SRETNE ŠKOLE: POZITIVNO OBRAZOVANJE ZA DOBROBIT I RAZVOJ ŽIVOTNIH VJEŠTINA

Budimpešta

19. 6.-24. 6. 2023.

Pozitivna psihologija

Čovjekov procvat

Optimalno funkcioniranje

Snage i vrline

Napredovanje

Smisleni život

Ljubav, posao, zabava

Gradnja najboljeg i popravljanje najgoreg

Uključuje više područja

​

​

Skala subjektivne sreće Sonje Lyubomirsky

Jako

Jako

Ne baš sretnom osobom

Vrlo sretno osobom

Sretnijim/om

Manje sretnim/om

Nimalo

Nimalo

Determinatori sreće

• 50 % geni
• 10 % životne okolnosti
• 40 % naši postupci

Najsretnije zemlje na svijetu prema istraživanju UN-a iz 2023. godine:�https://happiness-report.s3.amazonaws.com/2023/WHR+23.pdf�

1. Finska

2. Danska

3. Island

4. Izrael

5. Nizozemska

6. Švedska

7. Norveška

8. Švicarska

9. Luxemburg

10. Novi Zealand

• …
• 48. Hrvatska
• -ukupno 137 zemalja
• -evaluacija temeljena na 6 ključnih faktora: društvena potpora, prihodi, zdravlje, sloboda, velikodušnost i odsutnost korupcije

​

​

Istraživanja pokazuju da su sretni ljudi:

• Dobri u održavanju odnosa, imaju kvalitetnije odnose
• Zahvalniji
• Više pomažu i filantropi su
• Optimističniji – žive u sadašnjem trenutku
• Fizički aktivni
• Religiozni ili duhovni
• Jako predani ciljevima i smislenom životu

​

​

-sreća je stanje koje karakterizira zadovoljstvo i opće zadovoljstvo trenutnom situacijom�-u pozitivnoj psihologinji – subjektivno blagostanje (sinonimi: zadovoljstvo životom, kvaliteta življenja, dobrobit)�Faktori i izvori koji stvaraju sreću:�

• fizičko zdravlje
• obitelj
• društveni odnosi
• moralne vrijednosti
• individualna primanja, materijalno stanje
• Status na tržištu rada
• iskustvo pozitivnih emocija

Možemo naučiti biti sretni(ji)!

​

​

Pozitivne emocije

• Što su emocije? 
• doživljaj ili stanje potaknuto nekim događajem, situacijom u kojoj se nalazimo, akcijom koju poduzimamo, drugim ljudima, našim mislima, očekivanjima ili planovima.
• emocije se obično definiraju kao stanja osjećaja koji se aktiviraju prirodno te kao stavovi ili odgovori na situaciju, vanjsku ili unutarnju stimulaciju
• Emocije se mogu definirati kao niz povezanih reakcija organizma na događaje koji su važni za njegove potrebe, ciljeve ili opstanak. Često ćemo čuti da se za emocije kaže osjećaji, no osjećaji su samo jedan od aspekata cjelokupnog emocionalnog iskustva i odnose se na naš subjektivni, verbalni opis onoga što doživljavamo.
• Što je pozitivna emocija? 
• Pozitivna emocija je višekomponentna tendencija odgovora koja traje kratko vrijeme, mentalno iskustvo koje je intenzivno i ugodno

​

​

Blagotvorni učinci sreće na mentalno zdravlje�

PERMA MODEL

• Martin Seligman – elementi koji doprinose našoj dobrobiti:
• Positive emotions – pozitivne emocije, čest doživljaj zadovoljstva, ugode, radosti, optimizam, zahvalnost – dnevnik zahvalnosti, razmisliti o 3 dobre stvari u današnjem danu ili što je dobro prošlo
• Engagement- uključenost u različite životne aktivnosti (posao, slobodno vrijeme…) – stanje flowa
• Relationships – odnosi s drugima koji nam donose radost, mir i podršku
• Meaning – svrha i smisao vlastitog života, koliko ga smatramo vrijednim i koliko je usmjeren prema većim ciljevima
• Accomplishment – postignuća, koji su naši ciljevi, kako ćemo ih ostvariti

