​

​

​

RJEŠAVANJE PREDRASUDA O MENTALNIM BOLESTIMA

Artūrs Lukjanovs

Latvia

zadatak 1. Procjena izjava o mentalnom zdravlju

1. Osobe s mentalnim bolestima ne bi trebale raditi na poslovima s velikom odgovornošću.
2. Ako netko uzima lijekove za mentalno zdravlje, nije zaista neovisan.
3. Muškarci ne doživljavaju probleme mentalnog zdravlja onoliko koliko žene.
4. Samo osobe koje su doživjele velike traume razvijaju mentalnu bolest.
5. Osobe s mentalnim poremećajima su nepouzdani zaposlenici.
6. Ako netko ima povijest mentalne bolesti, ne bi mu se smjelo dopustiti posvajanje djece.�

Likertova skala (1–5):

1 = Potpuno se ne slažem

2 = Ne slažem se

3 = Neutralno

4 = Slažem se

5 = Potpuno se slažem

Definicije

Funkcionalna stigma

Društvena kontrola i provođenje normi

Označavanje ponašanja ili osobina kao devijantnih (Goffman, 1963).

Kontrola

Samoregulacija

(Corrigan, 2004)

Održavanje društvenih hijerarhija (Link i Phelan, 2001)

• Održavanje društvenih normi i identiteta skupine�
• Šteta pojedincu jer obeshrabruje traženje pomoći (slijediti pravila)�
• Negativna samopercepcija�

​

​

​

​

3 tipa stigme

Internalizirala

stigma

Javna stigma

Strukturna stigma

Negativni stavovi, uvjerenja i ponašanja koja društvo ima prema određenoj skupini ili pojedincu.

Interno usvojena negativna uvjerenja i stavovi, koji dovode do osjećaja srama, smanjenog samopoštovanja i manje vjerojatnosti traženja pomoći.

Obuhvaća uvjete na društvenoj razini, politike i institucionalne prakse koje ograničavaju mogućnosti, resurse i dobrobit stigmatiziranih skupina.

​

(Corrigan, 2004)

(Corrigan, 2004)

(Phelan, & Link, 2013)

Teorija o stigmi (1)

Goffmanova terija o stigmi (1963)

1. Društvo dodjeljuje oznaku određenoj skupini
2. Oznaka se povezuje s negativnim stereotipima
3. Skupina se smatra „drugom“ u odnosu na većinu
4. Stigmatizirana skupina doživljava odbacivanje

​

(Goffman, 1969)

Teorija o stigmi (2)

(Link & Phelan, 2001)

Označavanje (Labeling): Osobi ili skupini dodjeljuje se društveno konstruirana oznaka.

Stereotipiziranje (Stereotyping): Oznaka se povezuje s neželjenim karakteristikama.

Odvajanje (Separation): Društvo promatra označenu skupinu kao „drugu“ ili „manje vrijednu“.

Gubitak statusa i diskriminacija (Status Loss & Discrimination): Skupina se suočava s stvarnim nepovoljnim posljedicama, poput diskriminacije pri zapošljavanju ili društvene isključenosti.

Razlike u moći (Power Differences): Stigma se učvršćuje od strane onih na vlasti (npr. mediji, donositelji politika, institucije).

(Link & Phelan, 2001)

Razlike u moći: Stigma se učvršćuje od strane onih na vlasti.

​

Takav jezik stigmatizira obitelji koje odabiru propisane lijekove za liječenje svoje djece koja imaju poteškoće. Podcjenjuje stručnost medicinskih profesionalaca. I otvara vrata neprovjerenim, nedovoljno istraženim tretmanima da steknu legitimitet.

�

(Satyanarayana, 2025)

Teorija o stigmi (3)

Ljudi traže pozitivni identitet uspoređujući svoju skupinu povoljno s drugima;�

To dovodi do stigmatizacije skupina koje se percipiraju kao različite ili „manje poželjne“.

​

Stigma kao dio grupne dinamike. Ljudi prirodno kategoriziraju sebe i druge u „unutarnje“ (mi) i „vanjske“ (oni) skupine.

