Okrutno bombardiranje pojasa Gaze i ubijanje civila te sustavno izgladnjivanje i sakaćenje višemilijunske populacije promijenili su lice Gaze od “zatvora na otvorenom'' do logora za istrebljenje. Kada tom užasu dodamo i intenzitet mučenja palestinskih talaca u izraelskim zatvorima ili pak neprekidni vojni teror u Zapadnoj obali i istočnom Jeruzalemu, onda razumijemo da se radi o kulminaciji višedesetljetnog projekta naseljeničke kolonijalne okupacije i strukturne eksproprijacije palestinske zemlje. Kontinuirano zabrinjava retorika i politika izraelskih vlasti koja izigrava međunarodne zakone i nesmetano provodi ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Nažalost, uz SAD, dio država Europske unije, uključujući i Hrvatsku, podržava politiku izraelske vlade tvrdeći da Izrael ima pravo na obranu. Na taj način sukreiraju perspektivu o sukobu Izraela i Palestine kao sukobu dviju suverenih i ravnopravnih sila i zatiru činjenicu da su i Gaza i Zapadna obala okupirani, nesamostalni i osiromašeni teritoriji s vrlo slabom političkom i društvenom infrastrukturom. Iako međunarodni sudovi i humanitarno pravo prepoznaju ono što je svima jasno – počinitelja i žrtvu zločina koji se ogleda u velikom broju civila izloženih enormnoj oružanoj sili – velik dio zemalja Globalnoga sjevera svojom suzdržanošću i izostankom reakcije podupire ne samo djelovanje okupatorskoga režima i nastavak rata nego i političkoekonomske interese dijela zapadnih država. Takav stav nije ništa manje do suučesništva u genocidu.
Intenzitet bombardiranja i ciljanje gusto naseljenih područja, stambenih zgrada, izbjegličkih kampova, bolnica i škola, kao i politike izgladnjivanja i oslabljivanja palestinskoga naroda jasno ukazuju na genocidnu namjeru Izraela. Tu intenciju prepoznao je i Međunarodni sud pravde koji je naredio Izraelu da spriječi genocid u Gazi, na što se izraelska vlada oglušila i nastavila s bombardiranjem, pritom koristeći najnoviju tehnologiju ratne industrije.
Kao aktivne članice i članovi znanstvene zajednice, u Hrvatskoj i transnacionalno, ne smijemo prešutjeti činjenicu da ovaj genocid nasilno oduzima živote i našim kolegicama i kolegama u Palestini ili u izbjeglištvu, kao i onima u Izraelu koji rade pod enormnim pritiskom režima koji pokušava ugušiti svaki otpor. Na stotine je studenata/-ica, znanstvenica/-ika i drugih radnika/-ica u znanstvenim institucijama i sveučilištima izgubilo živote u detonacijama i izdahnulo pod teretom ruševina. Sva sveučilišta i znanstveni centri u Gazi u potpunosti su uništeni: Al-Azhar, Al-Aqsa, Otvoreno sveučilište Al-Quds, Al-Israa, Fakultet za primijenjenu znanost, Islamsko sveučilište, Sveučilište Gaza, Sveučilište Palestina i drugi. Nekada sveučilišni i znanstveni centar arapskoga svijeta, Gaza je danas samo prašina i poprište dosad neviđenog skolasticida.
Više od osam mjeseci neprestanih napada izraelske vojske nagnalo je globalnu znanstvenu zajednicu, a osobito znanstvenice/-ike iz društvenih i humanističkih polja, na iskaze duboke zabrinutosti i protesta. Globalna akademska zajednica putem raznovrsnih organizacija, inicijativa i skupova preuzima odgovornost za aktivnu borbu protiv ekstremnog nasilja i ukazuje na suučešništvo u počinjenju genocida s obzirom na to da ga brojne države Globalnog sjevera, pa tako i akademske institucije, podržavaju ili pak ostaju suzdržane. To se u prvom redu odnosi na politike sanitizacije akademskih prostora koje se očituju u izbjegavanju diskusija o povijesnom kontinuitetu palestinskog pitanja, genocidu, režimskom nasilju Države Izrael te islamofobiji i antisemitizmu u Europi i SAD-u. Te politike uključuju i suzdržanost znanstvenih institucija od bavljenja sistemskim nasiljem, a osobito kseno-rasističkim i etno-nacionalističkim nasiljem. Tako akademske prostore prividno lišavaju i amnestiraju od društvene odgovornosti, a na društveno odgovorne znanstvenike/-ice vrše pritisak, potiskujući slobodu izražavanja i organiziranja akademskog i javnog rada koji odbija sudjelovati u okrutnoj politici istrebljenja koja će se pamtiti generacijama.
