1 of 37

Modernizam i Charles Baudelaire

Goranka Lazić, prof.

2 of 37

3 of 37

4 of 37

M o d e r n i z a m

5 of 37

Modernizam - esteticizam

  • 1857. – početak 20. st.
  • simbolizam, impresionizam, neoklasicizam, neoromantizam
  • otpor realizmu i naturalizmu
  • vrsta bijega od stvarnosti kao što je to bio romantizam početkom 19. st.

6 of 37

Parnasovci

  • skupina francuskih pjesnika iz druge polovice 19. stoljeća
  • larpurlartizam
  • čvrsta forma
  • impersonalnost
  • Teophile Gautier, Leconte de Lisle

7 of 37

Impresionizam

  • najprije se javlja u slikarstvu
  • oslanja se na stvarnost, ali umjetnosti nije cilj tu stvarnost vjerno prikazati, već se treba temeljiti na zaustavljanju trenutnog osobnog dojma
  • prolazne dojmove umjetnik hvata svim osjetilima, a izražava skicama > zbog toga impresionističko djelo djeluje nedovršeno, misli su rasplinute
  • prikaz isječka života, a ne njegova cjelovitost
  • tema – najčešće pejzaž – koji postaje slika umjetnikove duše
  • poezija koja je satkana od obilja senzacija, boja, mirisa i zvukova

8 of 37

Simbolizam

  • književni pravac koji uglavnom obuhvaća poeziju, a tek u manjoj mjeri dramu
  • simbolisti smatraju Baudelairea svojim učiteljem
  • temeljna je zamisao da pjesništvo mora govoriti jezikom veoma udaljenim od jezika proze
  • obilježja pjesničkoga jezika: zvučnost, sugestivnost, simbolika
  • ideal „čiste poezije”
  • pjesnički iskaz postaje simbolom u kojem se isprepliću čitavi spletovi mogućih asocijacija

9 of 37

C h a r l e s B a u d e l a i r e

10 of 37

(1821. – 1867.)

  • rođen u Parizu
  • prvi europski moderni pjesnik koji je u središte svog opusa stavio sam pjesnički jezik
  • tvorac riječi modernitet: donio je sasvim novu estetiku
  • nastoji šokirati i uzdrmati malograđansku javnost
  • pisao književne kritike, objavio dvije značajne pjesničke zbirke: Cvjetovi zla i Spleen Pariza
  • zbog zbirke Cvjetovi zla završio je na sudu zbog širenja nemorala
  • morao izbaciti 6 pjesama iz zbirke
  • branio ga je isti odvjetnik koji je branio i Flauberta
  • motivi zbirke: ljepota ružnoće, posvemašna rasprostranjenost zla, neminovnost ljudskog pada, spleen kao bolest duhovne elite...
  • Pjesme: Albatros, Stranac, Radosni mrtvac

Charles Baudelaire

pojam iznašao franc. pjesnik romantizma A. de Vigny

neka vrsta melankolije, sjete, dosade, zasićenosti života i životni

zamor koji osjeća malobrojna suvremena urbana umjetnička elita

11 of 37

12 of 37

Kulturni kontekst u kojemu je stvarao �Charles Baudelaire

SPLIN (engl. spleen) – tuga, jad, dosada,

sumornost, mrzovolja, ćudljivost, tjeskoba

DEKADENCIJA – propadanje

  • stanje duhovnog klonuća i osjećaj propadanja i beznađa
  • javlja se u drugoj pol. 19. st. najprije u Francuskoj potom i u drugim europskim zemljama
  • dekadentni pjesnici osporavaju građansku stvarnost i njezina moralna načela
  • epitet „dekadentan” najprije su upotrijebili T. Gautier i P. Verlaine

13 of 37

Drugi o Baudelaireu…

14 of 37

15 of 37

Cvjetovi zla

16 of 37

17 of 37

Poetski svijet Charlesa Baudelairea

18 of 37

19 of 37

20 of 37

21 of 37

22 of 37

23 of 37

Charles Baudelaire

Suglasja

(*pritisnuti F5 za dijaprojekciju)

24 of 37

  • Koji biste oblik nazvali maluma, a koji takete?

  • Zašto?

