Istraživanje o ljudskim pravima
Poštovani/Poštovana,

cilj ovog istraživanja jest ispitati Vaše mišljenje o potrebama uključivanja psihologa i psihologinja u svakodnevnu promociju i zaštitu ljudskih prava kako na osobnoj tako i na profesionalnoj razini. Molimo Vas da odvojite vrijeme i ispunite upitnik koji je pred Vama. Sudjelovanje je dobrovoljno i anonimno. Važno je da upitnik ispunjavate iskreno. Vaši odgovori promatrat će se isključivo na grupnoj razini što dodatno jamči anonimnost svakog sudionika i svake sudionice ovog istraživanja.
Ukoliko imate dodatnih pitanja vezano za istraživanje, možete nas kontaktirati na e- mail: iva.zegura@gmail.com, ivana.vrbat@gmail.com. Također, ukoliko Vas zanimaju rezultati ovoga istraživanja, možete nam se obratiti putem navedenih e- mail adresa kako bismo Vam dostavili sažetak dobivenih rezultata ovog istraživanja.

Molimo Vas da navedete kojeg ste roda:
Koliko godina imate?
Your answer
Gdje trenutno živite?
Required
U kakvom mjestu ste proveli veći dio svog života do punoljetnosti?
Required
Stupanj obrazovanja (Vaš trenutni ili postignuti stupanj obrazovanja)
Required
Trenutni radni status:
Required
Unutar svoje struke, molimo Vas da navedete kojim područjem svoje struke se bavite (npr. školska psihologija, klinička psihologija, itd.)?
Your answer
Molimo Vas da navedete koliko imate godina radnog staža?
Your answer
Molimo Vas da navedete jeste li završili edukaciju iz psihoterapije?
Ukoliko da, molimo Vas da navedete koji psihoterapijski pravac ste završili ili ste trenutno u edukaciji?
Your answer
Smatram da sam tijekom fakultetskog obrazovanja stekao/la dovoljno znanja i vještina na području ljudskih prava i zaštite ljudskih prava.
Nimalo se ne slažem
Apsolutno se slažem
Smatram da sam tijekom postdiplomskog obrazovanja stekao/la dovoljno znanja i vještina na području ljudskih prava i zaštite ljudskih prava
Nimalo se ne slažem
U potpunosti se slažem
Smatram da sam tijekom edukacije iz psihoterapijskog pravca stekao/la dovoljno znanja i vještina na području ljudskih prava i zaštite ljudskih prava.
Nimalo se ne slažem
U potpunosti se slažem
S kim živite?
Koji je Vaš partnerski/bračni status?
Required
Smatram se pripadnikom/pripadnicom neke manjinske skupine.
Required
Ako da, molimo Vas da navedete kojoj manjinskoj skupini pripadate.
Your answer
Kako biste, u općim uvjetima života u Hrvatskoj, ocijenili životni standard Vašeg kućanstva?
Required
Pred Vama se nalazi niz tvrdnji koje se odnose na neke oblike svakodnevnog ponašanja. Molimo Vas da pažljivo pročitate svaku tvrdnju i na skali procijenite u kojoj mjeri tvrdnja točno opisuje VAŠE uobičajeno ponašanje. Pri tome vrijednosti na skali imaju sljedeća značenja:
O (sasvim netočno)
1 (uglavnom netočno)
2 (uglavnom točno)
3 (sasvim točno)
Vjerujem u život poslije smrti.
Ponekad osjećam prisutnost Boga ili nekog Božanskog bića.
Kada mi je teško molitva mi predstavlja veliko olakšanje.
Osjećam se vjernikom (religioznom osobom).
Vjera mom životu daje puni smisao.
Vjerujem da postoji Bog.
Vjera za mene predstavlja nadu i utjehu.
Mnoge stvari u mom životu određene su Božjom voljom.
Kada mi se dogodi nešto lijepo zahvalim se Bogu.
Neke stvari u životu mogu se objasniti samo djelovanjem neke natprirodne (božanske) sile.
Redovito odlazim u crkvu (hram Božji).
