4 of 33

da li/ je li

Da li smijem reći?

NE Je li smijem reći?

NEGO Smijem li reći?

Da li idemo sutra u školu?

Idemo li sutra u školu?

5 of 33

pisanje glasovne skupine ije/je/e/i

riječnik

blijed

cijepivo

čovijek

diječaka

dijeluju

gnjezdo

najvrijedniji

…

6 of 33

pisanje glasova č, ć

ćuda

ćuo

djećak

doćarava

domačeg

dorućak

granićar

osječa, veča, večina, večinom, vjećni, vjetrič, vračajuči, zidič, znaći

…

7 of 33

pisanje glasova đ, dž

đemper

đep

svjedođba

8 of 33

sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

PRIJEDLOZI – sve uredu, u vijek, sastarijim (ljudima), dokraja (pročitan), poveličini, odmene

GLAGOLI –ni je, daćemo, nepada, nevolimo, nepriznaju, negledam, (oni se) neboje, nestari, nekažem, netreba, nedam, nevole, nebi dogodilo

ZAMJENICA + GLAGOL – mije bila, štoćeš, možemu

PRILOZI – ja ko, lije po, na žalost, (govori) na glas, negoli, u buduće, bilogdje, za uzvrat, poslije podne

9 of 33

napamet/ na pamet

Pjesmu sam naučila napamet.

naizust

Ideja mi je pala na pamet.

prijedlog + imenica

10 of 33

dobrodošao/ dobro došao

Dobro došao u Osnovnu školu Hrvatski Leskovac.

prilog + glagolski pridjev radni

U ovoj si osnovnoj školi uvijek dobrodošao.

pridjev

11 of 33

�pisanje zareza�ZLATNA PRAVILA�

1. nizanje

Vidim ljude, kuće, polja, planine.

2. riječi u vokativu

Petre, donesi mi olovku!

Donesi mi, Petre, olovku!

3. usklici

Eh, sad ga imam!

4. naknadno dodavanje i umetanje

Sve je, nažalost, pokvarilo loše vrijeme

5. suprotni veznici: a, ali, nego, no, već; zaključni veznici: dakle, zato, stoga; isključni veznici: samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što

12 of 33

�pisanje zareza�ZLATNA PRAVILA�

6. inverzija

Da sam te vidjela, javila bih ti se.

Čim je prešla preko praga, ugledala ga je.

7. datumi

U Hrvatskom Leskovcu 11. studenoga 2021.

Hrvatski Leskovac, 11. studenoga 2021.

13 of 33

pisanje točke

1. redni i glavni brojevi

Imala je 5 iz matematike, ali je svjedodžbu primila 5. po redu.
U 9. mjesecu počinje škola.

2. na kraju uspravnoga nabrajanja:

Danas kupi:

kruh
mlijeko
mineralnu vodu.

14 of 33

pisanje dvotočke

najčešće je nema u upravnome govoru

Mama mi je rekla donesi to.

Mama mi je rekla: „Donesi to.”

15 of 33

spojnica i crtica

spojnica (-) je pravopisni znak koji se piše bez bjelina slijeva i zdesna

aperitiv-bar, a-mol, e-pošta, pH-vrijednost, Brlić-Mažuranić, cakum-pakum…

crtica ( – ) je pravopisni znak koji se piše s bjelinama slijeva i zdesna

trideset pet – četrdeset, strpljen – spašen, Hajduk – Dinamo, autocesta Split – Zagreb

16 of 33

pisanje prijedloga s/a

17 of 33

Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY

Sa Sanjom, sestrom…

18 of 33

s čovjekom ili sa čovjekom?

jedna od najčešćih pogrešaka

s čarobnjakom

s časnom

s čovjekom

19 of 33

pisanje prijedloga k/ ka

ka – ako riječ započinje s k, g, h

ka gradu

ka Hvaru

ka Karlovcu

ka knjižničaru

Idem k zubaru.

Idem k liječniku.