​

https://www.youtube.com/watch?v=9FBxfd7DL3E

• Najsretniji smo kada smo u stanju flowa – oduševljena obuzetost, stanje unutarnjeg zanosa, očaravajuće obuzetosti (u elementu)
• Flow je intenzivna i fokusirana koncentracija na trenutačni rad. To je stanje duboke udubljenosti, osjećaj kao  da smo jedno s aktivnošću kojom se bavimo, onaj radosni zanos kad radimo nešto što volimo i pritom zaboravimo i jesti i spavati. Ništa drugo nije važno. Flow je osjećaj unutarnje nagrade, kad to što radimo ne doživljavamo kao posao nego kao uzbudljivo zadovoljstvo koje nas vuče da nastavimo i ne dopušta nam stati. Takav zanos svi doživimo kad radimo nešto što volimo. Proleti vrijeme, nismo ni osjetili…   - mađarsko- američki psiholog Mihaly Csikszentmihalyi 
• https://www.ted.com/talks/mihaly_csikszentmihalyi_flow_the_secret_to_happiness
• - pomaže preusmjeriti fokus, kreativno rješavanje problema, poboljšava samopoštovanje i samopouzdanje, usmjerava na sadašnji trenutak, potiče pozitivne emocije (osjećaji ispunjenja, postignuća)
• Za postizanje flowa potrebno je imati cilj, raditi nešto što zahtjeva napor, ali je izvodljivo, daje neposrednu povratnu informaciju

​

​

Nitko od nas ne može istinski i duboko motivirati druge ljude, svatko to mora sam obaviti. Motivacija mora doći iznutra. Ono što kao učitelji i kao roditelji možemo učiniti vrlo je jednostavno: zadavati učenicima dovoljno izazovne zadatke da se zbog njih potrude razviti vještine koje im nedostaju. Pritom valja paziti na ključ. A ključ je u pravome omjeru: prezahtjevni će ih zadatci učiniti tjeskobnima, a premalo zahtjevni bit će im dosadni.  

• Otkriti smisao

​

​

​

MINDFULNESS ZA UČITELJE: PRAKTIČAN PRISTUP

Budimpešta

3. 7.-8. 7. 2023.

Što je mindfulness?

• „Svjesnost koja se događa obraćanjem pažnje, s namjerom, u sadašnjem trenutku, bez osuđivanja”

Jan Kabat-Zinn, američki je profesor emeritus medicine i tvorac 'Klinike za smanjenje stresa’ i 'Centra za svjesnost u medicini, zdravstvenoj skrbi i društvu' na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Massachusetts

„Samo ovaj trenutak, samo ovaj dah, samo ovo sjedenje ovdje, samo ovo ljudsko biće. Samo ovo. Samo ovo.”

​

Univerzalna ljudska sposobnost obraćanja pažnje na ovdje i

sada s ljubaznošću i znatiželjom – Amy Saltzman

​

• Učenje mindfulnessa uključuje slijeđenje uputa i ovladavanje tehnikama, ali način na koji pristupamo vježbanju jednako je važan
• Pristupi koji podupiru našu punosvjesnu praksu:
• Neprosuđivanje i neosuđivanje
• Strpljivost
• Početnički um – Što je zaista ovdje, upravo sada?
• Nenastojanje – učimo otpustiti nastojati da se stvari dogode
• Prihvaćanje – to ne znači da nam se treba sviđati niti da moramo prihvatiti sve u vezi sa sobom i svijetom. Naprotiv, voljnost da prepoznamo i prihvatimo stvarnost često je nužan prvi korak prije nego što poduzmemo akciju koja može dovesti do promjene.
• Otpuštanje
• Sprijateljavanje – znatiželja, ljubaznost, prijateljska namjera; blagonaklonost, toplina prema našim iskustvima
• Suosjećanje – orijentacija uma prema susretanju s boli te odgovaranje na bol s ljubaznošću, empatijom, staloženošću i strpljivošću, kao i namjera za ublažavanje patnje
• Cijenjenje – izlazak iz autopilota
• Zahvalnost – širi pogled na život, zamjećivanje mnogih povoljnih aspekata našeg života
• Velikodušnost – lako zaboravljamo da imamo moć razveseliti i obradovati druge. Razvijanje velikodušnosti veliki je čin za druge, a pomaže i nama samima

Kultiviranjem pune svjesnosti možemo:

• Izaći iz svojih glava i naučiti doživljavati svijet direktno, iskustveno, bez neprestanih komentara i vrednovanja koja nam upućuju naše misli. Otvaranje neograničenim mogućnostima za sreću koje nam život pruža, a nismo ih ni svjesni
• Vidjeti svoje misli kao mentalne događaje koji dolaze i odlaze poput oblaka na nebu, umjesto da ih shvaćamo doslovno. Misli nisu činjenice.
• Početi živjeti upravo sada i ovdje u sadašnjem trenutku. Kada prestanemo prekapati po prošlosti ili brinuti o budućnosti, postajemo otvoreni za bogate izvore informacija koje propuštamo – informacija koje nas mogu sačuvati od negativnog začaranog kruga trovanja vlastitog života te nas uvesti u bogatiji život
• Otpustiti automatske obrasce u našim glavama. Biti svjesniji sebe samih – kroz naša osjetila, emocije i cijeli um