Moja vjerska osjećanja ne bih mogao/la ostvariti bez crkve kao institucije.
Obavio/la sam većinu vjerskih obreda koje propisuje moja religija.
Znam ime svoje župe i župnika (svećenika).
Pridržavam se posta.
Poznajem osnovne molitve.
Dobro poznajem redoslijed bogoslužja.
Vjerski praznici za mene predstavljaju posebno svečan događaj.
Moju djecu odgajat ću u duhu moje religije.
Odustao/la bih od crkvenog vjenčanja, ukoliko bi to moj/a partner/ica zahtijevao/la.
S ljudima druge religije nikada nisam bio/la tako prisan kao sa svojima.
Nisam pristalica braka s pripadnicima druge religije.
Za svoju religiju treba se ponekad i boriti.
Crkva mora imati značajnu ulogu u društvu.
Pri izboru partnera uopće mi nisu važna njegova/njezina vjerska uvjerenja.
Protivnik sam vanbračne zajednice.
Smatrate li se pripadnikom neke vjerske zajednice (zaokružite):
Ako da, koje?
Your answer
Redovito pohađam seminare i edukacije koji se bave temama ljudskih prava i zaštitom ljudskih prava.
Required
Redovito čitam stručnu literaturu koja se bavi ljudskim pravima i zaštitom ljudskih prava.
Required
Redovito se informiram o trenutnom stanju na području zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.
Required
U okviru svoje struke, aktivno sudjelujem na zaštiti i promicanju ljudskih prava.
U okviru svoje struke, provodim edukacije o ljudskim pravima i zaštiti ljudskih prava.
Smatram da treba osnovati zasebnu Sekciju za ljudska prava i društvena pravednost pri HRVATSKOM PSIHOLOŠKOM DRUŠTVU.
Stručne sekcije HRVATSKOG PSIHOLOŠKOG DRUŠTVA trebale bi dati jasne smjernice vezano za znanstveno utemeljene činjenice i primjere dobre prakse u radu s ranjivim i marginaliziranim skupinama sukladno svom području rada.
Smatram da treba osnovati zasebni Razred/Radnu skupinu/Odbor za ljudska prava i društvenu pravednost pri HRVATSKOJ PSIHOLOŠKOJ KOMORI.
Stručni razredi HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE trebali bi dati jasne smjernice vezano za znanstveno utemeljene činjenice i primjere dobre prakse u radu s ranjivim i marginaliziranim skupinama sukladno svom području rada.
U okviru HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE:
1 (nimalo se ne slažem)
2
3
4
5 (u potpunosti se slažam)
Psiholozi i psihologinje mogu kao stručnjaci/stručnjakinje djelovati prema vlastitim uvjerenjima čak i kada su suprotna znanstveno utemeljenim činjenicama.
Psiholozi i psihologinje kao stručnjaci/stručnjakinje trebali/e bi znanstveno utemeljene činjenice staviti u drugi plan u odnosu na aktualnu društveno- političku klimu.
Psiholozi i psihologinje kao stručnjaci/stručnjakinje trebali/e bi znanstveno utemeljene činjenice staviti u drugi plan u odnosu na dominantni vjerski svjetonazor unutar društva.
Podržavam aktivno sudjelovanje stručnih razreda u obilježavanju međunarodnih datuma koji se odnose na zaštitu i promicanje ljuduskih prava (npr. Međunarodni dan migranata, Dan žena, Spomen dan žrtava transfobije, Pride i dr.)
Stručni razredi trebale bi pravovremeno u javnosti iznijeti stručni stav kada je u pitanju zaštita marginaliziranih i ranjivih skupina (npr. seksualne i rodne manjine, žene žrtve obiteljskog nasilja, nacionalne manjine, migranti).
U okviru HRVATSKOG PSIHOLOŠKOG DRUŠTVA:
1 (nimalo se ne slažem)
2
3
4
5 (u potpunosti se slažem)
Psiholozi i psihologinje mogu kao stručnjaci/stručnjakinje djelovati prema vlastitim uvjerenjima čak i kada su suprotna znanstveno utemeljenim činjenicama.
