Objasni ulogu klorovodične kiseline u želucu.

Navedi kemijski sastav probavnih sokova u dvanaesniku.

Objasni probavne procese u ustima.

Objasni procese u debelom crijevu.

Objasni probavne procese u želucu.

Objasni probavne procese u tankom crijevu.

18 of 18

Domaća zadaća

Zadatak 3 / 139

Zadatak 2 / 142

Zadatak 3 / 142