Ime EAR projekta (akcijsko istraživanje u odgojno-obrazovnom sustavu): Diferencijacija nastave kroz grupni rad
Uvod:
Odlučila sam se za istraživanje provođenja diferencirane nastave u mojoj učionici - da li diferencirana nastava realizirana kroz grupni rad (uvođenje homogenih grupa) utječe na razvoj učenikovih matematičkih kompetencija i na njegov osobni napredak?
Poseban naglasak stavljam na kvalitetniji rad s darovitim učenicima.
Razlog mog odabira je taj što imam osjećaj da tijekom dosadašnjeg rasporeda sjedenja daroviti učenici ne koriste maksimalno svoje sposobnosti i da ne napreduju onoliko koliko bi mogli. Teško im se posebno posvetiti jer, osim njih, u razredu sjede i prosječni učenici, a i učenici s teškoćama. Kad bih darovite učenike, a i sve ostale učenike, smjestila u homogene grupe, mislim da bi ih njihova suradnja motivirala na kvalitetniji rad, u skladu sa sposobnostima. Također bih puno lakše s njima radila jer bi bili grupirani i na jednom mjestu. Ne mislim da zbog dosadašnjeg rasporeda sjedenja nisu napredovali, ali se nadam da ću puno bolje povezati darovite učenike ako sjede tako da mogu surađivati. Sve kazano za darovite učenike vrijedi i za ostale učenike. Mogli bi razvijati svoje matematičke kompetencije te, s vremenom, prijeći u grupu više razine, odnosno, napredovati.
Koristila bih zadatke različitih kognitivnih razina kad budu u formaciji homogenih grupa.
Grupiranjem učenika sličnih matematičkih kompetencija (homogene grupe) te diferencijacijom zadataka različitih kognitivnih razina po tim grupama bi učenici trebali puno bolje napredovati.
Pregled literature:
Pregledom strane stručne literature, zaključila sam da heterogene grupe omogućuju puno bolji akademski napredak učenika jer bolji učenici motiviraju one lošije (Anthony, G., & Hunter, R. (2017). Grouping Practices in New Zealand Mathematics Classrooms: Where Are We at and Where Should We Be? 52, 73–92. https://doi.org/10.1007/s40841-016-0054-z ).
Zato sam u istraživačkoj fazi akcijskog istraživanja odlučila krenuti s heterogenim grupama te istražiti što moji učenici misle o takvoj radnoj skupini. Obavezno ću zamoliti kritičkog prijatelja da mi pomogne u istraživanju.
No prema Adams-Byers, J., Whitsell, S. S., & Moon, S. M. (2016). Gifted Students’ Perceptions of the Academic and Social/Emotional Effects of Homogeneous and Heterogeneous Grouping: Http://Dx.Doi.Org.Ezproxy.Nsk.Hr/10.1177/001698620404800102, 48(1), 7–20. https://doi.org/10.1177/001698620404800102 ,
daroviti učenici više vole rad u homogenim grupama jer puno bolje napreduju i uživaju se natjecati u znanju sa jednakima sebi. Veliki postotak darovitih učenika navodi da voli rad u heterogenim grupama jer su puno brži od ostalih i pokazuju veliko znanje i neki oblik nadmoći. Ovo posljednje jako zabrinjava.
Zato sam odlučila nakon heterogenih grupa, učenike smjestiti u homogene grupe te osmisliti zadatke različitih kognitivnih razina. Naravno da ću istraživanje provesti opet uz pomoć kritičkog prijatelja, kratkim izlaznim karticama te razgovorom s učenicima.
Još jedan plus su homogene grupe dobile tijekom čitanja stručnog članka:
Steenbergen-Hu, S., Makel, M. C., & Olszewski-Kubilius, P. (2016). What One Hundred Years of Research Says About the Effects of Ability Grouping and Acceleration on K-12 Students’ Academic Achievement: Findings of Two Second-Order Meta-Analyses. 86(4), 849–899. https://doi.org/10.3102/0034654316675417
unutar kojeg sam došla do rezultata istraživanja koji kažu da grupiranje učenika po sposobnostima mogu uvelike poboljšati postignuća učenika u osnovnoj školi. Što je ustvari krajnji cilj moga istraživanja.
Isto tvrdi i:
Bulgar, S. A. ;, & Tarlow, L. D. (1999). Homogeneous groups develop thoughtful mathematics A Rationale for Inclusion. In Mathematics Teaching in the Middle School ; Reston (Vol. 4, Issue 7).
Zaključio je da homogene grupe potiču sve učenike u razvoju rješenja (problemski zadatak s težinom novčanica).