Znanstvena je zajednica u Hrvatskoj po pitanju genocida i skolasticida u Gazi i drugim dijelovima Palestine iznimno tiha, nerijetko bez stava spram izraelske militarističke politike i njezinih implikacija. Društvena odgovornost i etički principi akademskog rada nalažu znanstvenicama i znanstvenicima da se očituju o ovom i sličnim pitanjima te da ponude kritički promišljene i potkrijepljene analize i perspektive koji odbacuju plošan, vjerskim i nacionalističkim elementima obilježen narativ, a koji podržavatelje Palestinaca a priori portretira kao antisemite, podupire ili opravdava kolonijalnu eksproprijaciju, a etničko čišćenje tretira kao prihvatljivu posljedicu obrane od terorizma.
Od akademske zajednice u Hrvatskoj očekujemo kritičko rasvjetljavanje problema, javno prozivanje izostanka reakcije hrvatske vlade, kao i vlada drugih zemalja, angažiranje u organizaciji dijaloga, diskusija, predavanja, bojkota, kao i okrenutost istraživanjima koja podupiru ideje mira, demilitarizacije, dekolonizacije i antinacionalizma, ukazujući pritom na status palestinskih i drugih izbjeglica danas u svijetu. Očekujemo da se palestinskim izbjeglicama u Hrvatskoj, kao i hrvatskim državljanima koji su sa svojim obiteljima evakuirani iz Gaze u studenome prošle godine omogući nesmetan upis i nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama. Isti zahtjev postavljamo i za izbjeglice i evakuirane hrvatske državljane iz drugih područja obilježenih ratom, drugim oblicima nasilja i klimatskim promjenama.
Također, pozivamo akademsku zajednicu da se aktivno založi za ponovnu izgradnju i obnovu akademskih institucija u Gazi. Pozivamo akademske institucije da pruže utočište kolegicama i kolegama iz Palestine i Izraela te drugih okupiranih i koloniziranih teritorija u kojima su ugrožene akademske slobode i životi studentica i studenata te akademskih radnica i radnika. Upravo bi sveučilišta trebali biti prostori gdje studenti/-ice i istraživači/-ice te predavači/-ice osporavaju prevladavajuće narative i istražuju složenosti globalnih pitanja bez straha od odmazde ili cenzure.
Osim toga, želimo se suočiti sa “slonom u sobi” – strahom od gubitka financiranja. Uzmemo li u obzir značajnu ovisnost naših istraživačkih institucija o financijskoj podršci iz Njemačke, Austrije i drugih europskih zemalja, fondova EU ili pak SAD-a, ovaj strah nije neosnovan. Cilj nam je, stoga, otvoreno adresirati strah od gubitka financiranja koji upućuje na zabrinjavajući trend u kojem ekonomski pritisci diktiraju granice akademskog istraživanja i slobode izražavanja, relativizirajući i potkopavajući temelje naših akademskih institucija. Pred nama je zadatak kontinuiranog propitivanja održivosti i etičnosti akademskog sustava koji djeluje pod takvim ograničenjima i u kojem je potraga za znanjem i istinom zakinuta pred financijskim imperativima. Stoga pozivamo na hitno preispitivanje i shodno unutarinstitucijskim demokratskim odlukama prekid akademske suradnje sa sveučilištima i organizacijama koje promoviraju cionističku ideologiju i/ili sudjeluju u održavanju izraelske ratne industrije.
Nužno je da se suočimo s neugodnim istinama koje se nalaze na raskrižju narušavanja akademske slobode, održavanja političke inertnosti i naslijeđa akademske involviranosti u činjenu društvene nepravde. Kao članovi akademske zajednice imamo odgovornost prekinuti šutnju oko masakra Palestinaca, potičući kulturu solidarnosti s okupiranim, rasijaliziranim, etniciziranim i na druge načine marginaliziranim populacijama. Samo kroz otvorenu raspravu i javni dijalog možemo skrenuti pažnju na ove sistematske probleme i stvarati pravednije i ravnopravnije društvo. Pozivamo sveučilišta, znanstvene institute i druge aktere proizvodnje znanja da poduzmu konkretne korake u promicanju akademske slobode i osiguraju da ekonomski, interesni, ideološki i financijski pritisci ne diktiraju granice i etiku akademskog istraživanja i slobode govora.
