Protiv povećanja troškova paušalnih obrtnika, malih iznajmljivača i poduzetnika te uvođenja novih nameta bez procjene učinaka i stvarnog dijaloga
Za razuman, predvidiv i razmjeran odnos države prema malim poduzetnicima
Nositelji: Udruga Glas Poduzetnika, Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi), Inicijativa paušalnih obrtnika
Naslovljeno na: Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo pravosuđa digitalne transformacije te Ministarstvo zdravstva.
Pravna osnova: Ova se peticija podnosi kao predstavka i prijedlog državnim tijelima na temelju članka 46. Ustava Republike Hrvatske.
Podredno ukazujemo: Mjere koje povećavaju porezno, doprinosno ili administrativno opterećenje paušalnih obrtnika i malih poduzetnika trebaju biti pripremljene uz prethodnu procjenu učinaka, savjetovanje s javnošću i stvarni dijalog sa zainteresiranima, sukladno Zakonu o instrumentima politike boljih propisa.
Uvod
Mi, niže potpisani mali poduzetnici, obrtnici, trgovci, ugostitelji, iznajmljivači, slobodna zanimanja, paušalci, obiteljske i mikrotvrtke, te svi koji nas podržavaju tražimo da se novi troškovi, porezi, doprinosi, nameti, kazne i administrativne obveze ne uvode bez prethodne procjene učinaka i stvarnog dijaloga s onima na koje se odnose.
Peticija se odnosi na cijeli mali sektor, a paušalci su tek prva i najranjivija točka za koju se zauzimamo.
Paušalni obrtnici i mali poduzetnici nisu državni bankomat. Oni rade, stvaraju prihod, podmiruju svoje obveze i pune proračun. Proračunske manjkove ne smije se trajno zatvarati preko leđa onih koji posluju zakonito.
Tražimo
1. Nema povećanja troškova paušalnih obrtnika i iznajmljivača većih od 10% godišnje
Tražimo da se troškovi paušalnih obrtnika, malih poduzetnika i iznajmljivača ne povećavaju novim doprinosima, porezima, nametima, kaznama ni administrativnim obvezama bez prethodne, javno objavljene procjene učinaka i stvarnog dijaloga s onima na koje se odnose bez naglih skokova opterećenja.
Prema izračunu same Porezne uprave, najavljene izmjene paušalnog oporezivanja državi donose oko 60 milijuna eura, a teret pada na one koji rastu: u najvišem razredu godišnja davanja rastu s 4.571,74 na 8.324,67 eura (+82 %), dok najniža dva razreda 59 % svih obveznika ne plaćaju ništa više. Stopa formalno ostaje 12 %, ali se osnovica diže smanjenjem priznatih izdataka. Mjera tako kažnjava rast, a predstavlja se kao antiinflacijska iako viši trošak obrta završava u višoj cijeni.
Svako dodatno opterećenje znači veći pritisak na cijene, manju zaradu, manje ulaganja i veći rizik zatvaranja obrta, a kad mali obrt zatvori vrata, država dobiva manje, ne više.
2. STOP povećanju ukupnog opterećenja poduzetnika
Prije svake porezne izmjene tražimo javno objavljenu procjenu učinaka na cijene, zapošljavanje, plaće, ulaganja, opstanak malih poslova, lokalne zajednice i državni proračun, uz provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakonu o instrumentima politike boljih propisa.
Mjere donesene bez analize i dijaloga stvaraju nesigurnost, povećavaju troškove i mogu dodatno potaknuti rast cijena umjesto da ih obuzdaju.
Poduzetnici nisu protiv reda, nadzora ni plaćanja poreza. Protive se tome da se svaki problem države rješava istom porukom: „Poduzetniče, plati još.”
Tražimo da svako novo opterećenje prati razmjerno rasterećenje na drugoj strani!
3. Partnerstvo, predvidivost i razmjernost
Tražimo uključivanje poduzetnika, obrtnika i paušalaca te njihovih udruženja u oblikovanje svih mjera koje utječu na njihovo poslovanje. Dijalog ne smije biti formalnost nakon što je odluka već donesena poduzetnici moraju biti uključeni prije donošenja odluka, a ne tek kada su pravila već napisana.
Tražimo stabilna pravila, jasne upute i razumne prijelazne rokove.
Zašto je ovo važno
Kada se paušalnom obrtniku ili malom poduzetniku povećaju troškovi, posljedice ne snosi samo on:
Plaćaju ih kupci — kroz više cijene.
Plaćaju ih korisnici — kroz slabiju uslugu i manji izbor.
Plaćaju ih radnici — kroz manje prilika za veće plaće i nova zapošljavanja.
Plaćaju ih obitelji — kroz nesigurnost prihoda.
Plaćaju ih lokalne zajednice — kroz zatvaranje obrta, trgovina, servisa i malih tvrtki.
Plaća ih i država — kroz manje poreza, manje doprinosa, manje ulaganja i manje aktivnih poduzetnika.
Kada mali poduzetnik zatvori vrata, država ne dobiva više nego dobiva manje.
Stoga tražimo
Manje nameta.
Manje administracije.
Stabilna pravila.
Razumne rokove.
Stvaran dijalog.
Zaštitu paušalnih obrtnika od neopravdanog povećanja troškova.
Pošteniji odnos prema onima koji rade, zapošljavaju i pune proračun.
Ne novim opterećenjima preko leđa malih.
Da stabilnim pravilima, manje administracije i poštenijem odnosu prema onima koji rade.