Dakle, prva faza jest rad u heterogenim grupama, zatim u homogenim. Odradit ću kratku anketu u kojoj ću ispitati stavove učenika o radu u različitim oblicima grupa. Mijenjanjem oblika grupa ću zadržavati koncentraciju i motivaciju učenika - svatko od učenika će “otkriti” svoju “idealnu” grupu:
Morgan, H. (n.d.). Maximizing Student Success with Differentiated Learning. Source: The Clearing House, 87(1), 34–38. https://doi.org/10.1080/00098655.2013.832130
Raspored klupa grupnog rada (heterogene ili homogene grupe od po 4 učenika):
Ideju sam pronašla u članku: Dževahirić, F., Kukić, M., & Hadžiabdić, V. (n.d.). Grupni rad u nastavi matematike.
Ciljevi i metodologija istraživanja:
Odabrani uzorak su učenici 5.a i 5.b razreda. Istraživanje ću provesti u oba razreda jer ću lakše moći usporediti dobivene rezultate. Osim toga, vrlo su različitih matematičkih sposobnosti pa nema smisla od jednog razreda stvarati “kontrolnu skupinu”. Novi su učenici s kojima mogu krenuti “ispočetka”: organizirati svoju nastavu na način iz kojeg očekujem bolji napredak u budućnosti.
Osim toga, među petašima su 4 učenika koji su visoko iznadprosječno daroviti u matematičkom području te tri učenika koji rade uz pomoćnika u nastavi. Odlična kombinacija za bar tri razine homogenih grupa (čak 4).
Eksploratori faza (do sredine 10og mjeseca)
Prije svega, želim istražiti što učenici misle o radu u skupini, sviđaju li im se više heterogene ili homogene grupe te kako se ponašaju unutar oba oblika grupa. Želim shvatiti kako se ja ponašam trenutno, a kako moji učenici tijekom rada u grupama. Dovest ću kritičkog prijatelja da objektivno procjeni trenutnu situaciju, ali i situaciju poslije.
U ovoj fazi želim ustvari ispitati hoće li daroviti učenici suradnjom na zahtjevnijim zadacima napredovati brže i bolje nego do sada te hoće li prijeći granicu “rješavanja zadataka samo iz udžbenika”.
Također želim ispitati hoće li ostali učenici napredovati i biti motivirani za rad.
Tijekom rujna ću upoznavati učenike. Tijekom listopada ih smiještam u grupe. Prvo u heterogene, pri čemu ću pozvati kritičkog prijatelja da procijeni ponašanje mojih učenika i mene prilikom takvog rasporeda. Nakon te prve faze, stavit ću ih u homogene grupe te ću opet pozvati kritičkog prijatelja na objektivno promatranje sa strane.
Po mogućnosti, snimat ću svaki sat unutar kojeg budem provodila diferenciranu nastavu.
EQ:
1. Što znači efikasan rad u skupini?
2. Što učenici misle o radu u skupini?
3. Što moje kolege misle o mome trenutnom radu u skupini?
4. Kako se učenici ponašaju u trenutnom radu u skupini?
5. Kako ja komuniciram s učenicima tijekom trenutnog rada u skupini?
6. Koliko je rad u skupini povezan s boljim postignućima učenika?
Metode prikupljanja podataka (zašto ta metoda):
1. Moje bilješke, proučavanje znanstvenih i stručnih članaka pisani o problematici koja me zanima, traženje mogućih rješenja kroz prakse drugih te izbjegavanje eventualnih grešaka (literatura).
2. Anketa i neobavezni razgovor. Nitko mi drugi ne može reći što učenici misle osim njih samih. Kratki refleksivni odgovor u trajanju od 5 minuta (jedno pitanje na kartici - sredina 10og mjeseca. Anketa nakon svega).
3. Bilješke i razgovor s kritičkim prijateljima. Njegovo kritičko promatranje moga nastavnog sata. Opet radi objektivnijeg pristupa cijeloj situaciji. (imati shemu učionice, dobro razraditi protokol sa chack box)
4. Bilješke kritičkih prijatelja. Bila bi dobra i snimka no nisam sigurna hoću li se htjeti upuštati u taj dio. Sama ću možda biti subjektivna. Kritički prijatelj će dati puno objektivnije podatke pomoću kojih ću lakše moći odraditi samorefleksiju.
5. Isto kao i pod 4.
6. Usporedba testova prije i poslije. Usporedba prosjeka cijelog razreda nakon testa – prije i poslije. Aktivnost učenika na satu. Kompleksniji zadaci za darovite učenike nego su rješavali do faze istraživanja. Anketa možda? Da pitam učenike misle li da je raspored sjedenja utjecao na njihova postignuća. LITERATURA!
Akcijska faza
U akcijskoj fazi provodim istraživanje na potpuno jednak način kao u Exploratori fazi, samo što radim s homogenim grupama te nastojim postići prelazak pojedinaca u grupu više razine (grupna akceleracija - iz grupe lošijih matematičkih kompetencija u grupu boljih matematičkih kompetencija).