  • Kada biste odabrali boje koje bi ovi oblici predstavljali, koja bi to boja bila za prvi, a koja za drugi oblik?

  • Zvuk kojeg muzičkog instrumenta biste dali kojem obliku?

*objašnjenje na 1. pitanje: većina ljudi prvi će lik nazvati takete, a drugi maluma. Takete zvuči oštro, štektavo, razlomljeno, rogobatno, a prvi lik izgleda upravo tako - oštro, uglato, razlomljeno, nazubljeno, narogušeno. Maluma je blag (blaga), prigušen (prigušena), obao (obla), gladak (glatka); ime tako zvuči, lik tako izgleda, prirodno ih povezujemo. (Köhler, 1929)

* Köhler, 1929

25 of 37

Mirisi su jedni ko put dječja svježi,�Ko polja zeleni, slatki ko oboe,�A drugi pak bujni, razbludni i teži,

Po širenju slični svem, što beskrajno je:�Tamjan, mošus, ambra opojstvom se jave,�Ushite nam duha i ćutila slave.

Charles Baudelaire, Suglasja

Sva priroda hram je, gdje stupovi živi�Nejasne nam umu riječi zborit vole,�Put čovjeka vodi kroz same simbole,�Što motre ga prisno, a duh im se divi.

Kao što se dugi, daleki odzvuci�U sklad dubok, taman spajaju i spoje,�Sklad prostran ko noć i ko svjetlost što je - �Slivaju se boje, mirisi i zvuci.

26 of 37

Suglasja

  • Koji se motivi pojavljuju u pjesmi?
  • S čime uspoređuje prirodu i što mislite zašto?
  • Što bi treći stih mogao značiti?
  • Na koji način prikazuje suglasje u pjesmi? Izdvoji stih/ove iz pjesme.
  • Čime povezuje mirise?
  • O kakvim je osjetima riječ?
  • Ispiši ih (vizualni, auditivni, gustativni, taktilni, olfaktivni).
  • SINESTEZIJA

27 of 37

Charles Baudelaire, Albatros

28 of 37

Govori o položaju pjesnika u društvu, doživljaju pjesnika kao neshvaćenoga pojedinca među ljudima…

29 of 37

Često za zabavu mornari na brodu

Love albatrose, bijele morske ptice

albatros – pjesnik

mornari – društvo koje ga ne razumije

30 of 37

Što prate brodove uz duboku vodu

Kao ravnodušne, tihe suputnice

nebo – sloboda

31 of 37

Pjesnik je (kao i albatros) izložen ruganju ljudi/mornara; oni mu se smiju jer je nezgrapan kada hoda, ne snalazi se u svakodnevici…

„silna mu krila ne daju da hoda”

  • silna krila predstavljaju zanos i težnju idealima, odnosno visinama zbog kojih on ne može hodati –živjeti običnim životom

32 of 37

Albatrose nazivaju vladarima neba.

Mornari predstavljaju malograđanstvo koje pjesnik nije volio.

Albatros, toliko čist da mu se i iz imena nazire bjelina, simbol je svega uzvišenog, ali i neshvaćenoga zbog čega se pjesnik s njim uspoređuje.

33 of 37

Charles Baudelaire

  • prethodnik i učitelj simbolista
  • lirska pjesma Suglasja pripada zbirci pjesama �Cvjetovi zla objavljenoj 1857.
  • sonet pisan dvanaestercem
  • u toj pjesmi iznosi svoj pjesnički program i �program simbolizma: tumači

  • simboli su veza između �stvarnog, osjetilnog, vidljivog,�fizičkog svijeta i nestvarnog, �nadnaravnog i nevidljivog �metafizičkog svijeta
  • nadalje otkrivamo neobične korespondencije, odnosno međusobnu povezanost svih stvari
  • sav vidljivi svijet je poput nekog skladišta slika i znakova kojima će pjesnikova mašta odrediti značenje, vrijednost i mjesto u svijetu

Sinesteziju

Simbolistima sugerira tajanstvenu povezanost svega u svijetu

Simbol

Zamjenjivanje osnovnog značenja njezinom alegorijskom oznakom

simbolistčke figure

34 of 37

Poetski svijet

35 of 37

36 of 37

37 of 37