CRNA QOFiA

SWUPSTINA CnNE GORE

miHjeNO:GOD

Dn -3z/ZZ '3/z KLASiriKACIONt 

awoo;

VEZfc

^30 Xxu/i CM: 

SIQUCENICA: PfllLOG: 

SKUPSTINA CRNE GORE

Podgorica, 25. april 2022, godinc

Uvazeni potpredsjednici, uvazene poslanice i poslanici,

Saglasno clanu 174 Poslovnika SkupSline Crne Gore, kao i cinjenici daje Prva sjednica Prvog redovnog (proljecnjeg) zasijedanja u 2022. godini na kojoj cc sc birati 43. Vlada Crne Gore zakazana za 28. april (cetvrlak) 2022.godinc, dostavljam vam program rada 43. Vlade.

S poStovanjem,

MANDATAR

dr Dritan Ab^ovic

PROGRAM RADA 43. VLADE CRNE GORE

EKSPOZE MANDATARA ZA SASTAV VLADE DRITANA ABAZOVICA NA SJEDNICI SKUPSTINE CRNE GORE

Postovani Predsjednice driave,

Uvazena/i Predsjednice/ce Skupstine,

Cijenjeno predsjednistvo Skupstine,

Postovane/i poslanice i poslanici,

Uvazene/i gradanke i gradani Crne Gore,

Draga dijasporo,

Nakon posljednjih parlamentarnih izbora, odrzanih 30. avgusta 2020. godine, Crna Gora je zakoracila u novu etapu demokratskog razvoja, a formiranjem 42. Vlade uspjesno je realizovala jedan od najvaznijih zadataka na putu svog drustvenog sazrijevanja - prvu, istorijsku, demokratsku promjenu vlasti. Prekinut je decenijski politick! monopol, a gradankama i gradanima vracen suverenitet koji im pripada po Ustavu.

Medutim, 42. Vlada i skupstinska vecina nijesu uspjele da nadu zajednicki jezik i to je jedan od najvaznijih razloga zbog kojih se ukupan proces neophodnih politicko-drustvenih reform! vec duze nalazi u stagnaciji. Rjesavanje brojnih otvorenih pitanja, zbog kojih je blokiran evropski put Crne Gore, kao i ostali reformski procesi, bice u fokusu nove, 43. Vlade Crne Gore.

UVOD

Crnoj Gori je, prije svega, potrebna politicka i drustvena stabilnost. Njene gradanke i gradani, osim mira i afirmacije svih drugih vrijednosti na koje mozemo biti ponosni, ocekuju da njihovi predstavnici daju mnogo veci doprinos pomirenju i uklanjanju vjestacki stvaranih tenzija, iza kojih se uvijek kriju interesi pojedinacnih krugova ill zeija za sitnim politickim profitom.

Zadatak koji stoji pred ovom generacijom politicarki i politicara jeste da radimo na kompromisu oko opstih drustvenih interesa, u korist, a ne na stetu na§ih gradanki i gradana. Samo medusobnim razumijevanjem, uvazavanjem i spremnosdu da drzavni interes stavimo ispred licnog i partijskog, ova drzava moze naprijed.

Upravo zbog toga, vladavina prava i ekonomski razvoj bice dva kljucna stuba nove Vlade. Oni nose pet prioritetnih pravaca djelovanja, i to su: borba protiv korupcije, vi§e odrzivih investicija, integracija u Evropsku uniju, odrzivi razvoj i zastita zivotne sredine i afirmacija djece i mladih.

Svi Clanovi Vlade duzni su da se have buducnoscu Crne Gore, a ne njenim daijim zarobljavanjem u proslosti. Zato sam ponosan sto ce prvi put zajedno raditi subjekti koji do sada nijesu direktno saradivali, pokazujuci time koliki znacaj daju integracionim procesima i vaznosti uclanjenja Crne Gore u Evropsku uniju. Ovu sansu ne smijemo propustiti, drzava mora odblokirati svoje institucije i biti spremna na sve izazove koji tek predstoje. Od kljucne je vaznosti da u sto kracem roku dobijemo funkcionainu Vladu, aktivnu Skupstinu, efikasnu i nezavisnu sudsku vlast.

Ukoliko zelimo da drzava bude u sluzbi svih njenih gradanki i gradana, ona mora pocivati na solidarnosti, razumijevanju, medusobnom postovanju i otvorenosti. Crna Gora mo2e opstati i biti uspjesna evropska prica samo kao gradanska drzava, koja bastini i jaca svoj meduvjerski i meduetnicki sklad, afirmise nase razlike kao prednost, uvazava svoje sekularno uredenje, postuje sve vjerske zajednice i jemci svima jednaka prava i slobode nezavisno od politicke ili bilo koje druge pripadnosti.

VJerujem da zajednicki mozemo postici znacajne rezuitate na koje cemo svi biti ponosni. Uz dovoijno truda, dobre volje, znanja i ijubavi, Crna Gora moze postati izuzetno uspjeSna evropska drzava.

Ostajem optimista i vjerujem da smo zajednicki na pravom putu.