Velika patnja palestinskog naroda u Gazi dio je teške povijesti čovječanstva u kojoj su potomci žrtava učinili druge svojim žrtvama. Buduće generacije pitat će se što smo učinili da se tome suprotstavimo. Kao i previše puta u prošlosti, šutnja i ravnodušnost prema ljudskoj patnji podrška su nasilju. Takva bezizlaznost za nas je neprihvatljiva. Zato pozivamo sve da nam se pridruže u ovom važnom dijalogu i supotpišu ovo pismo ukoliko žele podržati načela solidarnosti, etike i odgovornosti akademskog rada te promicanje epistemičke pravde u akademskoj zajednici.
Inicijativa za akademiju solidarnosti i epistemičke pravde
Potpisnice/i pisma (*ažurirat ćemo kako potpisi pristižu):
1. dr.sc. Emina Bužinkić, Institut za razvoj i medjunarodne odnose
2. dr.sc. Dina Vozab, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
3. prof.dr.sc. Nebojša Blanuša, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
4. univ. mag. soc. Izvor Rukavina, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
5. doktorandica, Marta Baradić, CEU
6. mag.soc. Luka Antonina, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
7. dr.sc. Katarina Peović, Filozofski fakultet u Rijeci
8. dr.sc. Anita Buhin, Sveučilište Nova u Lisabonu
9. doktorandica, mag.soc., mag. ethnol. et anthrop. Danijela Paska
10. dr.sc. Anja Gvozdanović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
11. dr.sc. Marijana Hameršak, Institut za etnologiju i folkloristiku
12. Ema Marača, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu
13. dr.sc. Biljana Kašić, red.prof. u mirovini
14. dr.sc. Karlo Kralj, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
15. Doktorandica, Karla Martinić, Filozofski fakultet u Zagrebu
16. doktorandica, mag.soc.pol. Mirna Varga, Studijski centar socijalnog rada - Pravni fakultet u Zagrebu
17. doktorandica, Nina Čolović, Filozofski fakultet u Zagrebu
18. dr.sc. Vinko Korotaj Drača
19. dr.sc. Andrej Šimić, Arhiv Srba u Hrvatskoj
20. doktorand, Luka Ostojić, Filozofski fakultet u Zagrebu
21. dr.sc. Ines Prica, zaslužna znanstvenica, Institut za etnologiju i folkloristiku
22. doktorandica, Dina Pokrajac, Filozofski fakultet u Zagrebu
23. Juraj Nekić, student FFZG
24. dr.sc. Boris Postnikov
25. dr.sc. Jana Kujundžić, Sveučilište u Northumbriji, Ujedinjeno Kraljevstvo
26. dr.sc. Una Bauer, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
27. dr.sc. Sanja Bojanić, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci
28. dr.sc. Goran Pavlić, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
29. izv.prof.dr.sc. Kosta Bovan, Fakultet političkih znanosti
30. dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, IEF, Zagreb
31. prof.dr.sc. Branka Galić
32. dr.sc. Jasna Žmak, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
33. Leon Filković, studentica
34. dr.sc. Ana Maskalan, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
35. studentica, Nina Jakupović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
36. dr.sc. Ankica Čakardić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
37. dr.sc. Jelena Kupsjak
38. Ana Trehub, studentica FFZG
39. dr.sc. Josipa Bubaš, nezavisna istraživačica, izvedbena umjetnica
40. studentica, Maja Gostić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
41. doktorandica, Vesna Vuković, Sveučilište u Zadru
42. Suzana Marjanić
43. prof.dr.sc. Leonida Kovač, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb
44. prof.dr.art. Tanja Dabo, Akademija likovnih umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu
45. dr.sc. Ivana Perica, projekt Caponeu / Horizon Europe
46. dr.sc. Josipa Lulić
47. prof.dr.sc. Mate Kapović, Filozofski fakultet u Zagrebu
48. Dr.sc. Ivona Grgurinović, docentica, Filozofski fakultet u Zagrebu
49. prof.dr.sc. Sead Alić Sveučilište Sjever
50. dr.sc. Anđel Starčević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
51. prof.dr.sc. Gordan Jelenić, Sveučilište u Rijeci
52. dr.sc. Nicole Hewitt, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb
53. dr.sc. Daliborka Sarić, v. lekt., Filozofski fakultet u Zagrebu
54. dr.sc. Azra Abadžić Navaey, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
55. izv.prof.dr.sc. Drago Župarić-Iljić
56. izv.prof.dr. Aleksandar Racz, Zdravstveno veleučilište Zagreb
57. dr.sc. Valeria Graziano, CAS SEE, Sveučilište u Rijeci
58. prof.dr.sc. Senka Božić-Vrbančić, Sveučilište u Zadru
59. dr.sc. Miranda Levanat-Peričić, Odjel za kroatistiku, Sveučilište u Zadru
60. dr.sc. Krešimir Sučević Međeral
61. dr.sc. Petra Matović
62. dr.sc. Anja Iveković Martinis
63. dr.sc. Adrijana Vidić, Sveučilište u Zadru
64. Doktorandica, Milica Sturz, Filozofski fakultet u Zagrebu
65. Doktorandica, mag. sociologije Vesna Janković
66. prof.dr.sc.Vanja Vasiljev, Medicinski fakultet Rijeka
67. dr.sc. Marija Brajdić Vuković
68. prof.dr.sc. Tomisav Pletenac, Akademija likovnih umjetnosti
69. Katerina Duda, Akademija likovnih umjetnosti
70. umj.suradnica Tea Ivković, Akademija likovnih umjetnosti
71. Ljerka Armano, mag.med.techn., mag.biol; doktorandica MedRi
72. doc. Edita Papa Dukić, Građevinski fakultet u Rijeci
73. dr.sc. Ognjen Brborovic, Medicinski fakultet Zg
74. dr.sc. Paško Bilić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
75. Kristian Orešić, IRMO
76. dr.sc. Davor Petrić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
77. doktorandica, Lucija Duda, Sveučilište u Manchesteru
78. asistentica, Lucija Gegić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
79. mag.Sunčana Franić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
80. doc.dr. sc. Marko Kovačić, Veleučilište Edward Bernays
81. prof.dr.sc. Vedran Đulabić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
82. prof.dr.sc. Divna Mrdeža Antonina, Sveučilište u Zadru
83. dr.sc. Ana Žuvela
84. dr.sc. Sanja Đurin, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
85. izv.prof.dr.sc. Iva Beljan Kovačić, Sveučilište u Mostaru
86. Akademik Vlatko Silobrčić, umirovljen
87. prof.dr.sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
88. dr.sc. Ivana Radačić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
89. prof.dr.sc. Uršula Lipovec Čebron, Univerza v Ljubljani
90. izv.prof.dr.sc. Ksenija Klasnić, Filozofski fakultet u Zagrebu
91. dr.sc. Romana Pozniak, Institut za etnologiju i folkloristiku
92. izv.prof.dr.sc. Jadran Kale, Sveučilište u Zadru
93. dr.sc. Jaka Primorac, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb
94. dr.sc. Petar Bagarić, Institut za etnologiju i folkloristiku
95. izv.prof. Nina Čeh, UNIRI
96. dr.sc. Iva Pleše, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
97. Ivana Gusak Bilić, viša predavačica, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
98. doktorandica, Anamarija Žugić Borić, Institut za etnologiju i folkloristiku
99. mag.pol. Seif Aldin Salameh
100. doktorandica, Mirna Tkalčić Simetić, Institut za etnologiju i folkloristiku
101. dr.sc. Senada Šelo Šabić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
102. Sara Panjkota , studentica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu
103. dr.sc. Branko Sekulić, Institut za teologiju i politiku
104. univ.bacc.comm. et soc. Tereza Kelam, Fakultet hrvatskih studija
105. prof.dr.art. Ana Vivoda, Sveučilište u Zadru
106. dr.sc. Ana Matan, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
107. izv.prof.dr.sc. Danijel Baturina
108. izv.prof.art.dr.sc. Sagita Mirjam Sunara
109. izv.prof.art. Slobodan Tomić, Umjetnička akademija u Splitu
110. prof.art. Neli Ružić, Umjetnička akademija u Splitu
111. prof.dr.sc. Sibila Petlevski, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
