U ime organizacija civilnog društva okupljenih oko Poziva na zeleni oporavak upućenog Vladi i Saboru RH u srpnju 2020. godine, a nastavljajući se na Apel više od 30 organizacija civilnog društva od 5. siječnja 2021., kojim se traži djelotvornija podrška stradalima u razornom potresu koji je pogodio područje Banovine/Banije 29. prosinca 2020. godine, želimo pozvati Vladu Republike Hrvatske, Nacionalni krizni stožer i druge odgovorne javne institucije da u procesu obnove domova i infrastrukture stradale u potresu svakako uključe kriterije koji će doprinijeti dugoročnoj održivosti i klimatskoj neutralnosti područja Banovine/Banije poštujući pri tom strateške ciljeve Europskog zelenog plana.

Konkretno, stavljamo svoje stručne i tehničke kapacitete, znanja i iskustva na raspolaganje kako lokalnim organizacijama na terenu, tako i organizacijama koje rade na strukturiranom procesu obnove s nacionalne razine, a kako bi obnova uključivala sljedeće:

● Osigurati da obnova potresom pogođenih objekata bude sveobuhvatna i niskougljična pri čemu bi trebalo voditi računa da se energija dobiva iz lokalno dostupnih obnovljivih izvora. Vodeće načelo prilikom obnove mora biti nulta ili vrlo niska potrošnja energije s najvišim mogućim tehničkim standardom i donošenje plana za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima, što je u skladu s mjerama predviđenim u Dugoročnoj strategiji za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine i Nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

● Vodeća načela pri obnovi i ulaganjima u infrastrukturu moraju biti poticanje energetske učinkovitosti, korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije te doprinos borbi protiv energetskog siromaštva. Nužno je zaustaviti ulaganja u infrastrukturu koja ovisi isključivo o fosilnim gorivima i povećava emisije stakleničkih plinova.

● Sredstva osigurana iz Fonda za pravednu tranziciju i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost treba uložiti u jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikacije i razvoj lokalnih radnih mjesta. Pri tom je ključno prepoznati vrijednosti već postojećih rješenja proizašlih iz lokalnih zajednica, korištenjem postojećih kapaciteta lokalnih organizacija. Važno je naglasak staviti na zelenu obnovu i dugoročno održiva rješenja za razvoj zajednice, infrastrukturu i usluge temeljene na zelenim rješenjima i niskougljičnom razvoju.

● Prilikom dodjele financijskih sredstava nužno je razraditi i voditi se jasnim, pravednim, transparentnim i socijalno uključivim kriterijima. Pri tom je posebnu pažnju potrebno posvetiti građanima pogođenim energetskim siromaštvom, a u skladu s mjerama predviđenim u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, donesenoj 14. prosinca 2020. godine.

● Uzimajući u obzir da je područje Banovine/Banije područje prisutne socijalne isključenosti i nedostatka osnovne infrastrukture, prilikom planiranja programa pomoći i različitih financijskih mehanizama potrebno je pojednostaviti administrativnu proceduru i olakšati pristup dokumentima potrebnim za prijavu za financijsku podršku za obnovu. Treba voditi računa o osiguravanju konkretne podrške na terenu preko mobilnih timova djelatnika nadležnih službi, a koje će građanima pomoći u prijavi na programe koji su za njih osigurani.

● Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne - obrana od poplava, vremenskih ekstrema i duljih sušnih razdoblja.

● Osigurati građanima temeljnu prometnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu (uključujući i mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije ili udruživanja u energetske zadruge).  

● Fokus mora biti stavljen na lokalne resurse: materijale, tvrtke i organizacije čime se potiče lokalni razvoj i doprinosi dugoročnoj održivosti. Prioritet bi trebao biti stavljen na materijale, proizvode i opremu koji doprinose kružnom gospodarenju resursima.

● Osigurati održivo (kružno) gospodarenje otpadom (ponovna uporaba, recikliranje) nastalim za vrijeme i nakon potresa (građevinski otpad, tekstilni otpad, ambalažni otpad itd.). Potrebna je brza distribucija tog otpada do najbližih postojećih postrojenja za recikliranje i ponovnu uporabu ili hitna izgradnja mobilnih lokalnih postrojenja za adekvatno zbrinjavanje i daljnju ponovnu uporabu. S obzirom na povećane količine nastalog otpada (posebice građevinskog) treba, ovisno o kapacitetima lokalnih komunalnih poduzeća, osigurati pomoć drugih komunalnih poduzeća (ljudski resursi i oprema - kontejneri, vozila, itd.), kao i financijska sredstva potrebna za financiranje novonastalih troškova (povećan broj odvoza, povećani troškovi zbrinjavanja).

● U obnovi poljoprivrednog potencijala voditi se načelima EU strategije Od polja do stola, kao osnovom nove Zajedničke poljoprivredne politike. Njima se ukazuje na novu i bolju ravnotežu između prirode, prehrambenih sustava i biološke raznolikosti radi zaštite zdravlja i dobrobiti građana, uz istodobno povećanje konkurentnosti i otpornosti EU-a. Stoga treba nastaviti i dodatno poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao odgovor na klimatsku krizu i gubitak bioraznolikosti, u skladu s mjerama predviđenim u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070.


Agencija lokalne demokracije Sisak (Volonterski centar Sisak), Brodsko ekološko društvo BED, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, EKS - Ekološko kulturna scena (Hrvatska Kostajnica), Greenpeace u Hrvatskoj, Udruga IKS (Volonterski centar Petrinja), Institut za političku ekologiju, Tatavaka, Terra Hub, Zaklada SOLIDARNA, Zelena akcija, Zelena energetska zadruga i WWF Adria