PRIORITETI

Normativni prioriteti 43. Vlade ce biti;

1. Dogovor o izboru nosilaca najvisih pravosudnih funkcija (Vrhovnog driavnog tuzioca, clanova Sudskog savjeta iz reda ugiednih pravnika, sudija Ustavnog suda) u skladu sa Ustavom;

2. Dogovor o uspostavijanju odgovornih i funkcionalnih drzavnih organa i institucija u kojima ce se zakonito postupanje podrazumijevati;

3. Uskladivanje zakonske regulative u oblasti pravosuda sa standardima Evropske komisije i misljenjima Venecijanske komisije;

4. Zakon o preispitivanju porijekla imovine;

5. Izmjene i dopune Zakona o morskom dobru sa ciljem jacanja nadleznosti opstina;

6. Izborna reforma - usvajanje preporuka OEBS-a/ODIHR-a za nadogradnju izbornog zakonodavstva, uz mogucnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvodenjem otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz odredivanje broja mandata;

7. Profesionalizacija Drzavne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS a/ODIHR-a:

8. Revtzija zatecenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i Opsteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kao i preispitivanje svih spornih kadrovskih rjesenja u ovim oblastima, posebno na visokim pozicijama;

9. Preispitivanje svih ugovora i akata koji ugrozavaju ustavno odredenje Crne Gore kao ekoioske drzave, uz aktivnu afirmaciju ideje ekoloske drzave;

10.Preispitivanje spornih i nezakonitih odiuka prethodnih vlada i drzavnih organa u pravcu njihovog hitnog revidiranja;

11. Reforma sluzbe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionainu bezbjednost;

12.Reizbor clanova savjeta i izvrsnih direktora regulatornih agencija, uz izmjene i dopune pratecih zakona;

13.Predlaganje zakona o popisu stanovnistva u prvom kvartalu rada Vlade, u skladu sa evropskim standardima i normama;

14.Efikasnija saradnja Vlade i Skupstine;

15.Unapredenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pri cemu 6e prioritet imati Zakon o zastiti od nasilja u porodici.

Politicki prioriteti 43. Vlade ce biti;

1. Nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima, ispunjavanje privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja zavrsnih mjerila za poglavija 23 i 24;

2. Obnova i prilagodavanje pregovaracke strukture novoj metodologiji prosirenja, zbog dinamiziranja pregovarackog procesa sa EU;

3. Stvaranje povoijnog ambijenta za nove investicije i zaustavijanje odiaska postojecih investitora, u cilju dinamizacije ekonomskog razvoja zemlje; 4. Nastavak zapocetih ekonomskih reform! kako bi se odrzala stabilnost javnih finansija i nastavile zapocete socio-ekonomske mjere;

5. Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore;

6. Sagledavanje reglonalnih inicijativa u kontekstu kljucnog cilja - brzeg uclanjenja Crne Gore u Evropsku uniju;

7. Jacanje lokalnih samouprava kroz izmjene Zakona o drzavnoj svojini - prenos prava svojine sa drzave na opstine I donosenje podzakonskih akata radi otkianjanja stetnih posljedica nastalih primjenom Zakona iz 2009. godine; 8. Priprema i realizacija Ijetnje turisticke sezone;

9. Sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistema I donosenje drzavnih mjera za borbu protiv koronavirusa;

10. Nastavak reforme javne uprave, uz reviziju zatecenog stanja u drzavnim organima ijavnim preduzecima;

11. Prostorni plan razvoja Crne Gore 2022-2040;

12.0bezbjedivanje ravnomjernog regionalnog razvoja I decentralizacije (u oblastima prosvjete, kulture, prostornog planiranja, zdravstva), kao i brzi ekonomski razvo] u nerazvijenim opstinama;

13.lntenziviranje aktivnosti na preciscavanju birackog spiska i stvaranju preduslova za eliminaciju svih izbornih zloupotreba;

14.Zastita prava manjinskih naroda i njihovo integrisanje u institucije krozostvarivanje ustavnog nacela srazmjerne zastupljenosti, uz punu implementaciju zakonske regulative.

Ml, DRZAVLJANI EVROPE I SVIJETA

Spoijnopoliticki prioriteti Crne Gore definisani su u Ustavu donesenom nakon obnove nezavisnosti. Sada je potrebno ubrzati pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, njegovati i unapredivati dobrosusjedske odnose i ocuvati kredibilitet u NATO-u.

Agresija Rusije na Ukrajinu, koju je prethodna Vlada vec osudila i obavezala se na postovanje EU sankcija Rusiji, izazvala Je burna geopoliticka kretanja. Uprkos tim izazovima i generisanju novih kriza, otvorene su nove perspektive za Crnu Goru. Zato sada moramo ubrzati ispunjavanje preostalih usiova za ulazak u Evropsku uniju. Vjerujem da Crna Gora moze zatraziti ubrzani prijem i da hitnim, all mudrim odiukama moie uskoro postati punopravna clanica EU.

Ovo je nas najvazniji oil], a na putu ka njemu Crna Gora se obavezala da ce uskladiti svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i usvojiti njen sistem vrijednostl. Nakon gotovo deset godina pregovaranja i eksperimentisanja sa vise institucionalnih models I izmjena u pregovarackoj strukturi, koordinaciju je potrebno podici na visi nivo, kako bi se jasno utvrdila direktna politicka odgovornost za sve sto jeste ill nije ucinjeno u tom procesu.

