NEKNJIŽEVNI TEKSTOVI U SREDNJOŠKOLSKOJ PRAKSI

Neknjiževni tekstovi u školskoj lektiri – uloga školske knjižnice

6. okrugli stol za školske knjižničare

UH, TA LEKTIRA: čitajmo da ne (p)ostanemo suvremeni

Karlovac, 5. listopada 2015.

Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić

Jadranka Gabriša Perković,dipl. knjižničar, stručni suradnik savjetnik

jadranka.gabrisa@gmail.com

Industrijsko-obrtnička škola Sisak

Unatoč tome što od 15. do 25. godine najbolje pamtimo sve što doživimo i pročitamo, srednjoškolcima je čitanje lektire 'zadnja rupa na svirali'...

Je li čitanje lektire u našoj školi "problem ?"

​

"Molim vas knjigu za lektiru ali samo da nije debela!"

​

"Molim vas knjigu Marina Držića, Dundo Maroje , ali samo da je na hrvatskome jeziku!"

​

Zašto ne voliš čitati, (osobito) lektiru?

​

• Nemam ja za to vremena
• Nije čitanje knjiga za mene , imam važnijeg posla
• Čitanje mi je dosadno
• Pa tko još čita knjige
• Čitanje je za djevojke

​

Još malo , najnovijih , zanimljivih razmišljanja o lektiri i čitanju!

​

• Čitanje knjiga, trošenje vremena .
• Čitanje knjiga, lektira, nemoguća misija.
• Čitanje i lektira, dosada, glupost, bezvezno.
• Čitanje i lektira, živa muka.
• Čitanje i lektira, dosadno, uspavljuje me.

​

" Tko zna čitati, može i zna učiti

​

Dragutin Rosandić

• Školska knjižnica je potpora učenju
• Školska knjižnica nudi knjige ali i druge izvore znanja
• Školska knjižnica omogućuje svim članovima škole da razviju

kritičko mišljenje

• Školska knjižnica omogućuje svima u školi da postanu stvarni

korisnici obavijesti u svim oblicima i medijima

ČITATELJSKI ODGOJ

​

Postići određenu razinu književnog obrazovanja

Razviti kulturu čitanja

Razviti stvaralačke sposobnosti učenika

Razviti književni ukus učenika

Omogućiti učenicima bogatiji, snažniji i suptilniji duhovni život

Izgraditi cjelovit pogled na svijet

​

Razvijanje čitalačke i književne kompetencije

Temeljne zadaće književnog i čitateljskog

odgoja se podudaraju !

Ovisno o namjeni sat lektire u školskoj knjižnici može biti:

​

1. Uvodni/motivacijski sat

- buđenje interesa za čitanje lektirnoga djela

- vođenje bilježaka u dnevniku čitanja

- motivacijska sredstva: lektirni listići,Tv i radio emisije,

CD-ROM, Internet..

​

2. Sat preporučivanja lektirnih knjiga

​

• Sat produbljivanja shvaćanja, raspravljački,

problemski sat

​

4. Sat susreta s piscem

​

Domaća lektira,

školska lektira,

učenička lektira ili samo lektira, uključena je u nastavni

program iz književnosti a odnosi se na popis književnih

djela za samostalno čitanje kod kuće.

​

​

Popis po:

razredima ,

reprezentativna (hrvatske i strane književnosti),

tematska raznovrsnost,

vrstovna raznovrsnost.

​

Ali lektira mogu biti i neknjiževni tekstovi !

​

(Članak, rasprava, zapis, studije, monografije,reportaža,

polemika….)

​

Osposobiti učenika za jezičnu komunikaciju koja im

omogućuje ovladavanje sadržajima svih nastavnih predmeta i uključivanje u cjeloživotno učenje.

​

Povezivanje nastave sa stvarnim životom.

​

Škola učeniku daje oruđe za čitanje i razumijevanje

tekstova svih funkcionalnih stilova (kao proizvod stvarnih

čovjekovih potreba za praktičnim oblicima komunikacije).

​

Uvažavanje različitih tipova čitatelja (traže korisnu informaciju).

Zašto je nužno uvrstiti neknjiževne tekstove ?

Uvođenje neknjiževnih tekstova potiče:

​

• stvaralačko čitanje – stvaranje novog teksta, uvodi učenika u višu razinu čitanja,
• analitičko čitanje – rasćlanjuju se pojedinosti iz teksta,
• kritičko čitanje – potiče kritičko promišljanje,
• problemsko čitanje – zapažaju se i izdvajaju problemi
• spoznajno čitanje – otkrivaju se nove spoznaje.

E pa, sad budimo maštoviti i kreativni u poticanju učenika na čitanje , čitanje školske lektire i ostvarimo zadaće čitateljskog odgoja !