Također nastojim u grupu darovitih učenika uvesti problemske zadatke i što više zadataka s natjecanja.
Bibliografija
Anthony, G., & Hunter, R. (2017). Grouping Practices in New Zealand Mathematics Classrooms: Where Are We at and Where Should We Be? 52, 73–92. https://doi.org/10.1007/s40841-016-0054-z
Adams-Byers, J., Whitsell, S. S., & Moon, S. M. (2016). Gifted Students’ Perceptions of the Academic and Social/Emotional Effects of Homogeneous and Heterogeneous Grouping: Http://Dx.Doi.Org.Ezproxy.Nsk.Hr/10.1177/001698620404800102, 48(1), 7–20. https://doi.org/10.1177/001698620404800102
Steenbergen-Hu, S., Makel, M. C., & Olszewski-Kubilius, P. (2016). What One Hundred Years of Research Says About the Effects of Ability Grouping and Acceleration on K-12 Students’ Academic Achievement: Findings of Two Second-Order Meta-Analyses. 86(4), 849–899. https://doi.org/10.3102/0034654316675417
Bulgar, S. A. ;, & Tarlow, L. D. (1999). Homogeneous groups develop thoughtful mathematics A Rationale for Inclusion. In Mathematics Teaching in the Middle School ; Reston (Vol. 4, Issue 7)
Morgan, H. (n.d.). Maximizing Student Success with Differentiated Learning. Source: The Clearing House, 87(1), 34–38. https://doi.org/10.1080/00098655.2013.832130
Dževahirić, F., Kukić, M., & Hadžiabdić, V. (n.d.). Grupni rad u nastavi matematike
Rezultate alcijskog istraživanja možete pogledati na poveznici:
Prema završnoj anketi ispitanih učenika, rezultati su sljedeći:
UČENICI 5.a RAZREDA:
Dakle, u 5.a 80% učenika više preferira grupni rad nego individualni.
47% učenika smatra da je najkvalitetniji grupni rad održan na satu uz prisustvo kritičkog prijatelja, a tada su bili smješteni u homogene grupe (slične razine znanja).
87% njih smatra da je zanimljiviji rad u grupama jer se međusobno pomažu i podupiru, a čak 73% smatra da bolje uči u grupi nego individualno.
67% učenika je uočilo vlastiti napredak radom u grupi, a 73% njih je poboljšalo svoja matematička postignuća radom u grupi.
Čak 100% njih smatra da je prednost grupnog rada SURADNJA, navodeći još i bolje učenje, pokazivanje vlastitog znanja i zabava.
Kao glavni nedostatak grupnog rada, učenici 5.a navode mogućnost za pričanje i izbjegavanje posla, ovisnost o brzini drugih članova te ovisnost o predznanju drugih članova grupe (53% učenika).
Više od 50% učenika smatra da je radom u grupi obogatilo svoje matematičko znanje, da je nastavni sat zabavniji i korisniji te da je učiteljica dobro raspoređivala članove grupe.
93% učenika je zadovoljno radom u grupi i željelo bi da se grupni rad provodi bar jedan put tjedno.
I za kraj nekoliko kometara učenika 5.a:
UČENICI 5.b RAZREDA:
Dakle, u 5.b 94% učenika više preferira grupni rad nego individualni.
35% učenika smatra da je najkvalitetniji grupni rad održan na satu uz prisustvo kritičkog prijatelja, a tada su bili smješteni u homogene grupe (slične razine znanja), dok 53% njih smatra da je grupni rad bio najkvalitetniji kad su bili smješteni u heterogene grupe.
82% njih smatra da je zanimljiviji rad u grupama jer se međusobno pomažu i podupiru, a čak 73% smatra da bolje uči u grupi nego individualno.
88% učenika je uočilo vlastiti napredak radom u grupi, a 82% njih je poboljšalo svoja matematička postignuća radom u grupi.
Čak 100% njih smatra da je prednost grupnog rada SURADNJA, navodeći još i bolje učenje, pokazivanje vlastitog znanja i zabava.
Kao glavni nedostatak grupnog rada, učenici 5.b navode odrađivanje posla za druge učenike, mogućnost za pričanje i izbjegavanje posla, ovisnost o brzini drugih članova te ovisnost o predznanju drugih članova grupe (35% učenika).
Više od 50% učenika smatra da je radom u grupi obogatilo svoje matematičko znanje, da je nastavni sat zabavniji i korisniji te da je učiteljica dobro raspoređivala članove grupe.
88% učenika je zadovoljno radom u grupi i željelo bi da se grupni rad provodi bar jedan put tjedno.
I za kraj nekoliko kometara učenika 5.b:
