MODULE 1 - Poznavanje i prepoznavanje znakova i simptoma mentalnih problema u adolescenciji

​

��1. Uobičajeni mentalni problemi kod djece i adolescenata (istraživanja i studije)�

�����

​

Što za vas znači mentalno zdravlje?

Kako biste ga definirali?

Pridružite se Padletu, odgovorite na pitanja: Što za vas znači mentalno zdravlje? Kako biste ga definirali? i prezentirajte svoje odgovore grupi.

​

Definicija

Postoji mnogo definicija složenog pojma mentalnog zdravlja.�Mentalno zdravlje se često definira kao stanje blagostanja u kojem ljudi prepoznaju i koriste svoje sposobnosti i potencijal, mogu se nositi sa svakodnevnim stresnim situacijama, rade produktivno i doprinose društvu.�Mentalno zdrava osoba karakterizira emocionalno blagostanje, odnosno prisutnost pozitivnih osjećaja i pozitivno funkcioniranje kako psihološki, tako i socijalno.�Mentalno zdrava osoba nije samo sretna osoba, već i osoba koja dobro funkcionira.

​

Uobičajeni mentalni problemi kod adolescenata

Pridružite se Google obrascu i odgovorite na postavljena pitanja.

​

Odgovori �

1. d

2. b

3. c

4. c

5. a

6. b

7. b

8. a

9. d

10. b

​

Pitanja za sudonike

​

• Koje smatrate pokazateljima narušenog mentalnog zdravlja kod svojih učenika?
• Koje probleme mentalnog zdravlja uočavate kod mladih iz vaše škole/okoline?
• Koji od sljedećih problema su lako uočljivi, a koji mogu biti skriveni?
• Kako vaša škola/okolina reagira na ponašanja koja ukazuju na narušeno mentalno zdravlje učenika?
• Kako vidite i što smatrate pravovremenim odgovorom na uočena ponašanja učenika koja ukazuju na narušeno mentalno zdravlje?

​

Uobičajeni problemi mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata

​

Problemi s anksioznošću – pretjerana zabrinutost/napetost

Posttraumatski problemi

Problemi raspoloženja – depresija ili pretjerana tuga i bezvoljnost

Problemi samoozljeđivanja

Problemi suicidnog ponašanja

Poremećaji hiperaktivnosti, impulzivnosti i nedostatka pažnje

Suprotstavljeni problemi – problemi u ponašanju

Problemi s korištenjem supstanci

Ponašajne ovisnosti – internet, igrice, kockanje

Poremećaji prehrane

Komplicirani razvod roditelja i ponašanje nakon razvoda

Ostali problemi mentalnog zdravlja (Poremećaji iz spektra autizma (ASD), psihoza, bipolarni afektivni poremećaj)

Rezultati relevantnih istraživanja

• Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, polovica (50%) svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života, a 75% do sredine dvadesetih godina. Većina ih ostaje neprepoznata i neliječena.
• Procjenjuje se da više od 15% adolescenata u dobi od 10 do 19 godina globalno živi s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem.
• Globalno, samoozljeđivanje je bio šesti najčešći uzrok smrti među adolescentima u dobi od 10 do 14 godina, a drugi najčešći uzrok smrti među adolescentima od 15 do 24 godine.
• Oko 28% osoba koje svjedoče masovnoj pucnjavi razvije PTSP (posttraumatski stresni poremećaj), oko trećina razvije akutni stresni poremećaj, dok više od 90% njih privremeno razvije simptome anksioznosti, depresije i PTSP-a.

Međunarodno izvješće o zdravlju i ponašanju djece školskog uzrasta iz ankete 2021./2022. (Svjetska zdravstvena organizacija, 2023., Volumen 1)

→ Djevojke su prijavile lošije rezultate mentalnog zdravlja i dobrobiti u odnosu na dječake u svim pokazateljima.

→ Udio adolescenata koji su prijavili izvrsno zdravlje smanjivao se s dobi. Više dječaka nego djevojčica prijavilo je izvrsno zdravlje u dobi od 13 i 15 godina u gotovo svim zemljama i regijama.

