Istorija računarskog programiranja

Ada Lovelace dan, 2020.

Programiranje računara je...

… postupak dizajniranja i izgradnje izvršnog računarskog programa za postizanje određenog računarskog rezultata ili za izvršavanje određenog zadatka. Programiranje uključuje zadatke kao što su: analiza, generiranje algoritama i implementacija algoritama u odabranom programskom jeziku.

​

Izvorni kod programa napisan je na jednom ili više jezika koji su programerima razumljivi, a ne na mašinskom kodu, koji izravno izvršava centralna procesorska jedinica.

​

Svrha programiranja je pronaći niz uputstava koji će automatizirati izvođenje zadatka (koji može biti složen kao operativni sistem) na računaru, često za rješavanje datog problema.

​

Zadaci koji prate i odnose se na programiranje uključuju: testiranje, otklanjanje grešaka, održavanje izvornog koda, implementaciju sistema gradnje i upravljanje izvedenim artefaktima, kao što je mašinski kod računarskih programa.

​

Programirani uređaji postoje vijekovima

• Već u 9. stoljeću persijska braća Banu Musa izumili su programabilni muzički sekvencer, koji je u Knjizi genijalnih uređaja opisao automatizirani svirač flaute.

​

• Godine 1206. arapski inženjer Al-Jazari izumio je programobilnu bubnjarsku mašinu u kojoj se muzički mehanički automat mogao izrađivati da svira različite ritmove i obrasce bubnjeva, pomoću klinova i brega.

​

• 1801. godine, žakarski tkalački stan mogao je proizvesti sasvim drugačija tkanja promjenom "programa" - niza kartonskih karata s rupama probušenim u njima.

​

• Prvi računarski program uglavnom se datira u 1843. godinu, kada je matematičarka Ada Lovelace objavila algoritam za izračunavanje niza Bernoullijevih brojeva, koji je trebao izvesti analitički mehanizam Charlesa Babbagea.

Ada Lovelace je zaslužna kao prva osoba koja je opisala ili napisala računarski program.

• 1880-ih Herman Hollerith izumio je koncept čuvanja podataka u mašinski čitljivom obliku.
• Kasnije je kontrolna ploča (plugboard) dodata njegovom tabulatoru tipa I iz 1906. godine, omogućila da se programira za različite poslove.

​

• Krajem 1940-ih, uređaji za snimanje jedinica, poput IBM 602 i IBM 604, bili su programirani na kontrolnim pločama na sličan način; kao i prvi elektronski računari.

​

• Međutim, konceptom računara sa uskladištenim programom predstavljenim 1949. godine, i programi i podaci pohranjeni su i njima se manipulira na isti način u računarskoj memoriji.

​

• Strojni kôd bio je jezik ranih programa, napisan u skupu uputa određenog stroja, često u binarnom zapisu. Ubrzo su razvijeni montažni jezici koji omogućavaju programeru da navodi upute u tekstualnom formatu (npr. ADD X, TOTAL), sa skraćenicama za svaki operativni kod i smislenim imenima za specificiranje adresa. Međutim, s obzirom da je skupni jezik malo više od drugačijeg zapisa za mašinski jezik, bilo koja dva računara s različitim skupovima naredbi također imaju različite montažne jezike.

​

• Jezici visokog nivoa učinili su proces razvoja programa jednostavnijim i razumljivijim, a manje povezanim sa osnovnim hardverom.

​

• ​

Istorija programskih jezika

• Jedan od prvih programskih jezika, FORTRAN, predstavljen je javnosti 15. oktobra 1956. Razvili su ga John Backus i drugi iz IBM-a.

​

• Drugi najstariji programski jezik, LISP, razvio je John McCarthy, a prvi je put upotrijebljen 1958. godine.

​

• Originalni programski jezik Basic (početnički svenamjenski simbolički kodeks uputa) razvili su John Kemeny, Mary Keller i Thomas Kurtz, a javnosti je predstavljen 1. maja 1964. godine.

​

• Simula se smatra prvim objektno orijentisanim programskim jezikom, koji su oko 1965. godine razvili Ole-Johan Dahl i Kristen Nygaard.
• Pascal je 1971. godine razvio Niklaus Wirth.
• Dennis Ritchie i Brian Kernighan razvili su programski jezik C u Bell Labs 1972. godine.
• SQL je programski jezik baze podataka, a razvio ga je Edgar Codd 1974. godine i još uvijek je važan u svijetu programskog jezika.

​

​

• Razvoj programskog jezika C ++ započeo je 1979. godine Bjarne Stroustrup. Izvorno nazvan "C sa klasama", C ++ je jedan od najčešće korištenih programskih jezika.

​

• Oracle je prvu komercijalnu verziju SQL-a objavio 1979. godine.

​

• Ministarstvo odbrane razvilo je programski jezik Ada, izvorno nazvan DoD-1, i nazvao ga po Adi Lovelace u maju 1979.

​

• Cleve Moler započeo je razvoj programskog jezika MATLAB krajem 1970-ih, a pušten je u javnost, zajedno sa programskim paketom MATLAB, 1984. godine.

​

• Tim Berners-Lee razvio je HTML označni jezik 1990. HTML je jedan od najpopularnijih i najčešće korištenih programskih jezika na svijetu.

​

• Haskell, programski jezik opće namjene, predstavljen je 1990.

​

• Razvoj Pythona započeo je 1989. godine Guido van Rossum i objavio ga javnosti 1991. godine.

​

• Visual Basic je razvio Alan Cooper, a objavljen je u maju 1991. godine.

​

• Javu su razvili James Gosling i drugi programeri Sun Microsystems, a javnosti je prvi put predstavljena 1995.

​

• Objektno orijentisani programski jezik Ruby koji je razvio Yukihiro Matsumoto prvi je put objavljen 1995.

​

• Jezik skriptiranja koji se tumači na serveru, PHP je razvio Rasmus Lerdorf počev od 1994. godine i objavio 8. juna 1995.

​

• Izvorno nazvan LiveScript kada je objavljen u novembru 1995. godine, JavaScript je razvio Brendan Eich i kao takav preimenovan u decembru 1995. godine.

​

• XML je označni jezik, a specifikaciju za XML razvio je W3C (World Wide Web Consortium) i preporučio 10. februara 1998.

​

• ​

• Zasnovan na C ++ i Javi, programski jezik C # razvio je Microsoft i predstavio ga u junu 2000. C # je postao ISO standard 2003. godine.
• Objektno orijentirani programski jezik Scala predstavljen je 2003. godine.
• Programski jezik Go razvijen je na Googleu počev od 2007. Dovršen je i predstavljen javnosti 2009. godine.
• Google je razvio programski jezik Dart zasnovan na otvorenom izvoru, predstavivši ga javnosti u oktobru 2011. godine.
• Stvorio Apple, a objavljen 2. juna 2014., programski jezik Swift pomaže u stvaranju programa i aplikacija za iOS, macOS, Apple Watch i AppleTV.
• Graydon Hoare započeo je razvoj programskog jezika Rust oko 2010. godine. Nakon doprinosa stotina ljudi, službeno je objavljen kao verzija 1.0.0 alfa od strane Mozilla istraživanja 9. januara 2015.

​

Trenutni trendovi

​

Evolucija programskog jezika se nastavlja, kako u industriji, tako i u istraživanju. Neki značajni jezici razvijeni u ovom periodu uključuju:

• 2000 – ActionScript
• 2001 – C#
• 2001 – D
• 2002 – Scratch
• 2003 – Groovy
• 2003 – Scala
• 2005 – F#
• 2006 – PowerShell
• 2007 – Clojure

�Ostali novi programski jezici uključuju Red, Crystal, Elm, Hack, Haxe, Zig, Reason i Ballerina.

​

​

​

• 2008 – Nim
• 2009 – Go
• 2010 – Rust
• 2011 – Dart
• 2011 – Kotlin
• 2011 – Elixir
• 2012 – Julia
• 2012 - TypeScript
• 2014 – Swift

​

By: Nesiba Spahić and Meliha Musemić