20 of 33

prijedlog zbog i radi

zbog – uzrok

Nisam došao na ispit zbog bolesti.

(Zašto nisam došao?)

radi – namjera

Idem na more radi oporavka.

(S kojom namjerom?)

21 of 33

kći/ kćer

NOMINATIV – kći

AKUZATIV – kćer

Ivana je moja kći. (NE kćer ili kćerka)

Moja kći studira medicinu.

22 of 33

koji i kojeg

To je čovjek kojeg sam upoznao prošli tjedan.

To je stol koji sam obojao prošli tjedan. – ne KOJEG

Akuzativ muškog roda koji označava živo jednak je genitivu.

Akuzativ muškog roda koji označava neživo jednak je nominativu.

23 of 33

zamjenica vi

obraćamo li se osobi s poštovanjem, pišemo zamjenicu vi velikim početnim slovom
obraćamo li se skupini ljudi (više od jedne osobe), zamjenicu vi pišemo malim početnim slovom

Poštovani roditelji,

molim vas da proučite dokument koji vam šaljem u prilogu.

24 of 33

futur I.

pisat ću

ću pisati

infinitiv je krnji kad je ispred pomoćnog glagola htjeti

Pisat ću novi roman uskoro.

iza pomoćnog glagola htjeti dolazi puni infinitiv

Uskoro ću pisati novi roman.

25 of 33

htjeo/ htio; voljeo/ volio; štedjeo/ štedio

Glagolski pridjev radni u muškom rodu završava na -o, u ženskom rodu na -la, u srednjem rodu na -lo.

Htio bih postati slavan.

Htjela bih pogledati film.

Volio bih pojesti sladoled.

Voljela bih pojesti čokoladu.

26 of 33

GLAGOL BITI

aorist glagola biti

1. ja bih

2. ti bi

3. on, ona, ono bi

1. mi bismo

2. vi biste

3. oni bi

Ja bih voljela jesti sladoled.

Mi bismo htjeli ići u kino.

Vi biste htjeli ići u inozemstvo.

27 of 33

prijedlog kroz

prijedlog kroz dolazi uz glagole koji označavaju kretanje nekim prostorom

umjesto toga – uvijek zamijeniti instrumentalom jednine ili nekim drugim padežom

Kroz suze je došao do cilja. 🡪 Suzama je došao do cilja.

Rješavati probleme kroz dogovor. 🡪 Rješavati probleme dogovorom.

Odgovorit ću ti kroz tjedan dana. 🡪 Odgovorit ću ti za tjedan dana.

ALI

Izaći kroz prozor. Izaći kroz vrata.

28 of 33

od nikoga/ ni od koga

Ni od koga ne dobivam poštu.

Ni s kim nisam u kontaktu.

odvojiti čestice i prijedloge od zamjenice

29 of 33

zato što/ zato jer; budući da

najčešće koriste ZATO JER

uzročne rečenice: zato što, jer, budući da

BUDUĆI DA 🡪 samo na početak rečenice: Budući da imam nedovoljnu ocjenu, želim ju ispraviti.

NE: Želim ispraviti ocjenu budući da imam nedovoljnu ocjenu.

30 of 33

pleonazmi

no međutim

oko desetak

kako i na koji način

biti nazočan sjednici

surađivati zajedno

obadvojica

zato jer…

31 of 33

zanaglasnice

U svim navedenim slučajevima dolazi do prirodne stanke u govoru, pa se zanaglasnica (ili naslonjenica) nema na što nasloniti i zato ju moramo premjestiti.

32 of 33

ZAKLJUČAK

ponavljati
biti dosljedan u govoru i pismu
govoriti i pisati hrvatskim standardnim jezikom, ne narječjem ili dijalektom
ispravljati učenike i na drugim predmetima
zadavati zorne zadatke

8. razred 🡪 projekt pravopisne pogreške u hodu (2020./2021.)

1 of 33

2 of 33

3 of 33