U tom cilju, 43. Viada ce imati i Ministarstvo evropskih poslova, koje ce uspostaviti bolju koordinaciju i komunikaciju sa pregovarackom strukturom. Ono ce djelovati pravovremeno, kako interno u odnosu na sve relevantne aktere u procesu, tako i spoija, prema partnerima iz Evropske unije. Usiijedice i izmjene u pregovarackoj strukturi, kako bi ona bila kompaktna i obavijaia svoje zadatke bez obzira na politidke promjene. CIIJ Je da se reforme priblize gradankama i gradanima i prevedu na razumijiv jezik. Stepen podrske ucianjenju u EU je na izuzetno visokom nivou, ali ne i razumijevanje samog procesa i pogodnosti koje ono donosi. Uz odiucne korake koje demo napraviti tokom trajanja mandate, vjerujemo da cemo brzo dobiti i zeleno svjetio za ulazak u EU. Ostvarenje tog cilja znacilo bi da je nasa drzava dostigia stepen demokratizacije kakav imaju razvijena drustva koja su demokratiju bastinila mnogo prije nas.

Od dinamike unapredenja oblasti koje se odnose na viadavinu prava direktno zavisi ukupan napredak u procesu pregovora. Otuda je prvi zadatak nove Vlade da odbiokira proces evropske integracije, napravi kljucni zaokret u reformama i udini ono sto prethodne vlade nijesu uspjele, da se uhvati u kostac sa problemima na koje Evropska komisija ukazuje iz godine u godinu, a od kojih su najznadajniji sveprisutna korupcija i sa tim povezan nejednak tretman gradanki i gradana pred zakonom. Ovo je moguce postidi iskijucivo kroz izgradnju jakih i nezavisnih institucija.

Imenovanjem nosilaca kljucnih pravosudnih funkcija bice omogucena poiiticka stabilnost u driavi i stvoreni preduslovi za ostvarivanje rezultata u svim ostalim oblastima, a narocito u pregovarackim poglavijima 23 i 24.

Samo srediste procesa pregovora predstavija „track record" koji se ogleda u funkcionalnom sistemu koji daje rezultate. Takav sistem mora djelovati brzo, efikasno i

nepristrasno, uz manji protok vremena do pravosnazne presude i vise pravosnaznih presuda koje su izvrsene. Ovo se postize kroz unapredivanje bilansa ostvarenih rezultata u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, ukljucujuci i boiji bilans sprovodenja finansijskih istraga, kao i oduzimanja imovine stecene kriminalnom djelatnoscu i imovine nezakonitog porijekla.

Konacno, prioritet je nastavak rada na unapredenju izbornog zakonodavstva i stvaranja usiova za fer i demokratske izbore, preciscen i funkcionalan biracki spisak, uz mogucnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvodenjem otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz odredivanje broja mandata, uz potpuno ispunjavanje preporuka za izborne reforme OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Za Crnu Goru, kao najmanju drzavu na politicki i bezbjednosno trusnom podrucju Zapadnog Balkans, od strateskog je znacaja njegovanje dobrosusjedskih odnosa i unapredenje regionalne saradnje. Vlada ce tim odnosima i saradnji bit! posebno posvecena zato sto je nasa drzava jedina u regionu koja nema otvorene bilateralne sporove sa susjedima, a kroz regionalnu saradnju jacamo multikulturalni I multivjerski karakter Crne Gore. Clanstvo Crne Gore u NATO-u garant je nepovredivosti njenih granica I ocuvanja njene nezavisnosti, all i mogucnost da nasa drzava daje doprinos regionalnom miru I bezbjednosti. U odnosu na dijasporu, Vlada ce je proaktivno ukijucivati u sve drustvene tokove u zemiji, kako bismo stvorili najsiri konsenzus oko svih izazova koji nas ocekuju. Na multilateralnom planu Crna Gora je, kroz medunarodne organizacije, aktivna u okviru sistema UN-a, OEBS-a, Savjeta Evrope i mnogih drugih. Vlada ce biti posvecena saradnji i promovisanju vrijednosti medunarodnih organizacija, kao sto su, izmedu ostalog, odrzavanje mira I bezbjednosti, zastita ljudskih prava i sloboda medija.

CRNA GORA - DRZAVA PRAVDE

Vladavina prava predstavija univerzainu vrijednost na kojoj pociva svaka moderna demokratska drzava. Da bi drzava funkcionisaia na pravi nacin I bila u siuzbi gradanki i gradana, mora imati nezavisno I samostaino pravosude. Istovremeno, drugi mehanizmi koje drzava ima u borbi protiv kriminala, a narocito u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, moraju biti spremni da odgovore izazovima sa kojima se crnogorsko drustvo suocava dugi niz godina i decenija.

Uspostavijanje istinske vladavine prava predstavija kljucni pravac djelovanja Crne Gore na putu daijih unutrasnjih reform! i deblokade process integracije. Zato ce u fokusu Vlade biti odbiokiranje pravosudnih institucija, kako bi u sto kracem roku Skup§tina izabrala sudije Ustavnog suda, clanove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao i Vrhovnog drzavnog tuzioca u punom mandatu. Kao sto je poznato, za ovo ce biti potreban siroki konsenzus, odnosno dvotrecinska vecina svih poslanica i poslanika u prvom glasanju ili tropetinska u drugom krugu.

