U DRUŠTVU KNJIŽEVNIH UMJETNIKA
Lektira
3.B
2026./2027.
Učiteljica Lidija Križanić
Božidar Prosenjak
jedan je od najomiljenijih suvremenih hrvatskih književnika za djecu i mlade.
Rođen je 1948. godine u Koprivnici.
Najpoznatiji po svom kultnom i višestruko nagrađivanom romanu "Divlji konj".
Njegov jednostavan, a dubok stil pisanja osvojio je generacije čitatelja.
"Divlji konj" kao životna lekcija
Njegov najslavniji roman nije samo priča o životinji.
To je priča o ljudskom životu, odrastanju, slobodi, potrazi za smislom i odnosu s Bogom.
Podjednako ga vole i djeca i odrasli.
Za "Divljeg konja" dobio je u istoj godini dvije najprestižnije hrvatske nagrade za književnost za djecu – nagradu "Grigor Vitez" i nagradu "Ivana Brlić-Mažuranić".
Svestrani autor
Osim romana, Prosenjak piše pjesme, priče, zagonetke i anegdote. Njegove kratke priče često se nalaze u čitankama za osnovnu školu jer na topao i pristupačan način govore o svakodnevnim problemima djece.
Poznat je po tome što piše kratkim rečenicama i jasnim jezikom.
Njegove priče uvijek nose snažnu moralnu i životnu poruku.
Sijač sreće je jedna od najpopularnijih zbirki kratkih priča Božidara Prosenjaka.
Kroz tople, svakodnevne zgode uči djecu o pravim životnim vrijednostima.
Zbirka se sastoji od dvadesetak kratkih i duhovitih priča koje govore o odrastanju, obitelji, prijateljstvu, školi i ljubavi prema životinjama.
Luko Paljetak (1943. –2024.)
Rođen je u Dubrovniku.
Bio je jedan od najomiljenijih hrvatskih književnika. Često su ga zvali "vječni dječak" naše književnosti.
Poznat je po tome što je u svojim djelima spajao vrhunski humor, igru riječima i duboku osjećajnost.
Čarobnjak za djecu i odrasle
Iako ga najviše pamtimo po lektiri Miševi i mačke naglavačke, on je ujedno bio i vrhunski pjesnik za odrasle, prevoditelj, dramaturg i redatelj.
Rođen je i proveo je većinu života u Dubrovniku, što se snažno osjećalo u njegovu stilu, jeziku i mediteranskoj toplini koju je unosio u pjesme.
Majstor kazališta lutaka
Godinama je radio u Zadru kao dramaturg i redatelj lutkarskog kazališta, zbog čega su njegove pjesme toliko filmične, žive i pune likova koji "skaču" s papira.
Prevoditelj
Savršeno je govorio nekoliko jezika i preveo neka od najtežih djela svjetske književnosti, poput Shakespearea, Joycea i Prešerna.
Miševi i mačke naglavačke
legendarna je zbirka pjesama Luke Paljetka iz 1973. godine koja je potpuno preokrenula hrvatsku dječju književnost unoseći u nju čisti humor, igru riječima i ludu maštu.
Kao što sam naslov kaže, u ovim pjesmama tradicionalne uloge mačke i miša padaju u vodu – miševi postaju hrabri, mudri i modno osviješteni, dok mačke često izvuku deblji kraj.
Nezaboravni likovi:
Pjesme su izuzetno dinamične, zvučne i lako se pamte, zbog čega ih djeca (i odrasli) vole čitati naglas.
Pjesnik je želio zabaviti čitatelja i pokazati koliko jezik može biti zabavan.
Vladimir Nazor (1876. – 1949.) jedan je od najplodnijih i najvažnijih hrvatskih književnika.
Rođen je u Postirama na otoku Braču.
Završio studij prirodnih znanosti (matematiku, fiziku i botaniku).
Dugi niz godina radio je kao učitelj i ravnatelj škola.
Pisao je punih 50 godina – pjesme (poznata pjesma Cvrčak), pripovijetke, romane i bajke.
Spomenik Vladimiru Nazoru u Zagrebu
Na kraju Drugog svjetskog rata bio je izabran za prvog predsjednika hrvatskog Sabora.
Danas se najveća državna nagrada za umjetnost u Hrvatskoj zove Nagrada "Vladimir Nazor".
Priče je testirao na pravoj djeci u parku
Vladimir Nazor je jedno vrijeme radio kao upravitelj dječjeg doma u Crikvenici.
Tijekom dugih ljetnih popodneva sjedio bi pod borovima u parku i djeci iz doma pripovijedao priče koje još nigdje nisu bile zapisane.
Slušao je njihove reakcije i tek onda pisao knjige! Na taj način je nastao i Bijeli jelen.
Skrivao se iza tajnih imena
Kada je pisao za dječje časopise, često se nije potpisivao svojim pravim imenom.
Koristio je neobične pseudonime poput Mirvlad Zorna (što je anagram njegova imena).
U djetinjstvu je živio u divljini
Kad je imao pet godina, s obitelji se preselio u jedno pusto mjesto na Braču.