Psiholozi i psihologinje kao stručnjaci/stručnjakinje trebali/e bi znanstveno utemeljene činjenice staviti u drugi plan u odnosu na aktualnu društveno- političku klimu.
Psiholozi i psihologinje kao stručnjaci/stručnjakinje trebali/e bi znanstveno utemeljene činjenice staviti u drugi plan u odnosu na dominantni vjerski svjetonazor unutar društva.
Podržavam javno sudjelovanje stručnih sekcija u obilježavanju međunarodnih datuma koji se odnose na zaštitu i promicanje ljudskih prava (npr. međunarodni dan migranata, dan žena, spomen dan žrtava transfobije, Pride i dr.)
Stručne sekcije trebale bi pravovremeno u javnosti iznijeti stručni stav kada je u pitanju zaštita marginaliziranih i ranjivih skupina (npr. seksualne i rodne manjine, žene žrtve obiteljskog nasilja, nacionalne manjine, migranti).
Na skali od 1 do 5, molimo Vas da procijenite koliko se slažete s pojedinom tvrdnjom:
1 (nimalo se ne slažem)
2
3
4
5 (u potpunosti se slažem)
Studenti i studentice psihologije podjednako kao i diplomirani kolege i kolegice obvezani su poštivati Etički kodeks psihološke struke.
Psiholozi trebaju voditi računa o zaštiti ljudskih prava u sklopu provođenja znanstvenih istraživanja.
Psiholozi trebaju voditi i računa o zaštiti ljudskih prava prilikom objavljivanja rezultata svojih znanstvenih istraživanja.
Pasivnost svakog psihologa i svake psihologinje vezano za zaštitu i promociju ljudskih prava manjinskih i ranjivih skupina indirektno može narušiti dobrobit manjinskih i ranjivih skupina.
Pasivnost strukovne organizacije i strukovnog društva vezano za zaštitu i promociju ljudskih prava manjinskih i ranjivih skupina indirektno može narušiti njihovu dobrobit.
Strukovno društvo i strukovna organizacija trebaju pravovremeno reagirati kada su u javnosti kompromitirane znanstvene činjenice temeljene na psihologijskim spoznajama ili kada se njima manipulira na način koji može dovesti do povrede ljudskih prava.
Aktivno sudjelujem u javnom obilježavanju međunarodnih datuma koji se odnose na zaštitu i promociju ljudskih prava.
Psihologija kao znanstvena disciplina ima važnu ulogu u očuvanju i promociji ljudskih prava.
Psiholozi i psihologinje, u okviru struke i područja svoga rada, trebali/e bi se baviti:
1 (nimalo se ne slažem)
2
3
4
5 ( u potpunosti se slažem)
zaštitom i promocijom ljudskih prava seksualnih manjina (lezbijki, gejeva, biseksualnih, aseksualnih, panseksualnih osoba)
zaštitom i promocijom ljudskih prava rodnih manjina (transspolne, transrodne, rodno nenormative osobe, queer osobe)
zaštitom i promocijom ljudskih prava interspolnih osoba
zaštitom i promocijom ljudskih prava veterana Domovinskog rata.
zaštitom i promocijom ljudskih prava migranata
zaštitom i promocijom ljudskih prava nacionalnih manjina
zaštitom i promocijom ljudskih prava vjerskih manjina
zaštitom i promocijom ljudskih prava djece
zaštitom ljudskih prava osoba starije životne dobi
zaštitom i promocijom ljudskih prava koja se odnose na seksualno i reproduktivno zdravlje
zaštitom i promocijom ljudskih prava osoba s invaliditetom
zaštitom i promocijom ljudskih prava osoba s različitim somatskim bolestima, kroničnim i terminalnim stanjima
zaštitom i promocijom ljudskih prava osoba narušenog mentalnog zdravlja
zaštitom i promocijom ljudskih prava osoba lišenih slobode
zaštitom i promocijom ljudskih prava osoba koje žive u socio-ekonomski nepovoljnim životnim uvjetima
zaštitom i promocijom ljudskih prava koja se odnose na status psihologa u društvu
zaštitom i promocijom ljudskih prava koja se tiču organizacijske klime i uvjeta rada
zaštitom i promocijom ljudskih prava koja se odnose na ekopsihologiju
Smatram da je od strane struke učinjeno sve kako bi se omogućila psihološka podrška žrtvama migrantske krize.