U mandatu ove Vlade bice ubrzan rad na izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Cilj je unapredenje odredbi koje se odnose na eticku i disciplinsku

odgovornost sudija, izbor sudija i predsjednika sudova, upucivanje i premjestanje sudija, kao i njihovo ocjenjivanje. Pored navedenog, nadlezno ministarstvo ce razmotriti i pripremiti izmjene i dopune ovih zakona kako bi se proces izbora predsjednika Vrhovnog suda, nakon nekoliko bezuspjesnih pokusaja, okoncao u najkracem roku.

Prioritet je i rad na unapredenju Zakonika o krivicnom postupku, preispitivanjem postojede primjene instututa sporazuma o priznanju krivice. Dosadasnja praksa nije dala zeljene rezultate, sto je konstatovano i u godisnjem izvjestaju Evropske komisije. U istom procesu izmjena krivicnog zakonodavstva posebnu paznju treba posvetiti odredbama koja 6e omoguciti rasvjetijavanje ratnih zlocina na prostorima bivse Jugoslavije, kreiranjem preduslova za efikasniju saradnju izmedu Rezidualnog mehanizma u Hagu i pravosudnih organa Crne Gore. Otkrivanjem pune istine o ulozi crnogorskih drzavijana u ratnim desavanjama iz devedesetih godina i njhovim procesuiranjem, stvaraju se uslovi za drustveno sazrijevanje i regionaino pomirenje.

Nastavicemo i sa unapredenjem krivicnog zakonodavstva kroz uskladivanje sa medunarodnim standardima, ali i krozjacanje odvracajucih sankcija, narocito u kontekstu borbe protiv nasilja u porodici, nasilja nad zenama i djecom i zaStite riajugrozenijih kategorija lica. Posebna paznja bice posvecena govoru mrznje za koji ne smije postojati nikakvo opravdanje ili tolerancija.

U borbi protiv korupcije, posebnu ulogu imace zakonsko rjesenje o oduzimanju imovine dije porijeklo nije zakonito, takozvani anti-mafija zakon. Nakon komunikacije sa naSim evropskim partnerima i uskladivanja misljenja, Vlada ce u najkracem roku dostaviti predlog ovog zakona Skupstini.

U cilju jacanja administrativnih kapaciteta pravosudne inspekcije otvoricemo prostor za angaiovanje veceg broja pravosudnih inspektora, buduci da je trenutni broj ispod zadovoljavajuceg nivoa i po domacim i po evropskim standardima.

CilJ Vlade je da sve vjerske zajednice imaju ravnopravan polozaj uz puno poStovanje principa sekularnosti, kao i regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicima u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.

SIGURNO druStvo oslobodeno organizovanog kriminala

Bezbjednost gradanki i gradana najvaznija je u svakoj drzavi, zato demo nastaviti zapodete reforme u sektoru bezbjednosti, sa citjem osnazivanja svih njegovih segmenata i institucija. Poseban naglasak bice stavijen na dalju kadrovsku reformu Uprave policije i Agencije za nacionainu bezbjednost, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionainu bezbjednost, kao i drzavnu podrsku unapredenju rada Drzavnog tuzilastva kroz logisticku i finansijsku pomoc.

U fokusu Vlade bice borba protiv organizovanog kriminala i sa njima povezanih grupa koje djeluju na teritoriji Crne Gore i u regionu. Uz nasu snaznu politicku volju i jacanje medunarodne saradnje, ocekujem jos bolje rezultate nakon vec postignutih. Crna Gora

je nedavno dobila dokument SOCTA, koja je za naredne tri godine definisala ko su neprijateiji drzave iz sfere organizovanog kriminala protiv kojih se moramo boriti. Prioriteti u ovoj oblasti su borba protiv visokorizicnih organizovanih kriminalnih grupa, krijumcarenja narkotika, korupcije na visokom nivou, krijumcarenja akcizne robe, zatim sajber kriminala, ilegalnih migracija i trgovine ljudima, kao i ekstremistickih i teroristickih grupa.

Nacionalna strategija za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala u Crnoj Gori trebalo bi da omoguci sinergiju rada svih sluzbi bezbjednosti i drugih organa i institucija. Takva borba podrazumijeva saradnju sa svim medunarodnim partnerima, jer organizovani kriminal predstavija prijetnju po bezbjednost i sigurnostzemlje i destabilizuje nase drustvo. Ova Vlada ce institucionalizovati pristup nulte tolerancije prema svim oblicima organizovanog kriminala i sa njim povezane korupcije. Nerijeseni slucajevi iz prethodnog perioda koji su posebno potresli nase drustvo, moraju biti do kraja rasvijetijeni. Ubistvo glavnog urednika “Dana” i napad na novinarku “Vijesti” Jesu neki od predmeta gdje pocinioci i nalogodavci Jos uvijek nisu procesuirani. Razrjesenje ovih slucajeva, kao i otkrivanja svih odgovornih u slucaju ubistva visokog policijskog funkcionera, Slavoljuba Scekica, mora biti prioritet nadleznih organa, a prije svega Uprave policije i Drzavnog tuzilastva. U ostvarenju tog cilja na raspolaganju ce stojati svi resursi bezbjednosnog sektora.