​

(Obst et al., 2011)

Teorija socijalnog identiteta

(Tajfel & Turner, 1979)

Therija o stigmi (4)

Ljudi s depresijom su samo lijeni�Interno; Stabilno (zanemaruje činjenicu da je depresija za mnoge ljude stanje koje se može liječiti i privremeno je)� Utjecaj: Ako se depresija percipira kao nepromjenjiva, ljudi mogu vjerovati da je liječenje besmisleno, što dovodi do društvene isključenosti i diskriminacije.

​

Attribution Theory (Weiner, 1986)

zadatak 2. Suda c o stigmi

1. James – 45-godišnji beskućnik koji je nekad bio učitelj.
2. Fatima – 30-godišnja imigrantica iz Sirije s diplomom fakulteta.
3. Kevin – 19-godišnjak koji je upravo izašao iz maloljetničkog zatvora.
4. Lisa – 60-godišnja umirovljena medicinska sestra.
5. Marcus – Crnac s tetovažama na licu koji vodi mali biznis.
6. Emma – Samostalna majka koja radi dva posla.
7. Raj – 22-godišnjak u kolicima koji se prijavljuje za prvi posao.
8. Sophia – Bogata influencerica na društvenim mrežama bez fakultetske diplome.�

1. Tko bi se trebao povjeriti za čuvanje vašeg djeteta?
2. Tko je najvjerojatnije da će počiniti kazneno djelo?
3. Tko bi trebao dobiti priliku za posao u odvjetničkoj firmi?
4. S kim biste se osjećali najsigurnije sjedeći u autobusu noću?
5. Tko bi trebao dobiti državnu financijsku pomoć?�

​

Odlučite tko je najbolji, a tko najlošiji kandidat. Objasnite svoj razlog.

Negativni kug stigme

Stigma (izbjegavanje nekoga, označavanje ili stereotipiziranje) može dovesti do negativnog ciklusa koji rezultira izolacijom, bespomoćnošću i sramom. (Utah State University, 2023)

30–40% ispitanika smatra da su ljudi s depresijom na neki način odgovorni za svoje stanje (Dietrich, 2006; Clement i sur., 2015)

48% ispitanika vjeruje da je depresija prvenstveno znak osobne slabosti, a ne medicinskog stanja (APA, 2020)

​

Stigma i traženje pomoći

Studenti

• Strah od negativne procjene i stigmatizacije doveo je do nižih stopa traženja pomoći među studentima fakulteta� (Eisenberg, Downs, Golberstein i Zivin, 2009)�
• Samostigma je snažan prediktor smanjenog traženja pomoći, jer studenti mogu vjerovati da zaslužuju svoju patnju ili da su njihovi problemi osobni propust� (Clement i sur., 2015)�
• Stigma je jedna od najznačajnijih prepreka traženju pomoći kod mladih ljudi� (Gulliver, Griffiths i Christensen, 2010)

​

Nastavnici

• Javna stigma može odvratiti od korištenja mentalnozdravstvene skrbi zbog straha od prosudbe od strane kolega ili nadređenih� (Corrigan, Druss i Perlick, 2014)�
• Samostigma je ključna prepreka koja smanjuje traženje pomoći, jer nastavnici mogu osjećati da priznanje potrebe za pomoći narušava njihov profesionalni identitet� (Mulholland & Johns, 2019)�
• Brige oko stigme mentalnog zdravlja mogu dovesti do nedovoljno korištenja mentalnozdravstvenih usluga među nastavnicima� (Mulholland & Johns, 2019)�

​

ZADATAK 3. Stigma i studenti

Jake: „Ne kužim zašto bi itko gubio vrijeme na terapiju. Ako si depresivan, samo se trgnite. Radi se o tome da ojačaš, a ne da kukaš.“

Samantha: „Da, ozbiljno. Priznati da ti treba pomoć samo je način da izbjegneš svoje probleme. Pravi ljudi rješavaju svoje probleme sami.“

Drugi učenik: (smijeh) „Upravo tako! Nemaš li primjera da netko poznat ide na terapiju, zar ne?“

​

Kao nastavnik, slušate raspravu svojih učenika. Koje biste korake poduzeli kako biste im pomogli preispitati njihove ideje?