Živio je okružen gustom borovom šumom, stijenama i napuštenim kućama.
Upravo iz tog samotnog djetinjstva u prirodi rodila se njegova golema ljubav prema biljkama i životinjama koje tako živo opisuje u Bijelom jelenu.
Zaljubljenik u neobična mitološka bića
Od malih nogu bio je opčinjen bajkama, herojima i vilama. Zato u njegovim djelima često susrećemo divove (poput Velog Jože), vilenjake, patuljke (poput Pedaljmuža-Lakatbrade) i čarobne šumske životinje.
Zamisli da možeš razumjeti tajanstveni jezik životinja koji ljudi ne razumiju i razgovarati sa svim životinjama u šumi!
Upravo to se dogodilo maloj, siromašnoj guščarici Anki. Kako?
Spasila je ranjenu košutu i prespavala u gustom ležaju jelena Vitoroga.
Zbog toga što je prespavala na tom čarobnom mjestu, ona dobiva dar razumijevanja jezika životinja.
Nada Iveljić (1930. – 2009.)
bila je jedna od najomiljenijih hrvatskih književnica za djecu, poznata kao prava čarobnica riječi koja je svakodnevne sitnice pretvarala u čistu čaroliju.
Od učiteljice do spisateljice
Radila je kao učiteljica hrvatskog jezika, pa je iz prve ruke znala što djecu veseli, što ih muči i kako zarobiti njihovu maštu.
Napisala je preko 40 knjiga, desetke radio-igara i stotine igrokaza. Neka od njezinih djela su:
"Dođi da ti pričam",
"Šestinski kišobran",
"Konjić sa zlatnim sedlom",
"Hvala ti vjetre"
"Želiš li vidjeti bijele labudove?"
Svemir u malom
Imala je rijedak dar da udahne život neživim stvarima.
U njezinim pričama oživljavali su autić s jednim kotačem, stari kišobrani, igračke i maslačci, učeći djecu empatiji i dobroti.
Za svoj rad dobila je prestižnu nagradu "Ivana Brlić-Mažuranić", što je svojevrsni hrvatski "Nobel" za dječju književnost.
Šestinski kišobran najpoznatija je bajkovita priča Nade Iveljić koja na topao i slikovit način spaja zagrebačku tradiciju i dječju maštu.
Priča prati dječaka Ivicu i njegov prekrasni, crveni šestinski kišobran sa šarenim prugama, koji je prepoznatljivi simbol zagrebačkog prigorja.
Mato Lovrak (1899. – 1974.) najpoznatiji je hrvatski dječji pisac i klasik realističnog dječjeg romana.
Njegova najslavnija djela, Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice, desetljećima su obavezni dio školske lektire.
Djetinjstvo na selu: Rođen je u selu Veliki Grđevac kraj Bjelovara. Odrastao je u velikoj obitelji seoskog krojača, a teške životne prilike i ljepota seoske prirode duboko su obilježili njegovo stvaralaštvo.
Iako je postao vrhunski književnik, u bjelovarskoj gimnaziji morao je ponavljati razred jer je dobio nedovoljnu ocjenu upravo iz – hrvatskog jezika!
Završio je Učiteljsku školu u Zagrebu. Više od 35 godina radio je kao učitelj u Kutini, Velikim Zdencima, rodnom selu i Zagrebu.
Učitelj kao pisac
Lovrak nije pisao iz mašte, već iz stvarnog učiteljskog iskustva. Radnja njegovih romana inspirirana je stvarnim događajima koje je proživio sa svojim učenicima.
Seoska djeca u središtu
Prvi je u hrvatsku dječju književnost uveo seosku djecu kao glavne junake. Prikazivao ih je realno, s naglaskom na zajedništvo, solidarnost, rad i snalažljivost.
Filmske adaptacije: Njegovi kultni romani pretvoreni su u neke od najuspješnijih hrvatskih igranih filmova za djecu svih vremena.
Bogata ostavština: Razdoblje u kojem je stvarao naziva se i Lovrakovo doba. Danas se u njegovu čast održavaju Lovrakovi dani kulture, a njegova originalna radna soba čuva se u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu.
Najvažnija djela:
Vlak u snijegu (prvotno objavljen kao Djeca Velikog Sela)
Družba Pere Kvržice
Anka Brazilijanka
Divlji dječak
Slamnati krovovi (autobiografski roman)
Dubravko Horvatić (Zagreb, 9. prosinca 1939. – Zagreb, 20. svibnja 2004.) bio je istaknuti hrvatski pjesnik, novelist, esejist i dječji pisac.
Njegovo je stvaralaštvo duboko prožeto motivima nacionalne povijesti i tragičnog doživljaja ljudske otuđenosti.
Književni rad i najvažnija djela
Horvatić je pisao za odrasle i za djecu, a iznimno se cijenio njegov izraz u pjesmama u prozi.
Književnost za djecu
Autor je popularnih djela za mlade, među kojima se posebno izdvaja povijesna priča Grički top te knjiga Stanari u slonu. Zanimljivo je da je pisao i scenarije za legendarne crtane filmove o Profesoru Baltazaru.