NOVA EKONOMSKA REALNOST

Ekonomija Crne Gore je tokom pandemije izazvane koronavirusom pretrpjela velike gubitke, a pokazaio se da postoji i mnogo naslijedenih strukturnih problema sa kojima se ova Vlada mora odiucno suociti.

Pored rekordnog pada BDP-a i dvocifrenog budzetskog deficita, crnogorska ekonomija je pokazala zabrinjavajuce trendove u oblasti diverzifikacije privrede, dugoroCne nezaposlenosti i nezaposlenosti medu mladima, pogorsanog kreditnog rejtinga i nelikvidnosti privrede, kao i visine javnog i poreskog duga. Zbog velikog ucesca sive ekonomije, visokog nivoa endemske korupcije i niske produklivnosti privrede, Crna Gora ima strukturne ekonomske probleme. Takode, ne moze se zanemariti ni problem izrazene demografske krize koja dugorocno utice i na slozeno stanje u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.

Stoga ce ova Vlada inicirati nove, zadrzati i osnazivati zapocete procese ekonomskih reform! koji imaju za cilj poboijsanje kvaliteta zivota svih gradanki i gradana. Primarni ekonomski zadatak, ne samo ove Vlade vec i ove generacije politicarki i politicara, jeste stvaranje povoijne preduzetnicke kiime, predvidijivog poslovnog ambijenta kako bi se udarili temeiji za buduce generacije koje treba da ostanu u Crnoj Gori, umjesto da odiaze, kao sto je to sada slucaj. Stoga ce posebna paznja biti posvecena snaznoj podrsci svim preduzetnicama i preduzetnicima koji stvaraju novu vrijednost u nasoj drzavi.

U ekonomskom smislu, zaustavijanje negativnih demografskih trendova i smanjenje nejednakosti u drustvu, dva su dugorocna prioriteta u mandatu 43. Vlade. Demografska

kriza i izrazena nejednakost postoje u svim kategorijama crnogorskog dru§tva: ne biraju nacionainu, religijsku ili bilo koju drugu pripadnost. Nazalost, cak jedan od cetiri gradanina Crne Gore zivi u riziku od siromastva.

Situacija na sjeveru Crne Gore, uprkos tome sto tamo postoji najveci potencijal za razvoj, odavno je zabrinjavajuca, s obzirom na to da gotovo svaki drugi stanovnik ove regije iivi u riziku od siromastva. Pokazatelj da svako trece dijete zivi u riziku od siromastva dovoijno govori o promasajima prethodnih razvojnih i socijalnih politika. Crnogorsko drugtvo ubrzano stari - povecava se broj starijeg u odnosu na mlade stanovnistvo. Stopa mortaliteta u 2020. godini bila je veca od stope nataliteta, a takav trend nastavijen je tokom 2021. i pocetkom 2022. godine.

Imajuci u vidu navedeno, 43. Vlada ce promijeniti fokus buducih razvojnih i socijalnih politika, eliminisati one programe koji nijesu dali jasne rezultate, a potencirati one koji smanjuju nejednakost i stavijaju gradanke, gradane i privredu na prvo mjesto. Radicemo na stabilizaciji demografskih izazova uz snazenje javnih finansija, Cija ce glavna karakteristika biti puna transparentnost. Bice izdvajano vise sredstava za aktivne mjere zaposljavanja kako bi dugorocna nezaposlenost i nezaposlenost mladih, zena i ugrozenih katagorija drustva bile smanjene. Istovremeno, ohrabrivacemo privatnu inicijativu sa posebnim naglaskom na zene, mlade, osobe sa invaliditetom i ugrozene kategorije druStva.

Buduci razvoj mora biti pravican i ravnomjeran, sto znaci da cemo posebnu pa2nju posvetiti nespornim potencijalima sjevernog regiona, koji su do sada sistemski zanemarivani. Ekonomski razvoj ce biti zasnovan na dobrom upravijanju, znanju i inovacijama, proiet projektima zelene tranzicije i digitalne ekonomije koji ce se finansirati iz nacionalnih i fondova EU. Znatno vecu paznju moramo obratiti na mikro, mala i srednja preduzeca, ona predstavijaju kicmu naseg ekonomskog sistema koji je opterecen raznim i Cesto bespotrebnim fiskalitetima i parafiskalitetima. Sektor informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) u Crnoj Gori moramo razvijati i uciniti ga konkurentnim na regionalnom i globalnom nivou. Radicemo na privlacenju stranih direktnih investicija Iz zemaija sa Zapada kojem prirodno tezimo, ne zanemarujuci postojece investilore kojima moramo pruziti predvidijiv poslovni ambijent. U tom cilju, Vlada ce zapoceti rad na novom zakonu o strateskim investicijama, kojim 6e biti predviden administrativni “fast track” za ulaganja cija vrijednost prelazi 25 miliona eura.

Sistemi kontrole trosenja novca svih gradanki i gradana moraju biti ojacani, dok se koordinacija resora za infrastrukturne projekte mora znatno unaprijediti. Oslanjajuci se na Ekonomski i investicioni plan Evropske unije za Zapadni Balkan, regionainu saradnju moramo podid na visi nivo u kontekstu ubrzanog pristupanja EU.