U skladu s navedenim nastavnik i knjižničar:

​

• utvrđuju čitateljsku spremnost učenika
• upoznaje čitateljski životopis
• upoznaje i prati čitateljsko ponašanje učenika
• upoznaje, usmjerava i potiče čitateljske interese učenika
• motivira učenike za samostalan izbor i čitanje književnih djela
• najavljuje i preporučuje obvezatnu lektiru
• zajedno s učenicima stvara čitateljsko ozračje
• provjerava i vrednuje početnu recepciju djela
• organizira sate lektire
• organizira čitateljska natjecanja
• utvrđuje oblike suradnje sa školskim knjižničarom
• utvrđuje oblik suradnje s mjesnom knjižnicom, roditeljima, piscima,
• utvrđuje oblike korištenja medija, posebno interneta….

​

​

Postaje li to sad za nas nemoguća misija ili

"može bit" muka ?

A znamo da se:

​

- od 13/14 -17.g oblikuju tipovi čitatelja,

- da je potreba za informacijom u toj dobi još uvijek

emotivno obojena,

- da se sposobnost za najzahtjevnije vrste čitanja razvija

sporo, ali konstantno,

• da se s 17 ili 18 g. dostiže onaj stupanj koji je predispozicija

za početak zrele, formirane sposobnosti čitanja,

• da čitanjem dolazi do interakcije čitatelja i teksta,
• da se čita radi zabave, informiranja i učenja.

U našoj školi nastojimo osuvremeniti i unaprijediti

nastavu lektire.

​

Neke poteškoće koje valja uzeti u obzir:

​

• trogodišnja strukovna škola za industrijska i obrtnička zanimanja,
• slabo razvijene sve vrste pismenosti kod učenika,
• mahom se upisuju učenici s lošijim ocjenama,
• nerazvijene navike čitanja,
• predrasude o lektir,i
• poteškoće u govorenju i pisanju,
• nezainteresiranost za nastavu …..

​

​

Kako učenike motivirati i potaknuti na čitanje lektire ali i na

čitanje ?

​

​

Je li odgovornost samo nastavnika ili i školski knjižničar

zajedno s učenicima dijeli tu odgovornost , NE ČITANJA ILI

NEDOVOLJNOG ČITANJA?

​

​

​

ODGOVORNOST je na svima, ili svi odgovornost dijelimo

zajedno s učenicima ( kada je lektira u pitanju) za

poboljšanje čitalačkih sposobnosti učenika.

Prvo bi trebalo ukloniti stigmu kod učenika kako je lektira

isključivo vezana za nastavu hrvatskog jezika i književnosti,

prije sveg s lektirom (književnoumjetnički tekst).

​

Uloga školskog knjižničara je u tu izuzetno važna:

​

• knjižnica raspolaže resursima,
• školski knjižničar partner u nastavi,
• nastava u korelaciji za sve nastavne predmete u školskoj,

knjižnici – lektiru treba proširiti na sve nastavne predmete,

uvođenjem neknjiževne lektire,

• uključivanje neknjiževnih tekstova u nastavi hrvatskog jezika i

književnosti ostvaruje se korelacija sa svim nastavnim

predmetima a školska je knjižnica tu bitna poveznica!

Ideja nove lektire i nije tako nova (70 g. 20. st.)

*Učenik subjekt nastavnog procesa

*Učenikova doživljajno spoznajna motivacija

*Učenikov vlastiti doživljaj umjetničkog teksta teksta/lektire

*Individualizirani pristup učeniku

​

Konsekvence:

​

• irelevantnost broja naslova u školskoj knjižnici (dovoljan

je jedan primjerak nekog djela-svi učenici ne čitaju isto djelo u

isto vrijeme),

• samostalni istraživački rad u školskoj knjižnici,
• individualizirani i mentorski pristup učeniku,
• dobro za učenike s posebnim potrebama.

​

Konsekvence negativne:

​

• odupiranje nastavnika novoj lektiri,
• nemogućnost predviđanja učeničkih reakcija,
• proširivanje lektire na sve nastavne predmete,
• promijeniti pristup, praćenju i vrednovanju i ocjenjivanju lektire.

​

Školski knjižničar zajedno s nastavnikom vodi učenika (mentorira)

u vezi s lektirom od izbora naslova , preko interpretacije djela

do njegova učenikovog stvaralačkog izraza u vezi s djelom.

​

Neknjiževni tekst u nastavi svaka DA i kao nastavni sadržaj i

kao nastavni izvor.

​

​

Školska knjižnica ima knjige koje služe za učenje u svim

predmetima, kao i ostalu neknjižničnu građu.

​

Raznovrsni, zanimljivi, bliski tekstovi učenicima mogu pomoći

razvijati ljubav za čitanje.

​

Hvala na pozornosti !

IZVORI:

​

1. Stričević , Ivanka (2009) Čitanje u kontekstu školskih i narodnih

knjižnica: uloga knjižnice u poticanju funkcionalnog čitanja iz

užitka. Čitanje – obveza ili užitak,Zagreb.

2. Jerkin, Corinna :Lektira našeg doba. Život i škola, br. 27(1./2012,god.

58.,str.¸113.-133.

3. .