Overcoming Stigma

Positivna, strukturirana interakcija između stigmatiziranih i nestigmatiziranih grupa

Učenje korz promatranje, positivni role models

• Rad s točnim informacijama (medijska pismenost)
• Stvaranje sigurnog okruženja (izgradnja odnosa)
• Uključivanje u rasprave i aktivnosti

​

Samopoštovanje pojedinca može smanjiti internalizaciju stigme.

4.

U učionici

​

​

1.

Teorija kontakta

(Allport, 1954)

​

​

​

2.

Socijalno kognitivna teorija

(Bandura, 1986)

3.

Teorije samoafirmacije

(Steele, 1988)

ZADATAK 4. Dvije istine i jedan stereotip

1. Svaka osoba dijeli dvije osobne istine o sebi koje prkose uobičajenom stereotipu s kojim se možda suočavaju ili za koji su čuli.

​

2. Nakon toga, članovi grupe raspravljaju o tome kako osobne istine suprotstavljaju se stereotipu i razmišljaju o širem utjecaju takvih stereotipa.

​

Istine o meni:

1. Uživam raditi sa svojim učenicima i pomagati im da postignu dobre rezultate.
2. Nisam ljubitelj aktivnog načina života; puno radije ostajem kod kuće.
3. Introvert sam i uživam biti sam s dobrom knjigom.

​

Funkcija stereotipa

​

1

4

2

5

3

Legitimizirati postojeće društvene hijerarhije

Brzo obrađivati ​​složene društvene informacije

Strukturirajte naše društveno okruženje grupiranjem ljudi

Usmjeravanje očekivanja i ponašanja tijekom društvenih interakcija

Uspoređivanjem se može ojačati samopoštovanje i grupni identitet

Kognitivno pojednostvaljivanje

Sicjalno kategoriziranje

Očuvanje socijalnog indetiteta

Opravdavanje društvenih nejednakosti

Vodeće ponašanje

(Fiske & Neuberg, 1990)

(Tajfel & Turner, 1979)

(Tajfel & Turner, 1979)

(Jost & Banaji, 1994)

(Fiske & Neuberg, 1990)

Vrste Stereotipa

Theorije o stereotipima (1)

Socijalno kognitivna teorija (Bandura, 1986)

• Stereotipi se uče promatranjem, imitacijom i potkrepljivanjem;
• Ljudi stječu i održavaju stereotipe promatrajući uzore (npr. roditelje, vršnjake, medijske osobe).

(Bandura, 1986.)

​

Theorije o stereotipima (2)

Schema teorija

(Allport,1954)

Stereotipi su vrsta kognitivnih shema - mentalnih okvira koji pomažu pojedincima organizirati i interpretirati informacije;

Međutim, omogućuju brzo donošenje prosudbi kategorizacijom novih informacija na temelju postojećih uvjerenja.

(Allport, 1954.)

​

Theories of Stereotipima (3)

Model stereotipnog sadržaja

(Fiske, Cuddy, Glick, & Xu, 2002)

Percepcija ljudi o statusu i konkurenciji grupe određuje koliko se ta grupa doživljava kao topla (prijateljska, pouzdana) ili kompetentna (sposobna, vješta).

(Fiske, Cuddy, Glick, & Xu, 2002)

​

ZADATAK 5. Positivni stereotipi

Trag 1:

Često slavljena zbog nepokolebljive suosjećajnosti i predanosti, ova se osoba prikazuje kao ultimativni njegovatelj - netko tko uvijek stavlja tuđe potrebe ispred svojih.

Trag 2:

Divljavaju ih se zbog toga što idu iznad i dalje, često žrtvujući osobno vrijeme i dobrobit za dobrobit drugih, stvarajući sliku beskrajne nesebičnosti.

Trag 3:

Dostupna, emocionalno uložena, zamjenski roditelj, pametna i sretna.