Njegova su djela prevedena na čak 25 jezika, a za svoj rad dobio je prestižne književne nagrade, uključujući nagradu Ivana Brlić-Mažuranić (1987.), nagradu Miroslav Krleža (1990.) i nagradu Tin Ujević (1996.).
U njegovu čast, 2006. godine utemeljena je i nagrada Dubravko Horvatić za pjesništvo i prozu.
"Grički top" autora Dubravka Horvatića je kultna zbirka od 20 priča i legendi koja na bajkovit način oživljava povijest hrvatskih gradova, utvrda i krajeva.
Stvarna mjesta, čudesni događaji: Iako knjiga opisuje stvarna povijesna mjesta (poput Zagreba, Siska, Medvedgrada ili Motovuna), autor u njih unosi fantastične i bajkovite elemente. Likovi su često hrabri junaci, prelijepe djevojke, ali i nadnaravna bića.
Zašto baš 20 priča?
Zbirka je pažljivo strukturirana kako bi provela čitatelja kroz različite regije Hrvatske, prenoseći usmenu predaju i narodne predaje koje bi inače pale u zaborav.
Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. – Zagreb, 15. rujna 1963.) bio je hrvatski književnik i filmski scenarist, jedan od naših najpoznatijih književnika. Pisao je predivne priče za djecu i odrasle. Bio je poznat po svom humoru i velikoj ljubavi prema prirodi.
Pravi "šaptač" prirodi
Slavko nije bio samo pisac. Završio je visoku školu za poljoprivredu, pa je izvrsno poznavao biljke, zemlju i životinje.
Radio je kao poljoprivredni stručnjak i učio ljude kako bolje uzgajati hranu.
U njegove priče uvijek je bilo upleteno puno šale i humora. Volio je nasmijavati ljude.
Njegova najpoznatija djela za djecu
Na leđima delfina – uzbudljive i maštovite priče
Jurnjava na motoru – zbirka prepuna duhovitih i zabavnih zgoda iz svakodnevnog života.
Knjiga se sastoji od više kratkih, duhovitih priča.
U naslovnoj priči dječaci Mac i Štefek silno žele isprobati pravi motor, što dovodi do lude i smiješne jurnjave.
Radnja se odvija na selu i prikazuje kako su se djeca nekada igrala.
Glavni likovi su djeca (Mac i Štefek) - radoznali, zaigrani i uvijek spremni za avanturu i nestašluke.
Ivana Brlić-Mažuranić jedna je od najvažnijih hrvatskih književnica za djecu. Zbog njezinih prekrasnih priča često je nazivaju „hrvatski Andersen” (prema slavnom piscu bajki Hansu Christianu Andersenu).
Rodila se davno, 1874. godine u Ogulinu.
Potječe iz poznate obitelji Mažuranić. Njezin djed bio je Ivan Mažuranić, slavni hrvatski ban i pjesnik.
Kao mala, Ivana je živjela blizu planine Klek i rijeke Dobre. Ta priroda i priče o vješticama i vilama potaknule su njezinu maštu.
Četiri puta bila je predložena za Nobelovu nagradu za književnost (najveću nagradu na svijetu).
Zašto je počela pisati?
Ivana je imala petero djece. Počela je pisati priče zato što je željela da njezina djeca čitaju lijepe i poučne knjige koje je sama smislila.
Najpoznatija djela
Čudnovate zgode šegrta Hlapića je njezin prvi roman za djecu.
Glavni lik je hrabri i dobri postolarski pomoćnik (šegrt) Hlapić koji kreće na put oko svijeta kako bi raznosio dobrotu.
Priče iz davnine - Zbirka prekrasnih bajki prepunih čuda. U njima se pojavljuju likovi iz stare slavenske mitologije. Najpoznatije bajke iz te knjige su: Šuma Striborova i Regoč.
Sanja Polak je poznata hrvatska književnica i učiteljica koja piše predivne priče za djecu.
Rođena je u Zagrebu gdje živi i danas.
Učiteljica je u jednoj osnovnoj školi.
Dugo je uređivala poznati dječji časopis Prvi izbor.
Najpoznatija knjiga je Dnevnik Pauline P.
Kako je nastala Paulina P.?
Sanja ima kćer koja se zove Paulina.
Gledajući svoju kćer kako raste, dobila je ideju da napiše knjigu o djevojčici Paulini P. koja ide u školu, ima super prijatelje i upada u razne školske avanture.
Važna djela:
Drugi dnevnik Pauline P.
Pobuna Pauline P.
Morski dnevnik Pauline P.
Gorski dnevnik Pauline P.
Priče s plaže Pauline P.
Priče o Paulini P. doživjele su velik uspjeh pa je Lik oživljen na kazališnim daskama, a snimljen je i uspješan dugometražni igrani film "Dnevnik Pauline P."
Uđimo zajedno u svijet mašte i zanimljivih avantura!
��Što misliš o predloženim naslovima? ��Koje ti se djelo čini najzanimljivijim i koje jedva čekaš pročitati?