112. prof.dr.sc. Ivana Dobrotić
113. doc.dr.sc. Nikola Buković
114. dr.sc. Melanija Belaj, IEF
115. Andrino Dužević, mag.educ.philol.croat.
116. Vladimira Milić, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu
117. izv.prof.dr.sc. Zlatan Krajina
118. izv.prof.dr.sc. Antonija Čuvalo, Fakultet političkih znanosti
119. dr.sc. Tea Škokić, IEF
120. dr. sc. Sanja Horvatinčić, Institut za povijest umjetnosti
121. Prof.dr.sc. Senka Bozic Vrbancic , Sveuciliste u Zadru
122. izv.prof.dr.sc. Stevo Đurašković
123. doc. art. Davor Konjikušić
124. dr.sc. Ljiljana Kolešnik, IPU, Zagreb
125. doktorandica, Petra Šarin, Sveučilište Nova u Lisabonu
126. dr.sc. Iva Stojević, KU Leuven
127. doktorandica, Ana Dević, Sveučilište u Zadru
128. Zeljka Pavelić, magistar likovne kulture i likovne umjetnosti,Umjetnica akademija Sveučilišta Splita
129. dr. sc. Paul Stubbs, Ekonomski institut, Zagreb
130. dr. sc. Ivica Rubil, Ekonomski institut Zagreb
131. Dr.sc. Mislav Žitko, Filozofski fakultet u Zagrebu
132. Paula Čatipović, Fakultet političkih znanosti
133. dr. sc. Orlanda Obad, Institut za etnologiju i folkloristiku
134. asistentica, Ivana Hanaček, Sveučilište u Zadru
135. dr.sc. Atila Lukić
136. doktorandica, Senna Šimek, FFZG
137. Doktorand, Pavao Parunov, Sveučilište u Zadru
138. Prof.dr.sc.Zrinka Blažević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
139. prof. dr. sc. Damir Agičić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
140. doktorandica, Tina Filipović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
141. Dr. sc. Ozren Pupovac, docent, Filozofski fakultet, Rijeka
142. dr.sc. Hrvoje Tutek, Filozofski fakultet u Zagrebu
143. dr.sc. Sven Cvek, Filozofski fakultet u Zagrebu
144. dr.sc.Matko Meštrović, znastveni savjetnik, Ekonomski institut Zagreb
145. doktorandica, Antonia de Castro Burica, Sveučilište u Zadru
146. univ.bacc.nov, Gabriela Macukić, Fakultet političkih znanosti
147. doktorandica, Aurora Rakić, Sveučilište u Ottawi
148. izv. prof. dr. sc. Maša Kolanović
149. Ervin Jahić
150. doktorand, mag.art. Bojan Krištofić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
151. Goran Božičević, Ustanova "Politike nenasilja" Osijek
152. doktorand, Goran Stanić, Katholieke Universiteit Leuven & Sveučilište u Rijeci
153. doktorand, Nikica Kolar, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
154. Asistent, Nikola Zmijarević, mag. hist. art., Sveučilište u Zadru
155. Luka Matić, doktorand, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
156. Dolores Subotić
157. Vera Sirovica
158. doktorandica, Andrea Čeko, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
159. Dr. Jeremy F. Walton, Sveučilište u Rijeci
160. Prof. dr. sc. Davorka Matić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
161. Tehnički suradnik, Igor Livada, Prehrambeno biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
162. dr. sc. Jasmina Božić, izv. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu
163. Doc. dr. sc. Helena Popović, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
164. dr. sc. Ivana Katić
165. Mirna Smajić Mlađenović, mag. iur
166. Maja Rodica Virag, prof. emerita
167. Dr .sc. Marija Mađor-Božinović, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilista u Zagreb
168. Dr. sc. Saša Zelenika
169. dr. sc. Andrea Grgic
170. dr.sc. Sunčana Kukolja Taradi
171. Nancy Abdel Sakhi, glumica
172. Studentica, Ivona Kos, Filozofski fakultet u Zagreb
173. izv. prof. dr. sc. Kruno Kardov
174. Dr. sc. Nikola Biliškov
175. Željka Šiljković, Sveučilište u Zadru
176. Srđan Dvornik, magistar politologije, umirovljenik
177. Sabina Mehmedovic
178. Prof. dr. sc. Milan Taradi, u mirovini
179. Sandra Nuždić, prof., MPhil, Sveučilište u Rijeci
180. prof. Dejan Kršić, DVK UMAS
181. dr. sc. Nikola Maraković
182. prof. dr. sc. Boris Senker
183. Laila Perić, dipl oec, umirovljenica
184. Mr. sc. Nedeljko Topuzović, umirovljen
185. Dipl iur Vedrana Crnić Ladešić
186. Katarina Pavić, MA Culture Industry, Goldsmiths, Sveučilište u Londonu
187. dr. sc. David Šporer, Filozofski fakultet u Zagrebu
188. Doktorandica Mirna Brođanac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
189. Studentica Kristina Krsnik, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
190. Doc. dr. sc. Branislav Oblučar, Filozofski fakultet, Zagreb
191. Vera Vujović, prof.komparativne knjiž. i starogrčkog jezika i knjiž.
192. dipl. ing. graph. tech. Mario Aničić, samostalni umjetnik - grafički dizajner
193. bacc., Dominik Dejanović, Fakultet elektrotehnike i računarstva
194. dr. sc. Igor Mrkalj
195. Ivo Lučić, novinar
196. dr. sc. Vesna Janicki, Institut Ruđer Bošković
197. LL.M. Ana Vučemilović-Grgić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