• Istupiti iz slijeda unutarnjih zbivanja misli-osjećaji-senzacije-porivi koji nas vuku u negativna mentalna stanja poput depresije, prekomjerne tjeskobe i kroničnog stresa. Prilikom razvoja pune svjesnosti možemo prepoznati rane faze ovih obrazaca kada bi mogli skliznuti u depresiju/tjeskobu/strah/zabrinutost/ljutnju i odgovoriti na naša raspoloženja/emocije na mudriji način koji ublažava patnju
• Prestati pokušavati forsirati da se život mora odvijati na određeni način samo zato što se trenutno osjećamo loše. Željeti da stvari budu drugačije nego što su upravo sada predstavlja početak ruminacija i subjektivne patnje
• Sve navedeno može povećati našu psihičku dobrobit, psihološku otpornost i učiniti život smislenijim i vrijednim življenja

​

• Dah, disanje
• Nježnost prema sebi
• Početnički um
• Uključivanje osjetila
• Nošenje sa stresom, neugodom, negativnim mislima
• Flow
• Samokontrola
• 3 dobre stvari u danu
• Poza moći
• Emocionalna inteligencija

​

Savjeti za početnike:

• Ako radite nešto na novi način lakše ćete se koncentrirati (odlazak na posao drugim putem, jedenje na drugom mjestu u vašem domu, pranje zubi nedominantnom rukom itd.)
• Počnite s malim stvarima: za početak biste mogli obratiti pažnju i primijetiti nešto što uvijek činite automatski (zatvaranje vrata, gašenje svjetla, oblačenje čarapa…)
• Primijetite i opazite naviku koju imate: npr. prekrižite noge kad sjednete, dodirujete lice..
• Prakticirajte i vježbajte ljubaznost i nježnost prema samima sebi nekoliko tjedana

​

Dovođenje svjesnosti pri obavljanju svakodnevnih rutinskih aktivnosti

• Pranje posuđa/punjenje perilice posuđa
• Iznošenje smeća
• Pranje zubi
• Tuširanje
• Pranje rublja
• Vožnja automobila, bicikla
• Izlaženje iz stana i ulaženje u stan
• Penjanje niz stepenice, silaženje niz stepenice
• Uključivanje računala, čekanje da se pokrene, utipkavanje lozinki
• Jedenje

​

​

Vježba zahvalnosti pomoću 10 prstiju

• Namjera vježbe: Osvještavanje lijepog i pozitivnog u našim životima koje prirodno zanemarujemo i pritom doista nastojati uistinu proživjeti i osjetiti tu zahvalnost u tijelu (pratiti emocije i senzacije koje se javljaju). Mozak je evoluirao za preživljavanje, stoga se naša pažnja nastoji usmjeravati na prijetnje i probleme u okolini. Ova vježba će nam pomoći osvijestiti i cijeniti ono radosno, njegujuće i lijepo što normalno previđamo u našem (svakodnevnom životu)

Dodatna literatura:

Izvori:

• https://positivepsychology.com/what-is-happiness/
• https://positivepsychology.com/what-is-happiness/
• https://www.mdapp.co/subjective-happiness-scale-shs-calculator-388/
• https://jonkabat-zinn.com/
• https://www.ssc.uniri.hr/files/Emocije_-_to_i_kako_s_njima.pdf
• https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13550
• https://www.skolskiportal.hr/sadrzaj/jucer-danas-sutra/od-apatije-do-odusevljene-obuzetosti/
• https://brandongaille.com/color-personality-test/

​

​

​

​

​

​

​

Test ličnosti po bojama

• Poznate zlatne osobe/likovi (35% populacije): Connie Chung, Henry Ford, Margaret Thatcher, Joan Rivers, George Washington, Djed Božićnjak, Lyndon B. Johnson, and Florence Nightingale
• Poznate crvene osobe/likovi (27% populacije): Lucille Ball, Eddie Murphy, Elvis Presley, Cameron Diaz, John F. Kennedy, Amelia Earhart, Rhett Butler, Franklin D. Roosevelt, Francis of Assisi, Lee Iacocca, Winston Churchill, Donald Trump and Garfield
• Poznate zelene osobe/likovi (23% populacije): Albert Einstein, Al Gore, Brad Pitt, Mr. Spock from Star Trek, Whoopi Goldberg, Barbara Walters, Steven Spielberg, Leonardo DiCaprio, Socrates, Sherlock Holmes, Benjamin Franklin, Carl Jung, Thomas Edison, Eleanor Roosevelt, Katherine Hepburn, and Rosalyn Carter
• Poznate plave osobe/likovi (15% populacije): Majka Tereza, Oprah Winfrey, Ralph Waldo Emerson, Michael Jackson, Mozart, Dorothy (Wizard of Oz), Thomas Jefferson, Cinderella, Gandhi, Mohammed Ali and Jimmy Carter

​