Nimalo se ne slažem
U potpunosti se slažem
Smatram da bi se HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA trebala aktivno uključiti u pružanje psihološke pomoći migrantima te olakšavanje njihove asimilacije u društvu na način da se:
DA
NE
NISAM SIGURAN/NA
formira za to poseban ekspertni tim.
formira mreža stručnjaka i stručnjakinja na području Republike Hrvatske.
ispitaju potrebe psihologa unutar civilnog sektora koji su uključeni u rad s migrantima te da ih se prema tome podrži.
Smatram da bi se HRVATSKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO trebalo aktivno uključiti u pružanje psihološke pomoći migrantima te olakšavanje njihove asimilacije u društvu na način da se
DA
NE
NISAM SIGURAN/NA
formira za to poseban ekspertni tim.
formira mreža stručnjaka i stručnjakinja na području Republike Hrvatske,
ispitaju potrebe psihologa unutar civilnog sektora koji su uključeni u rad s migrantima te da ih se prema tome podrži.
Molimo Vas da izrazite svoj stupanj slaganja s navedenim tvrdnjama tako da uz svaku od njih odaberete jedan od ponuđenih odgovora, pri čemu je: 1 - U potpunosti se ne slažem, 2 – Uglavnom se ne slažem, 3 – Donekle se ne slažem, 4 – Niti se slažem, niti se ne slažem, 5 – Donekle se slažem, 6 – Uglavnom se slažem, 7 – U potpunosti se slažem
1 (U potpunosti se ne slažem)
2 (Uglavnom se ne slažem)
3 (Donekle se ne slažem)
4 (Niti se slažem, niti se ne slažem)
5 (Donekle se slažem)
6 (Uglavnom se slažem)
7 (U potpunosti se slažem)
1. Naša država treba moćnog vođu kako bi uništio radikalne i nemoralne struje koje prevladavaju u današnjem društvu.
2. Naša država treba ljude koji razmišljaju svojom glavom i koji imaju hrabrosti suprotstaviti se tradiciji, čak i kada to smeta mnogima.
3. Tradicionalni običaji i vrijednosti još su uvijek najbolje smjernice za život.
4. Za naše bi društvo bilo bolje kada bismo pokazivali više tolerancije i razumijevanja za netradicionalne vrijednosti i mišljenja.
5. Božji zakoni o pobačaju, pornografiji i braku trebaju se strogo poštovati prije nego li bude prekasno, a prekršitelje treba kazniti.
6. Našem društvu treba veća otvorenost prema ljudima koji različito razmišljaju, a ne strogi vođa jer svijet nije osobito zlo ni opasno mjesto.
7. Potrebno je cenzurirati medije kako ljudi ne bi dolazili u dodir s destruktivnim i odvratnim informacijama.
8. I mnogi dobri ljudi kritiziraju državu i Crkvu, te odbacuju "normalan način života".
9. Trebamo više štovati naše pretke koji su izgradili današnje društvo i istovremeno nastojati zasutaviti sile koje ga pokušavaju uništiti.
10. Ljudi bi trebali težiti razvijanju vlastitih moralnih standarda, a manje se oslanjati na Bibliju i religiju.
11. Postoje mnogi radikalni, nemoralni ljudi koji pokušavaju unijeti razdor, a dužnost je društva zaustaviti ih.
12. Bolje je dozvoliti nepodobnu literaturu nego je cenzurirati.
13. Podaci pokazuju da bismo trebali strože kažnjavati zločine i seksualni nemoral kako bismo održali red i mir.
14. Situacija u današnjem društvu bila bi bolja kad bi se prijestupnici tretirali razumno i humano.
15. Dužnost je svakog pravog građanina da se bori protiv zla koje truje našu zemlju iznutra.