Stanko Ožanić (1870. – 1944.)�„I stablo osjeća bol kad ga se rani”
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan
Biljna neurobiologija
Općenito se misli, da su stabla koja bila, kao i biljke koje bile u cijelosti neosjetljive. Takovom shvaćanju protivi se već sama spoznaja o tome da su stabla i ine biljke živa stvorenja i da sve što živi mora da posjeduje i neke osjećajne pokrete, inače se o životu nebi moglo ni govoriti. Gornja predmjeva konačno je i znanstveno uglavljena ne doduše od Evropejaca, nego od jednog Indijca. Uporabom posebnih vanredno osjetljivih strojeva uspjelo je, da se odredi i zabilježe i najmanji životni pokreti u razvoju biljke, ali i posebni grčeviti drhtaji, ako se biljku rani.
Stanko Ožanić
Sir Jagadish Chandra Bose (1858. – 1937.). Bose je u Indiji i Engleskoj početkom 20. stoljeća konstrukcijom kreskografa (uređaja koji je mogao povećati pokrete biljke i do 10.000 puta) dokazivao da biljke reagiraju na ozljede, kemikalije, električne podražaje i umor.
Njegovi eksperimenti pokazali su da biljke reagiraju na vanjske podražaje poput svjetlosti, temperature, kemikalija i anestetika putem električnih i mehaničkih promjena, slično živčanim signalima kod životinja. Bose je dokazao da biljke doživljavaju umor, uzbuđenje i smrtni grč (završni električni impuls u trenutku smrti), dokazujući da posjeduju osjetljiv živčani sustav. Njegov rad utjecao je na ono što je danas poznato kao biljna neurobiologija.
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan
Etički intelektualizam
Pomanjkanje samilosti nije posljedica možda toga što bi čovjek po prirodi bio zao, nego je posljedicom njegova neznanja. Često je viditi, da čovjek stoji kraj bilo kojega stabla i kao od šale ga savija, lomi grane, a da ni najmanje pri tome ne misli da svojim postupkom stablu zadaje boli i da ga bez potrebe muči. Općenito se misli, da su stabla koja bila, kao i biljke koje bile u cijelosti neosjetljive.”
…trebali bi naši gojitelji pogotovo voćari, da malo više paske posvete svojim stablima, voćkama i da bez potrebe svoja stabla ne muče, a kada ih već mučiti moraju da im zadaju što manju ranu i da te rane budu na pravom mjestu. Biti će za voćke, pa i za njih bolje; jer nije sve jedno da li voćka kada počne radjati radja za 15 ili za 30 godina.
Stanko Ožanić
To je filozofsko stajalište prema kojemu je ljudsko djelovanje izravno određeno ljudskim znanjem i razumom. Temeljna postavka ove teorije sažima se u tvrdnji: "Onaj tko zna što je dobro, činit će dobro, a onaj tko čini zlo, čini to iz neznanja.„
Ožanićev tekst je stoga edukativan i etički apel: podizanjem svijesti i znanja, čovjek će prirodno razviti empatiju i samilost.
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan
Kršćanska etika �Utjecaj Franjevačke etike
S druge pak strane i ako nam je Svevišnji sve dao da uživamo, nije nas ovlastio da njegove stvorove bez potrebe mučimo. Šta više dovedemo u sklad naš postupak sa životnim pojavama onih biljaka što ih iskorišćujemo, to bolje će biti za nas, ali i to dostojnije za naš položaj u božjoj prirodi.
Stanko Ožanić
Etika pod utjecajem sv. Franje Asiškog predstavlja jedan od najvažnijih pravaca u kršćanskoj tradiciji, poznat kao franjevačka etika. Ova perspektiva osporava zamisao o ljudskoj dominaciji nad prirodom, promičući umjesto toga odnos srodstva i uzajamnog poštovanja te stava da svaki aspekt prirodnog svijeta ima svoju unutarnju vrijednost te zaslužuje skrb i poštovanje.
Iako spominje da su biljke stvorene da čovjeku koriste autor naglašava da čovjek nema neograničenu vlast. Pozivanjem na "Svevišnjega" ističe da ljudski položaj u prirodi nije položaj gospodara koji tlači, već odgovornog skrbnika. Nasilje nad prirodom vidi kao narušavanje Božjeg reda.
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan
Elementi etike skrbi i odgovornosti
Često je viditi, da čovjek stoji kraj bilo kojega stabla i kao od šale ga savija, lomi grane, a da ni najmanje pri tome ne misli da svojim postupkom stablu zadaje boli i da ga bez potrebe muči. Biljka koja bila nemože vikati, ali osjećaj boli očituje sad jačim sad slabijim drhtajima. Da nije boli ne bi bilo ni drhtaja.
Tako obično i biva, a rijetki, vrlo rijetki zapažaju, da je to stablo unatoč zdravlju i snazi ipak osudjeno na skoriju propast, nego bi to moglo biti po prirodnim zakonima. Toj ranijoj propasti kriv je čovjek sa svojim neznanjem i sa svojim pomanjkanjem samilosti naprama svoj djeci prirode što ga okružuju i što su stvorena, da mu koriste, ili da mu dušu blaže, ili pak za oboje skupa.
Stanko Ožanić
Etika odgovornosti je etički pravac koji se temelji na ideji da moderna tehnološka moć čovjeka zahtijeva odgovornost za očuvanje budućnosti čovječanstva, prirode i svih živih bića.
Ožanić ističe da čovjek, zbog svoje moći i znanja izravno utječe na opstanak i propast prirode. Zaziva se svijest o posljedicama naših svakodnevnih, "nehotimičnih" postupaka prema biljkama.
Etika skrbi moralnost ne temelji na apstraktnim pravilima i zakonima, već na odnosima, empatiji, suosjećanju i brizi za potrebe onih koji su o nama ovisni ili ranjivi.
Autor naglašava potrebu samilosti, osjećajnosti i zaštite slabijeg, u ovom slučaju biljke koja ne može na nama vidljiv način pokazati bol.
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan
Biocentrizam
Takovom shvaćanju protivi se već sama spoznaja o tome da su stabla i ine biljke živa stvorenja i da sve što živi mora da posjeduje i neke osjećajne pokrete, inače se o životu nebi moglo ni govoriti.
Biljka koja bila nemože vikati, ali osjećaj boli očituje sad jačim sad slabijim drhtajima.
Biocentrizam) starogrčki: bios (βίος) – život + kentron (κέντρον) - središte.
To je je etička perspektiva koja smatra da sva živa bića zaslužuju jednako moralno uvažavanje ili imaju jednak moralni status.
Iako se elementi biocentrizma mogu pronaći u nekoliko religijskih tradicija, filozofska etika u zapadnoj tradiciji ove se teme sustavno dotaknula tek u posljednjim desetljećima 20. stoljeća.
Autor odbacuje antropocentričnu ideju da su biljke samo "stvari" ili neživi objekti. Za njega je biljka živo biće koje posjeduje vlastiti senzibilitet ("osjeća bol", "drhti"). Time biljkama priznaje unutarnju vrijednost i pravo na izbjegavanje nepotrebne patnje.
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan
ZAKLJUČAK
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan
Izvori
Stanko Ožanić analiza članka, Bruna Bišćan