F.M.DOSTOJEVSKI,

ZLOČIN I KAZNA

• Temeljno pitanje u romanu:

​

• “Ubijati?Imate li pravo ubijati?-pljesne Sonja

rukama.

• tema: Raskoljnikovljev zločin i kazna
• vrijeme i mjesto radnje: Sankt-Peterburg, 60-ih godina 19. st.
• kompozicija: 6 dijelova i epilog
• Raskoljnikov: oksimoronski lik – rascijepljen između humane biti i surovosti traženja rješenja životnih problema; poniženi i pobunjeni intelektualac, cinik i buntovnik
• kontrapunkt (suprotnost): Dunja – Sonja; Raskoljnikov-

Razumihin (odnos prema radu); Lužin – Lebezjatnikov (odnos prema Sonji)

​

​

• Zločin i kazna kao:

1. psihološki roman - autor istražuje ljudsku psihu,i to na problemu najtežeg kršenja moralnih normi,oduzimanja tuđeg života

2. monološko-asocijativni roman - u romanu postoji fabula, ali dominiraju unutarnji monolozi glavnog junaka (nova pripovjedna tehnika kojom

se prate misli glavnog junaka);

pripovjedač ulazi u svijest glavnog

lika

3. socijalni roman- bijeda velegrada:

siromaštvo, alkoholizam, ubojstva,

samoubojstva…

4. roman ideja- obrađuje ideje (zločin,

kazna, grijeh, pravo, pravda)

​

5. polifonijski roman - prevladava dijalog, njime se sukobljavaju likovi zastupajući različite svjetonazore; polifona, višeglasna kompozicija (višeglasje je ostvareno različitim pričama koje s različitih stajališta oslikavaju isti problem,a u ovom romanu to je socijalna bijeda, ubojstvo)

​

​

Višestruka motivacija zločina�

• 1. SOCIJALNI RAZLOZI: Raskoljnikov se ne želi okoristiti zločinom, nego pomoći drugima, koji su u istoj situaciji kao i on, da ih ne iskorištavaju lihvari; Aljona je parazit koji ne zaslužuje živjeti jer eksploatira tuđu nevolju.
• Raskoljnikov zločin opravdava svojim

altruizmom - na taj način on će

pomoći cijelom društvu

(cilj opravdava sredstva).

2. PSIHOLOŠKI RAZLOZI - teorija o tzv. nadčovjeku, tj. o snažnoj, odabranoj, iznimnoj ljudskoj ličnosti kojoj je, kao i Napoleonu, dopušteno poslužiti se zločinom u ime viših ciljeva – utjecaj Nietzchea

U tom smislu Raskoljnikov navodi podjelu ljudi u dvije skupine:

a) obične (niža vrsta) - ”materijal” koji služi za održavanje vrste. Obični ljudi moraju živjeti u pokornosti i nemaju pravo kršiti zakon.

b) neobične (viša vrsta) - oni koji imaju snage u svojoj sredini reći novu riječ, oni krše zakon i imaju pravo na neposluh jer će važnost i vrijednost njihova čina spoznati tek budućnost.

​

Neobični ljudi imaju pravo dopustiti svojoj savjesti da preskoči neke zapreke, i to onda kada žele ostvariti spasonosnu ideju za cijelo čovječanstvo - MOGU PREKORAČITI GRANICE MORALA (psihološki razlozi ubojstva).

3. MORALNI RAZLOZI: Raskoljnikov sebe smatra neobičnim čovjekom. On smatra da ima (kao neobičan čovjek) pravo na zločin i da se to ne kosi s njegovom religioznošću (moralni razlozi ubojstva).

- Raskoljnikov želi bolji i pravedniji svijet te smatra da odabrani pojedinci mogu sami birati sredstva kojima će unaprijediti svijet.

• Je li Raskoljnikovljevo razmišljanje etično?

​

​

IDEJA DJELA

• Sonja ukazuje Raskoljnikovu na nužnost odgovornosti za vlastiti zločin, na potrebu da ga prizna društvu i svijetu u kojem živi.
• Ideja djela može se iščitati iz sljedećih citata djela:
• “Padoše mu na pamet Sonjine riječi: “Otiđi na raskrižje, pokloni se narodu, poljubi zemlju jer si se o nju ogriješio, i reci cijelome svijetu naglas: ja sam ubojica!”
• “Postanite sunce!”

(kaže Svidrigajlov Raskoljnikovu)

• To znači da postoji iskupljenje i za najvećeg grješnika, osnovni preduvjet za njegovo iskupljenje priznanje je vlastitog grijeha i drugima i samome sebi. Tek nakon toga čovjek može postati sunce koje će svojom toplinom ogrijati i druge ljude.
• Sonja je Raskoljnikovu pokazala sasvim novi svjetonazor koji zahtijeva ljubav prema čovjeku. Njezina ljubav navela ga je na veliku promjenu. Prihvatio je kršćanski svjetonazor i pronašao mir

u ljubavi i vjeri.

​

• LJUBAV I VJERA kao temeljne

vrijednosti u ljudskom životu.

​

​

​

PRIPOVJEDAČ – ne postoji pouzdani pripovjedač, ovo je roman raspravljanja i dijaloga. Raskoljnikov u dijalogu sa samim sobom i sa čitavim svijetom. Mnogi njegovi monolozi pisani u obliku prividnih dijaloga.

​

REALISTIČKA OBILJEŽJA ROMANA:

• vremensko lokaliziranje
• slikanje društvenih slojeva

- socijalna motivacija likova, kritički realizam

• istančana psihoanaliza likova
• detaljni opisi gradskih prostora

- zadržavanje zanimljive fabule

POČECI MODERNOG ROMANA:

• podsvjesna motivacija (tehnika sna, halucinacije)
• filozofska motivacija (teorija o nadčovjeku)
• filozofska ideja kao tema romana
• višestruka motiviranost
• odstupanje od kronološkog tijeka radnje
• subjektivno, slobodno raspolaganje vremenom
• simbolika prostora
• odustajanje od pouzdanog pripovjedača, višestruko

interpretiranje događaja

• unutarnji monolozi
• relativiziranje stvarnosti
• dijaloški odnos sa svijetom
• esejistička obilježja romana (dezintegracija književne vrste)
• odstupanje od klasične romaneskne strukture

PROBLEMI U ROMANU

• Postoje li slučajevi kada je ubojstvo opravdano?
• Što ako se ubojstvom nedužnog čovjeka spašavaju mnogi drugi životi? Treba li ga tada ubiti? Mogu li dobra djela izbrisati zločin?
• Slažete li se s izjavom N.Machiavellija da “cilj opravdava sredstva”?
• Ima li čovjek pravo uzeti u ruke pravdu i zakon te prijeći granicu etičkih, religijskih i zakonskih normi o svetosti života?
• Odnos čovjeka prema sebi, Bogu i drugim ljudima
• Individualizam – pozitivna ili negativna značajka?
• Podjela na obične i neobične ljude
• Ima li iskupljenja za zločince?