Drzava koja je izrazito uvozno orijentisana, uz to i ekonomski zavisna od turizma, mora teziti diverzifikaciji ekonomije i stvaranju novih vrijednosti, u cilju manje iziozenosti spoijnom faktoru, ocuvanja makroekonomske stabilnosti i odrzivih javnih finansija.

Osim turizma u kojem nesumnjivo lezi najveci potencijal, fokusiracemo se na razvoj projekata u oblasti energetike, poljoprivrede, saobracaja, preradivacke industrije i informacionih tehnologija. Svojim djelovanjem, Vlada ce uticati na pospjesivanje jacanja kadrovskih potencijala, inovacija i zelene ekonomije. Nakon znacajnog rasta minimalne i prosjecne zarade, neophodno je povecati penzije i socijalna davanja i obezbijediti njihovu redovnu isplatu, sto ce u ukupnom kontekstu znaciti da ce se svim gradankama i gradanima poboijsati materijaini status.

Crna Gora nastavija da koraca putem digitalne transformacije drustva u cemu ce posebnu ulogu imati novi koncepti digitalne ekonomije kao stoje blockhain tehnologija. Crna Gora treba da postane “globaini hub” za inovativne tehnologije koji ce donijeti kvalitetna nova radna mjesta, povecati nas BDP, all i proizvesti pozitivan efekat na ostale privredne grane.

Posebno zelim da istaknem trend nearshoring-a koji moze dati ozbiljan doprinos razvoju Crne Gore sa stanovista diversifikacije nacionalne ekonomije. Nearshoring predstavija priblizavanje proizvodnje iz dalekih zemaija u zemlje koje su geografski blize EU. Evidentnoje da ce kompanije izZapadne Evrope u narednom periodu vratiti znacajan dio kapaciteta iz Kine u Evropu, imajuci u vidu nedostatke u globalnom lancu snabdijevanja koje je uzrokovala pandemija koronavirusa i agresija Rusije na Ukrajinu. Alokacija proizvodnje velikih kompanija u Crnu Goru moze imati znacajne efekte na ukupne ekonomske pokazatelje crnogorske ekonomije, s obzirom na velicinu na§eg ekonomskog Sistema, a sto moze dovesti do rasta zaposlenosti i povecanje produktivnosti i rasta izvoza.

Sektor koji cemo posebno tretirati u mandatu ove Vlade je sektor energetike koji treba da bude lokomotiva razvoja i koji ima najveci potencijal u ekonomskom oporavku zemlje. Poseban akcenat cemo staviti na bolju implementaciju projekata iz oblasti kao sto su povecanje energetske efikasnosti i jacanje kapaciteta obnovijivih izvora energije (solar, hidro, vjetar) uz napore da se unaprijedi cista proizvodnja energije iz fosilnih goriva. Posebnu paznju cemo posvetiti TE Pljevija koja u svijetlu najnovijih desavanja predstavija stub energetskog sistema Crne Gore.

Kontinuirani razvoj infrastruklure stvara usiove da se Crna Gora bolje poveze sa medunarodnim okruzenjem i ucini dostupnijom, a doprinosi i boljem povezivanju sjevera i primorja nase zemlje. Bez razvoja putne infrastrukture, ni turizam niti druge grane privrede nece biti u stanju da odgovore svim izazovima koji su pred nama. Za ovu Vladu, nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare, uz pronalazenje povoijnih sredstava finansiranja za preostale dionice, od velikog je znacaja u ukupnom ekonomskom razvoju. Mnoga pitanja vezana za izgradnju prve faze ostala su nerazrijesena, zbog cega je neophodno do kraja ispitati sumnje koje su pratile ovaj infrastrukturni projekat.

Dobro osmisljenim rebalansom budzeta, pazijivo cemo se odnositi prema javnim finansijama, kroz balans prihvatijivog nivoa budzetskog deficita, vecih investicija u ukupnu infrastrukturu, osiguravanje isplata plata i penzija, ali i efikasne napiate poreskih prihoda i drugih dazbina.

Ekonomsku politiku 43. Vlade determinisace dobra razmjena misljenja o predlozenim mjerama sa poslovnom i akademskom zajednicom, sindikatima, nevladinim saktorom, pojedincima i svim zainteresovanim akterima crnogorskog drustva. Prioritet je i jacanje saradnje sa Privrednom komorom kao i ostalim profesionalnim poslovnim asocijacijama. Takode, unaprijedicemo odnos sa Svjetskom bankom i Medunarodnim monetarnfm fondom, u cilju jacanja makroekonomske stabilnosti i unapredenja konkurentnosti crnogorske ekonomije. Jedino takvim pristupom mozemo ekonomski rast usmjeriti na podizanje kvaliteta zivotnog standarda svih gradanki i gradana, sto je jedan od glavnih ciljeva rada ove Viade.