→ Zadovoljstvo životom i mentalna dobrobit bili su viši kod dječaka nego kod djevojčica u sve tri dobne skupine u većini zemalja i regija.

→ Adolescenti iz imućnijih obitelji prijavili su veće razine zadovoljstva životom i mentalne dobrobiti u gotovo svim zemljama i regijama.

→ Djevojke su dosljedno prijavljivale višu razinu usamljenosti nego dječaci, osim u dobi od 11 godina.

Međunarodno izvješće o zdravlju i ponašanju djece školskog uzrasta iz ankete 2021./2022. (Svjetska zdravstvena organizacija, 2023., Volumen 1)

→ Gotovo dvostruko više 15-godišnjaka (13% dječaka i 28% djevojčica) nego 11-godišnjaka (8% dječaka i 14% djevojčica) prijavilo je osjećaj usamljenosti u posljednjih godinu dana.� → Djevojke su prijavljivale češće zdravstvene tegobe nego dječaci u svim dobnim skupinama.� → Učestalost višestrukih zdravstvenih tegoba povećavala se s dobi, osobito među djevojkama.� → U dobi od 15 godina, dvije trećine djevojaka prijavilo je višestruke zdravstvene tegobe u usporedbi s nešto više od trećine dječaka.

​

Međunarodno izvješće o zdravlju i ponašanju djece školskog uzrasta iz ankete 2021./2022. (Svjetska zdravstvena organizacija, 2023., Volumen 1)

​

→ Jedna trećina adolescenata (33%) osjećala se nervozno ili razdražljivo više od jednom tjedno u posljednjih šest mjeseci. Jedan od četiri prijavio je poteškoće sa spavanjem (29%) i/ili osjećaj potištenosti (25%). Jedan od pet (20%) prijavio je glavobolje više od jednom tjedno.

→ Učestalost osjećaja potištenosti, glavobolja i vrtoglavice kod 13- i 15-godišnjaka bila je dvostruko veća kod djevojčica nego kod dječaka u većini zemalja i regija.

→ Djevojke i stariji adolescenti općenito prijavljuju najlošije rezultate mentalnog zdravlja. Na individualnoj razini, faktori poput pritiska školskih obaveza, tjelesne slike, problematične upotrebe društvenih mreža i iskustva vršnjačkog nasilja identificirani su kao važni prediktori problema mentalnog zdravlja.

2. Prepoznavanje ranih znakova i simptoma�

​

� 1. Aktivnost – Tipične karakteristike adolescencije

​

​

​

Pridružite se Menti prezentaciji i odgovorite na postavljena pitanja.

2. Aktivnost

Pridružite se Padletu i klasificirajte navedene karakteristike u dvije kolone. U prvu kolonu stavite one koje se odnose na tipične karakteristike adolescencije, a u drugu kolonu stavite one koje mogu biti prvi simptomi problema mentalnog zdravlja u adolescenciji.

​

​

Ključni zadaci adolescencije

• Prihvaćanje vlastitog tijela
• Emocionalna nezavisnost
• Uspostavljanje zrelih i značajnih odnosa s vršnjacima
• Istraživanje i prihvaćanje vlastitog spolnog identiteta i društvenih uloga�

​

Socijalne i emocionalne prekretnice

​

• Povećana svijest o vlastitim mislima, osjećajima i emocijama
• Vjerovanje da su njihova iskustva jedinstvena i da ih drugi ne dijele
• Osjećaj neranjivosti
• Usmjerenost na ciljeve
• Orijentacija na pravdu
• Uspostava autonomije
• Uspostava intimnosti i sklada sa svojom seksualnošću

​

Mozak adolescenata

Adolescencija je također razdoblje razvoja mozga. Mozak doživljava ubrzani rast broja neurona i sinapsi, nakon čega slijedi proces eliminacije nepotrebnih veza. Te promjene utječu na ponašanje i mogu biti izvor zbunjenosti i stresa za adolescente. Sve ove promjene u mozgu utječu na promjene u ponašanju. Stoga je korisno razumjeti što adolescenti prolaze – kroz što njihov mozak prolazi. Oni se ponašaju na određene, tipične načine jer se njihov mozak razvija i reorganizira. Ova činjenica može nam pomoći da suosjećamo s adolescentima i nastojimo im biti od pomoći tijekom ovog intenzivnog razdoblja.

​

Prepoznavanje znakova

Anksioznost:� Pretjerana zabrinutost, nervoza i tjelesni simptomi poput znojenja ili ubrzanog rada srca.

Depresija:� Pretjerana tuga, bezvoljnost, smanjen interes, razdražljivost, problemi sa snom, smanjena motivacija.

Promjene u ponašanju:� Povlačenje, izolacija, razdražljivost te promjene u obrascima spavanja ili prehrane.

Promjene u školskom uspjehu:� Pad postignuća, bježanje iz škole, loša koncentracija i pažnja, napuštanje škole.

​

Prepoznavanje znakova

Nijedan od ovih znakova ne znači nužno da mlada osoba ima mentalne probleme.

No, ako se pojave povezani znakovi koji traju duže od dva tjedna i ometaju funkcioniranje mlade osobe, tada je potrebno konzultirati stručnjaka kako bi se utvrdilo radi li se samo o karakteristikama adolescencije ili o prvim znakovima problema.

Često vršnjaci, roditelji i učitelji ne prepoznaju prve znakove problema na vrijeme jer ih često zamjenjuju s tipičnim karakteristikama adolescencije.

��3. Uloge i odgovornosti različitih aktera u vezi s mentalnim zdravljem

1. Aktivnost

​

Pridružite se Menti prezentaciji i navedite karakteristike i vrijednosti škole koja poboljšava mentalno zdravlje svojih učenika.

​

​

Characteristics of a good school

• Školu pohađaju raznoliki učenici, uključujući i učenike iz socijalno ranjivih skupina.

• Odnos između učenika i nastavnika je pun brige i podrške.

• Postoji partnerski odnos između škole i roditelja te zajednice.

• Osigurano je sigurno fizičko i međuljudsko okruženje.

• Potaknuto je suradničko učenje i učinkovito vođenje nastavnog procesa u učionici.

• Pravila i granice su jasno definirani i dosljedno se provode.

Karakteristike dobre škole

• Konstruk­tivno uspostavljanje i održavanje discipline u skladu s dogovorenim pravilima.� • Učenici su uključeni u školske i izvanškolske aktivnosti te dobivaju odgovornost za njih.� • Kontinuirana povratna informacija o razvoju vještina i ciljeva učenika.� • Fokus nije samo na akademskom radu, nego i na emocionalnoj dobrobiti i socijalnom razvoju.� • Uzajamno izražavanje visokih akademskih očekivanja između učenika i nastavnika.� • Tješnja suradnja s relevantnim institucijama u zajednici.

​

Core values ​​of a school that promotes mental health

​

​

• Komunikacija

• Briga za sve

• Vrednovanje različitosti

• Izgradnja samopoštovanja

• Izgradnja odnosa

• Osiguravanje sigurnosti za sve

• Poticanje sudjelovanja

• Razvijanje vještina za brigu o vlastitom mentalnom zdravlju

• Poticanje samostalnosti

• Rano prepoznavanje i intervencija radi promicanja dobrobiti i mentalnog zdravlja

2.Activity - Roles and responsibilities of individual actors in terms of mental health:

1. Skupina – Roditelji�
2. Skupina – Nastavnici�
3. Skupina – Psiholozi, socijalni radnici, pedagozi…�
4. Skupina – Stručnjaci iz lokalne zajednice� (liječnici, psihijatri…)�

Pridružite se Padletu kako biste dodali uloge i odgovornosti� u području mentalnog zdravlja.

​

Roditelji – aktivni partneri u promicanju mentalnog zdravlja svoje djece u školskom okruženju. Roditelji najbolje poznaju svoju djecu. Obiteljsko okruženje važno je za učenje, stoga je njihova suradnja sa školom ključna kada dijete nailazi na poteškoće.

Nastavnici – Nastavnici ne dijagnosticiraju i ne bi trebali dijagnosticirati mentalne poremećaje kod djece, ali igraju važnu ulogu u održavanju zdravog okruženja u učionici, ranom prepoznavanju djece s poteškoćama te upućivanju istih psihologu, pedagogu ili, po dogovoru, specijalistu ukoliko je potrebno.

​

Psiholozi – stručnjaci koji su školovani za procjenu i tretman širokog spektra emocionalnih, ponašajnih i psiholoških poteškoća, provode istraživanja i obavljaju psihološka testiranja.

Socijalni radnici – rade na pomoći pojedincima, obiteljima i zajednicama kako bi unaprijedili njihovu dobrobit.

Dječji i adolescentni psihijatri – liječnici specijalizirani za dijagnostiku i liječenje emocionalnih, ponašajnih i psiholoških poteškoća koje pogađaju djecu, adolescente i njihove obitelji. Imaju medicinsko obrazovanje i mogu propisivati lijekove.

​

4. Kada se obratiti stručnjaku za daljnju procjenu?

Pitanja

Kada se obratiti stručnjaku za procjenu i liječenje?

Koja ponašanja zahtijevaju upućivanje profesionalcu?

Jeste li ikada roditeljima preporučili da se obrate stručnjaku izvan škole?

Zašto ste to preporučili?

Kako su roditelji reagirali?

​

Kada uputiti dijete stručnjaku na procjenu i liječenje

​

• Kada su iscrpljene mogućnosti rada s pedagoško-psihološkom službom škole.

• Kada se ponašanje/simptomi pogoršavaju umjesto da se poboljšavaju.

• Kada ponašanje/simptomi negativno utječu na funkcioniranje djeteta kod kuće ili u školi.

• Kada su simptomi vrlo izraženi ili uznemirujući.

• Kada je dijete ugroženo ili opasno za sebe ili druge.

• Kada intervencija u učionici nije dovoljna.

• U slučaju sumnje, najbolje je konzultirati stručnjaka.

Neka uobičajena ponašanja i simptomi koji zahtijevaju upućivanje stručnjaku

​

• Iznenadno pogoršanje ocjena ili školskog uspjeha.

• Iznenadno povlačenje ili izolacija od vršnjaka.

• Dijete je pretjerano emocionalno ili se lako ljuti.

• Često se svađa ili prkosi.

• Dijete je stalno tužno i često plače.

• Pokazuje neobično ponašanje, poput reakcije na nešto što ne postoji.

Neka uobičajena ponašanja i simptomi koji zahtijevaju upućivanje stručnjaku

• Dijete je tiho ili pretjerano povučeno.

• Izostaje iz škole.

• Stalno djeluje umorno ili pospano na nastavi.

• Pokazuje ponavljajuće ponašanje.

• Samoozljeđuje se (npr. rezanje, udaranje glavom).

• Pokazuje značajne promjene tjelesne težine.

• Često izostaje s nastave zbog boli koja se ne javlja tijekom vikenda i praznika.

5. Ponašajne manifestacije uobičajenih problema mentalnog zdravlja u adolescenciji

​

������������

1. g. – studija slučaja – anksioznost
2. g. – studija slučaja – problemi raspoloženja
3. g. – studija slučaja – problemi samoozljeđivanja i suicidalnog ponašanja
4. g. – studija slučaja – problemi ovisnosti o supstancama�

Otvorite dokument kako biste pročitali studije slučaja.� Imate 15 minuta za rad u grupi. Dogovorite tko će predstaviti vaše odgovore u ime grupe kada se vratimo u veliki skup.

​

��������� ���

1. Aktivnost

​

1. Anksioznost

Luka ima 17 godina. Igra košarku. U posljednje vrijeme svakodnevno je vrlo zabrinut oko balansiranja školskih obaveza i košarke. Njegovi roditelji očekuju da bude uspješan na oba područja. Dogodilo se da je jednostavno izjurio iz razreda kada je napetost postala prevelika. U školi mu se često tresu ruke, ubrzano mu srce kuca, ostaje bez daha. Misli da svi u školi samo gledaju u njega i da misle kako je luzer, da neće uspjeti ni u sportu ni u školi. Osjeća se posramljeno, bespomoćno i neuspješno.

​

2. Problemi raspoloženja

Sara ima 16 godina. Djeluje tužno i uplašeno. Često izgleda odsutno tijekom nastave. Sara je iznenada prestala pohađati satove plesa koje je pohađala od svoje sedme godine. Zaboravlja raditi domaće zadaće, pokvarila je ocjene u školi. Potpuno je nemotivirana za učenje. Zanemarila je svoj izgled. U posljednje vrijeme dolazi u školu nepočešljana, neuredna, u istoj odjeći koju nosi nekoliko dana zaredom. Više ne izlazi s prijateljima. Dogodi se da cijeli vikend ne izlazi iz svoje sobe. Prijatelji kažu da je u posljednje vrijeme vrlo razdražljiva. Sara im je rekla da noću ne može spavati i da može proći danima bez da išta pojede.

​

​

3. Samoozljeđivanje i problem suicida

Mia ima 15 godina. Trenutno pohađa novu srednju školu jer se s roditeljima preselila iz manjeg mjesta. U prijašnjoj školi imala je dobre ocjene i bila među najboljim učenicima. U novoj školi ne može se priviknuti na učenike i nastavnike. Dobila je nekoliko loših ocjena. Ima dojam da su svi bolji od nje, da nikada neće biti uspješna i da nigdje ne pripada. Misli da je razočarala roditelje. Počela se samoozljeđivati jer je to jedini trenutak kada se osjeća dobro. Profesor tjelesnog uočio je ožiljke na njezinim rukama. Nakon toga, Mia počinje razmišljati o suicidu jer misli da će profesor to reći njezinim roditeljima i da će svi učenici u školi saznati.

​

​

4. Konzumiranje zabranjenih substanci

Marko ima 18 godina. Svi nastavnici primijetili su promjene u njegovom ponašanju. Posljednjih mjesec dana neredovito dolazi na nastavu. Kada dođe, djeluje razdražljivo, ljutito i agresivno. Ne radi domaće zadaće i ne želi sudjelovati u aktivnostima na satu. Dobio je loše ocjene iz gotovo svih predmeta. Prijatelji iz škole viđaju ga po gradu u problematičnom društvu. Roditelji kažu da ga rijetko viđaju, da je često izvan kuće i da dolazi kasno samo prespavati. Zbog njegovog ponašanja upućen je psihologu kojem je priznao da je počeo koristiti psihoaktivne tvari koje kombinira s alkoholom.

​

������

​

​

2. Aktivnost�Svaka grupa predstavlja svoje odgovore na sljedeća pitanja:

​

Koje strategije učitelj može primijeniti kako bi pružio podršku?

Koje strategije roditelj može koristiti kako bi pružio podršku?

Koje strategije vršnjaci mogu koristiti kako bi pružili podršku?

Tko još može pružiti podršku i na koji način?�

�������� ���

School interventions to reduce excessive tension� ���� 1st level strategies – green 2nd level strategies – blue 3rd level strategies - orange�������� ���

����������School-based interventions for mood improvement and mood regulation������������ ���� 1st level strategies – green 2nd level strategies – blue 3rd level strategies - orange�������� ���

���������

School-based interventions for dealing with self-harm

and suicidal behavior�����������1st level strategies – green 2nd level strategies – blue 3rd level strategies - orange ���� �������� ���

����������

School-based interventions for dealing with substance use����������� 1st level strategies – green 2nd level strategies – blue 3rd level strategies - orange ���� �������� ���

Hvala vam na pažnji

​

Ostavite nam povratnu infomraciju

​

​