​

U grupama raspravite o opisanoj profesiji. Kako pozitivni stereotipi mogu biti štetni?

Društvene mreže i stereotipi�

Političko stereotipiziranje kroz memove

Marwick & Lewis (2017)

Rodne i ljepotne norme u sadržaju influencera

Tiggemann & Zaccardo (2018)

Kulturni i etnički stereotipi putem viralnih memova

Williams, Burnap, & Sloan

(2017)

Prevladavanje stereotipa

Todd& Galinsky (2014)

Medijska pismenost i kritička konzumacija

Kellner & Share (2007)

Pettigrew & Tropp, (2006)

Paluck & Green (2009)

Zauzimanje perspektive i trening empatije

Međugrupni kontakt

​

Edukacijski i osvješćivački programi

Gospodin Predrasuda

1943�Horace Pippin (American, 1888–1946)

https://philamuseum.org/collection/object/76592

Funkcija predrasnuda

Pomaže ljudima da brzo kategoriziraju druge.

Promatrajući autsajdere kao prijetnju, ljudi mogu psihološki opravdati obrambeno ili isključivo ponašanje.

Opravdanje postojećih društvenih hijerarhija, koje omogućuju dominantnim skupinama održavanje moći i privilegija.

Pojednostavljivanje društvenih informacija

Upravljanje strahom i anksioznošću

Prejudice

Racionalizacija nejednakosti i diskriminacije

01

03

02

(Fiske, 1998)

(Jost & Banaji 1994)

(Stephan & Stephan 2000)

Vrste predrasuda

https://www.cultureally.com/blog/racism-vs-prejudice

Činjenice:

• Ankete pokazuju da značajan dio stanovništva vjeruje da je rasizam prema etničkim manjinama minimalan ili nepostojeći. (APA, 2017.)
• Dobna pripadnost ostaje duboko ukorijenjena i društveno prihvatljiva u mnogim kulturama. (APA, 2017.)
• Predviđanje predrasuda može izazvati značajne psihološke i fiziološke stresne reakcije (reakcija na stres). (APA, 2015.)

​

Vrste predrasuda

Scapegoat Theory

https://www.thoughtco.com/scapegoat-definition-3026572

Nastaje kada pojedinci projiciraju vlastite frustracije i neuspjehe na ranjive skupine, okrivljujući ih za osobne ili društvene probleme.

(Dollard et.al, 1939)

Teorije predrasuda (2)

Teorija socijalnog identiteta

1. Pojedinci značajan dio svoje samosvijesti crpe iz članstva u grupama.
2. Kako bi povećali samopoštovanje, ljudi favoriziraju vlastite grupe (in-grupe) u odnosu na druge (out-grupe), što dovodi do predrasuda

​

(Tajfel & Turner, 1979)

https://www.youtube.com/watch?v=XPIJjcJUw7w

Teorije predrasuda (3)

https://www.researchgate.net/publication/320335504/figure/fig1/AS:548611886333952@1507810674868/The-three-phases-of-realistic-conflict-theory-as-evidenced-in-the-Robbers-Cave.png

Realistic Conflict Theory

1. Predrasude proizlaze iz natjecanja među skupinama oko oskudnih resursa;
2. Kada se skupine bore za ograničene resurse, poput poslova ili društvenog statusa, javlja se neprijateljstvo među skupinama i negativni stereotipi.
3. ​

(Sherif,1966)

Zadatak 6. Priča o predrasudama

Pročitajte priču. Koja je glavna poruka teksta?

Huga, ježa, ostale su životinje izbjegavale zbog njegovih oštrih bodlji, šapućući da je preopasan za prijateljstvo. Jednog dana, žestoka oluja poplavila je šumu, a mala stvorenja mučili su se pronaći sklonište. Hugo je, unatoč okrutnim riječima koje je pretrpio, koristio svoje bodlje kako bi očistio krhotine i stvorio siguran put do višeg tla.

Društveni mediji i predrasude

https://x.com/elonmusk/status/1763054266762121517

‘Gest govori sama za sebe’: Nijemci reagiraju na Muskov očiti nacistički pozdrav

https://www.theguardian.com/technology/2025/jan/21/the-gesture-speaks-for-itself-germans-divided-over-musks-apparent-nazi-salute

Političke predrasude i komore odjeka

Društveni mediji potiču komore odjeka gdje su ljudi izloženi samo sadržaju koji je u skladu s njihovim postojećim političkim uvjerenjima, pojačavajući političke stereotipe i polarizaciju.

(Pariser, 2011)

​

Prevladavanje predrasuda

Todd& Galinsky (2014)

Medijska pismenost i kritička konzumacija

Kellner & Share (2007)

Pettigrew & Tropp, (2006)

Paluck & Green (2009)

Trening zauzimanja perspektive i empatije

Međugrupni kontakt

Programi obrazovanja i osvješćivanja

Obrazovanje i učitelji

Prevladavanje predrasuda u učionici (1)

Form 10

Form 11

Form 12

1. Znanstvenoistraživački rad

1. Znanstvenoistraživački rad (ZPD);
2. Ispitni zadaci (vještine govora i izvori).

1. Prezentacije postera;
2. Ispitni zadaci (vještine govora i izvori);
3. Rad s tekstovima.

​

Znanstveno istraživanje

Prevladavanje predrasuda u učionici (2)

• Canva;
• Google dokumenti, obrasci;
• PDF.

​

GOVORNE VJEŠTINE

• Javni govor;
• Suočavanje sa stresom.

​

IT VJEŠTINE

VJEŠTINE PLANIRANJA

• Upravljanje vremenom;
• Postavljanje ciljeva.

​

VJEŠTINE ANALIZE TEKSTA

• Izvori
• Dugi tekstovi

Prevladavanje predrasuda u učionici (3)

1.Kriteriji

2. Rad s izvorima

Prevladavanje predrasuda u učionici (3)

​

4. Planiranje

5. Pretraživanje informacija

Prevladavanje predrasuda u učionici (3)

​

6. Izrada plakata i APA 7 stil

7. Prezentiranje

Prevladavanje predrasuda u učionici

Planirajte kampanju za podizanje svijesti o mentalnom zdravlju u cijeloj školi

https://docs.google.com/spreadsheets/d/1rMhYn1cDCCHfxWTGfDNjqGbskJ1Ixlu6OGkx9YMZYY0/edit?usp=sharing

Hvala vam na pažnji

​

Molimo vas da nam ostavite povratne informacije!

Literatura

1. Allport, G. W. (1954). The nature of prejudice. Addison-Wesley.
2. American Psychological Association. (2015). The impact of discrimination. Retrieved from https://www.apa.org/news/press/releases/stress/2015/impact
3. American Psychological Association. (2023, March). Ageism is one of the last socially acceptable prejudices. Monitor on Psychology. Retrieved from https://www.apa.org/monitor/2023/03/cover-new-concept-of-aging
4. American Psychological Association. (n.d.). Ethnic and racial minorities & socioeconomic status. Retrieved from https://www.apa.org/pi/ses/resources/publications/minorities
5. Andersen, M. M., Varga, S., & Folker, A. P. (2022). On the definition of stigma. Journal of Evaluation in Clinical Practice, 28(5), 847–853. https://doi.org/10.1111/jep.13684
6. Angermeyer, M. C., & Dietrich, S. (2006). Public beliefs about and attitudes towards people with mental illness: A review of population studies. Acta Psychiatrica Scandinavica, 113(3), 163–179.
7. Bandura, A. (1986). Social foundations of thought and action: A social cognitive theory. Prentice-Hall.
8. Clement, S., Schauman, O., Graham, T., Maggioni, F., Evans-Lacko, S., Bezborodovs, N., ... & Thornicroft, G. (2015). What is the impact of mental health-related stigma on help-seeking? A systematic review of quantitative and qualitative studies. Psychological Medicine, 45(1), 11–27.

Literatura

​

​

9. Corrigan, P. W. (2004). How stigma interferes with mental health care. American Psychologist, 59(7), 614–625. https://doi.org/10.1037/0003-066X.59.7.614
10. interferes with mental health care. American Psychologist, 59(7), 614–625. https://doi.org/10.1037/0003-066X.59.7.614
11. Corrigan, P. W., Druss, B. G., & Perlick, D. A. (2014). The impact of mental illness stigma on seeking and participating in mental health care. Psychological Science in the Public Interest, 15(2), 37–70.
12. Crandall, C. S., D'Anello, S., Sakalli, N., Lazarus, E., Wieczorkowska, G., & Feather, N. T. (2001). An attribution-value model of prejudice: Anti-fat attitudes in six nations. Personality and Social Psychology Bulletin, 27(1), 30–37. https://doi.org/10.1177/0146167201271003
13. Devine, P. G. (1989). Stereotypes and prejudice: Their automatic and controlled components. Journal of Personality and Social Psychology, 56(1), 5–18. https://doi.org/10.1037/0022-3514.56.1.5
14. Devos, T., & Banaji, M. R. (2005). American = White? Cultural exposure and racial bias. Journal of Personality and Social Psychology, 88(2), 276–293. https://doi.org/10.1037/0022-3514.88.2.276
15. Dollard, J., Doob, L. W., Miller, N. E., Mowrer, O. H., & Sears, R. R. (1939). Frustration and aggression. Yale University Press.
16. Eagly, A. H., & Wood, W. (2012). Social role theory. In P. A. M. Van Lange, A. W. Kruglanski, & E. T. Higgins (Eds.), Handbook of theories of social psychology (Vol. 2, pp. 458–476). Sage.
17. Eisenberg, D., Downs, M. F., Golberstein, E., & Zivin, K. (2009).

Literatura

​

18. Fiske, S. T. (1998). Stereotyping, prejudice, and discrimination. In D. T. Gilbert, S. T. Fiske, & G. Lindzey (Eds.), The handbook of social psychology (4th ed., Vol. 2, pp. 357–411). McGraw-Hill.
19. Fiske, S. T., & Neuberg, S. L. (1990). A continuum model of impression formation: From category-based to individuating processes. Advances in Experimental Social Psychology, 23, 1–74. https://doi.org/10.1016/S0065-2601(08)60317-2
20. Fiske, S. T., Cuddy, A. J., Glick, P., & Xu, J. (2002). A model of (often mixed) stereotype content: Competence and warmth respectively follow from perceived status and competition. Journal of Personality and Social Psychology, 82(6), 878–902. https://doi.org/10.1037/0022-3514.82.6.878
21. Goffman, E. (1969). Stigma: Notes on the Management of Spoiled Identity. Postgraduate Medical Journal, 45(527), 642. https://doi.org/10.1136/pgmj.45.527.642 "
22. Gulliver, A., Griffiths, K. M., & Christensen, H. (2010). Perceived barriers and facilitators to mental health help-seeking in young people: A systematic review. BMC Psychiatry, 10, 113. https://doi.org/10.1186/1471-244X-10-113
23. Hatzenbuehler, M. L., Phelan, J. C., & Link, B. G. (2013). Stigma as a fundamental cause of population health inequalities. American Journal of Public Health, 103(5), 813–821. https://doi.org/10.2105/AJPH.2012.301069
24. Heilman, M. E. (2012). Gender stereotypes and workplace bias. Research in Organizational Behavior, 32, 113–135. https://doi.org/10.1016/j.riob.2012.10.003
25. Jackson, L. M. (2019). Introduction. In American Psychological Association eBooks (pp. 3–8). https://doi.org/10.1037/0000168-001
26. Jost, J. T., & Banaji, M. R. (1994). The role of stereotyping in system-justification and the production of false consciousness. British Journal of Social Psychology, 33(1), 1–27. https://doi.org/10.1111/j.2044-8309.1994.tb01008.x

Literatura

​

27. Jost, J. T., & Banaji, M. R. (1994). The role of stereotyping in system-justification and the production of false consciousness. British Journal of Social Psychology, 33(1), 1–27. https://doi.org/10.1111/j.2044-8309.1994.tb01008.x
28. Kellner, D., & Share, J. (2007). Critical media literacy, democracy, and the reconstruction of education. In D. Macedo & S.R. Steinberg (Eds.), Media literacy: A reader (pp. 3-23). New York: Peter Lang Publishing.
29. Kraus, M. W., & Stephens, N. M. (2012). A road map for an emerging psychology of social class. Social and Personality Psychology Compass, 6(9), 642–656.
30. Link, B. G., & Phelan, J. C. (2001). Conceptualizing stigma. Annual Review of Sociology, 27(1), 363–385. https://doi.org/10.1146/annurev.soc.27.1.363
31. Marwick, A. E., & Lewis, R. (2017). Media manipulation and disinformation online. Data & Society Research Institute. Retrieved from https://datasociety.net/library/media-manipulation-and-disinformation-online/
32. Marx, D., & Ko, S. J. (2019). Stereotypes and prejudice. Oxford Research Encyclopedia of Psychology. https://doi.org/10.1093/acrefore/9780190236557.013.307
33. Medical Care Research and Review, 66(5), 522–541. https://doi.org/10.1177/1077558709335362
34. Mulholland, B., & Johns, R. (2019). Mental health stigma and help-seeking in teachers: Barriers to professional support. Educational Psychology in Practice, 35(3), 251–265.
35. Nelson, T. D. (2005). Ageism: Stereotyping and prejudice against older persons. MIT Press.
36. Obst, P. L., White, K. M., Mavor, K. I., & Baker, R. M. (2011). Social identification dimensions as mediators of the effect of prototypicality on intergroup behaviours. Psychology, 02(05), 426–432. https://doi.org/10.4236/psych.2011.25066

Literatura

​

37. Paluck, E. L., & Green, D. P. (2009). Prejudice reduction: What works? A review and assessment of research and practice. Annual Review of Psychology, 60, 339–367. https://doi.org/10.1146/annurev.psych.60.110707.163607
38. Pariser, E. (2011). The filter bubble: What the Internet is hiding from you. Penguin Books.
39. Pettigrew, T. F., & Tropp, L. R. (2006). A meta-analytic test of intergroup contact theory. Journal of Personality and Social Psychology, 90(5), 751–783. https://doi.org/10.1037/0022-3514.90.5.751
40. Satyanarayana, M. (2025, February 21). Why is the Trump administration villainizing mental health meds for kids? Scientific American. https://www.scientificamerican.com/article/why-is-the-trump-administration-villainizing-mental-health-meds-for-kids/
41. Steele, C. M. (1988). The psychology of self-affirmation: Sustaining the integrity of the self. In Advances in experimental social psychology (Vol. 21, pp. 261–302). Academic Press.
42. Stephan, W. G., & Stephan, C. W. (2000). An integrated threat theory of prejudice. Reducing Prejudice and Discrimination, 23–45.
43. Tajfel, H., & Turner, J. C. (1979). An integrative theory of intergroup conflict. In W. G. Austin & S. Worchel (Eds.), The social psychology of intergroup relations (pp. 33–47). Brooks/Cole.
44. tangor, C., & Lynch, L. (1992). Stereotyping and prejudice. In D. T. Gilbert, S. T. Fiske, & G. Lindzey (Eds.), The handbook of social psychology (4th ed., Vol. 2, pp. 357–411). McGraw-Hill.
45. Tiggemann, M., & Zaccardo, M. (2018). “Exercise to be fit, not skinny”: The effect of fitspiration imagery on women's body image. Body Image, 26, 90–97.
46. Todd, A. R., & Galinsky, A. D. (2014). Perspective taking as a strategy for reducing prejudice: Evidence, mechanisms, and qualifications. Social and Personality Psychology Compass, 8(7), 374–387. https://doi.org/10.1111/spc3.12139
47. Utah State University. (2023, December 14). Reducing stigma toward Medication-Assisted treatment. USU. https://extension.usu.edu/heart/research/reducingstigma
48. Weiner, B. (1986). An attributional theory of motivation and emotion. https://ci.nii.ac.jp/ncid/BA00300835