Navedene mjere ce u 2022. godini dovesti do rasta BDP-a na blizu 5 milijardi eura, dok u 2023. godini projektujemo BDP na vise od 5 milijardi eura, po prvi put u crnogorskoj ekonomskoj istoriji. U srednjem roku, ocekujemo i pad slope nezaposlenosti na ispod 20% usijed znacajne ekonomske aktivnosti u ovoj godini. lako inflaciju uvozimo, kroz aktivne mehanizme fiskalne politike uradicemo sve da je svedemo na prihvatijiv nivo.

TURIZAM - OKOSNICA RAZVOJA

Crna Gora je kao atraktivna turisticka destinacija u prethodnih godina biljezio znatan rast biljezila konstantan rast broja gostiju, sto je neminovno dovelo do pojacanog interesovanja renomiranih svjetskih hotelskih brendova za Crnu Goru. Procjene su daje udio turizma u crnogorskom BDP*u, direktno i indirektno, u 2019. godini iznosio vise od 30%, od 6ega je 70% turistickih posjeta realizovano na primorju tokom Ijetnjih mjeseci.

Odriivi turizam predstavija jedan od kljucnih stubova naseg razvoja. Zato 6emo u na§em djelovanju i u na§im projektima uvijek polaziti od znacaja koji turisticki proizvod ima za ukupni napredak Crne Gore.

Jedan od primarnih izazova 43. Vlade bice smanjivanje regionalnih razlika u turizmu. S tim u vezi promovisacemo projekte koji za cilj imaju maksimainu promociju prirodnih potencijala Sjevera, istovremeno vodeci racuna o odrzivom razvoju i zastiti 5ivotne sredine na tom prostoru, kao najvece komparativne prednosti Crne Gore.

U cilju kvalitetnijeg razvoja turistickog proizvoda Sjevera, nuznoje investirati u adekvatnu putnu infrastrukturu, koja ce povezati centre turizma na Sjeveru sa drzavama regiona, a samim tim i brojnim putnim koridorima Evropske unije. Posebno isticem znacaj vracanja u funkciju aerodrom u Beranama, za koju su zainteresovanost vec pokazali konkretni medunarodni investitori. Potencijali za razvoj novih ski-centara na Hajli i Bogicevlci, promocija rafting turizma na podrucju Tare i Lima, kao i drugih vrsta planinskog turizma na podrucju Durmitora, Bjelasice, Sinjajevine i Prokletija, doprinijeli bi razvoju sjevera, smanjenju slope siromastva i sprecavanju daljeg iseljavanja stanovnistva sa tih podrucja.

Centralna regija Crne Gore pruza mogucnosti za razvoj turisticke ponude kroz dva nacionalna parka i veliki broj kulturno-istorijskih spomenika i duhovnih centara. Izgradnjom zicare Kotor- Lovcen, Crna Gora ce dobiti novu, atraktivnu turisticku ponudu

koja ce znatno doprinijeti razvoju Prijestonice Cetinje, u kojoj ce doci do otvaranja novih radnih mjesta.

Crna Gora ima izuzetne potencijale za vjerski turizam. Duhovni centri, poput brojnih manastira, crkava, katedrala i dzamija, osim toga sto su simbol visevjekovne multikonfesionalnosti naseg drustva, predstavijaju dodatnu motivaciju za dolazak stranih turista. Crna Gora posjeduje unikatna kuiturna dobra po kojima je prepoznata u svijetu, a cijoj promociji cemo posvetiti posebnu paznju.

Priobaini dio Crne Gore vec je afirmisao nasu zemlju kao globaino prepoznatu turisticku destinaciju. U tom smislu, nastavicemo sa priviacenjem renomiranih turistickih svjetskih brendova u cilju dalje promocije Crne Gore na evropskom i svjetskom nivou. Ada Bojana, Velika plaza, Bar, Kotor, Lustica i brojni drug! biseri na Primorju otvaraju prostorza jo§ vecu atraktivnost crnogorske turisticke ponude.

Vlada ce uraditi sve da turisticka sezona traje duze, da duzina boravka turista I njihova potrosnja budu povecani, kroz repozicioniranje turistickog proizvoda Crne Gore, kako bismo postal! destinacija odrzivog turizma.

Otvaracemo vrata Crne Gore za nova trzista, kako bl svijet sa nasom driavom Imao bolju povezanost. Vlada ce se usresrediti na povecanje broja direktih letova I bolju povezanost crnogorskih aerodroma sa avio-kompanijama sa Bliskog istoka, Iz Centralne Azije, Sjeverne i Zapadne Evrope, Sjeverne Afrike i Sjeverne Amerlke.

U mandatu 43. Vlade bice poboijsan destinacijski menadzment. SavremenI svijet, a time i turizam, prate brojni izazovi, zato je potrebno pazijivije planirati, organizovati, voditi i kontrolisati turisticku ponudu, kako bismo doprinijeli podizanju njene ukupne vrijednosti.

Vlada ce rijesitl problem guzvi tokom Ijetnje turisticke sezone, na taj nacin sto cemo granicne prelaze infrastrukturno botje povezati sa turistickim centrima i gradovima. U tom smislu, radicemo na poboijsanju aerodromske Infrastructure, sa fokusom na otvaranja vodenog terminals na Aerodromu Tivat, cime bismo znatno rasteretili saobracajnice, all I upotpunili turisticku ponudu na tom podrucju.

Prepoznata kao ekoloska drzava sa pet nacionalnih parkova, pet podrucja pod zastitom UNESCO-a, sest parkova prirode, tri zasticena morska podrucja, tri podrucja na Ramsar listi, preko dvadeset jezera, velikim materijalnim i nematerijalnim kulturnim bogatstvom, Crna Gora predstavija svjetski koji mora biti adekvatno predstavijen, snazno promovisan i odrzivo valorizovan. Zato ce Vlada aktivno raditi na promovisanju cjelogodisnje turisticke ponude.

Vlada ce inicirati formiranje Kancelarije za medunarodnu promociju Crne Gore cija ce uloga biti predstavijanje drzave u inostranstvu uz koriscenje razlicitih komunikacionih alata u cilju podsticanja pozitivnog stav prema nasoj drzavi, kao i predstavijanje njenog ukupnog potencijala. U nadleznosti ove Kancelarije ce biti priprema i organizacija uce§ca Crne Gore na Svjetskim iziozbama (EXPO) i drugim medunarodnim manifestacijama od

nacionalnog znacaja, razvoj nacionalnog brenda, kao i podrska institucijama koje se, sa razli6itih aspekata, have medunarodnom promocijom Crne Gore: Nacionalna turisticka organizacija, Agencija za promociju stranih investicija, Filmski centar Crne Gore, Olimpijski komitet, i druge. Kancelarija bi imala nadleznost i za osmisljavanje i sprovodenje nacionalne komunikacione strategije kojom bi se u svijetu kontinuirano gradio pozitivan imidz o Crnoj Gori.

BOUE ZDRAVSTVO ZA SVE

Pandemija izazvana koronavirusom ostavila je negativne posljedice na nas zdravstveni sistem, all i iznijela na vidjelo visedecenijsku nedovoijnu brigu o njegovom razvoju. Najveci teret pandemije podnijeli su zdravstveni radnici, kojima Vlada mora obezbijediti bolje usiove rada i adekvatnu finansijsku stabilnost. Zdravstveni sistem ove Vlade zasnivace se na cetiri kljucna principa: odgovornost, humanost, efikasnost i finansijska odrzivost. Kao kljucni izazovi u narednom periodu se postavijaju smanjenje broja prigovora pacijenata na pruzanje zdravstvenih usiuga, smanjenje broja dana cekanja na specijaiisticke preglede, kao i adaptacija mikrobioloskih laboratorija. Takode, fokus je na zdravstvu posvecenom pacijentu i usmjerenom na borbu sa svim zdravstvenlm izazovima, visestruko snaznijim i zbog pandemije izazvane koronavirusom.

Posebnu paznju cemo posvetiti obucavanju i specijalizaciji novih kadrova u regionalnim I Gvropskim nauCno-medicinskim ustanovama, u cilju sprecavanja migracije zdravstvenih radnika. Zdravstvo nema samo medicinsko-ekspertski aspekt, nego i humani i socijaini, zbog toga je cilj 43. Vlade postavijanje kvalitetnog, dostupnog i odiiivog zdravstvenog sistema. Nas cilj je da najveci broj gradanki i gradana na primarnom nivou zdravstene zaStite zavrsava lijecenje. Zdravstvene ustanove moraju biti tehnoloski opremljene i imati specijalisticki nivo kako bi primarna zdravstvena zastita odgovorila zadatkum da se na tom nivou lijedi i zavrsava lijecenje. Potpunim umrezavanjem softverskih sistema svih nivoa zdravstvene zastite, kao i jacanjem postojecih preventivnih programa u smislu zakonskih obaveza za korisnike zdravstvene zastite, uticacemo na efikasnu ustedu novca koji bi bio usmjeren na lijecenje kasno otkrivenih bolesti.

Vlada ce preduzeti mjere za stvaranje finansijskih pretpostavki za izgradnju novog KliniCkog centra u Podgorici, kadrovsko i organizaciono jacanje opstih bolnica, kao I za institucionaini razvoj ustanova za djecu sa autizmom, kao i za pruzanje adekvatne zaStite starijim i licima u stanju potrebe. Vlada ce fokus paznje vratiti na pacijenta i njegove potrebe.

Prioriteti Vlade u ovoj oblasti ce biti uskladivanje zakonske regulative, ulaganje u infrastrukturu, promociju zdravstvenih usiuga i prirodnih potencijala i depolitlzaciju struke koja 6e podrazumijevati afirmisanje znanja, strucnosti i profesionalne meritornosti.

DJECA SU NA§ NAJDRAGOCJENIJI RESURS

Oblast zastite prava djece nadilazi sve politicke razlike i tema je o kojoj je konsenzus

neupitan. Nastavak sprovodenja sveobuhvatnih reformi sistema socijalne i djecje zastite, kao i poboijsana socijalna inkluzija ranjivih grupa u skladu sa njihovim potrebama i medunarodnim standardima, bice jedan od prioriteta 43. Vlade Crne Gore. U oblasti zastite prava djece, u fokusu 43. Vlade ce biti tri strateska cilja i to: unapredenje interresorne saradnje i povecanje budzetskih izdvajanja za ostvarivanje prava djeteta, poboijsanje dostupnosti i kvaliteta socijalne i zdravstvene zastite i obrazovanja za svu djecu, sprecavanje svih oblika nasilja nad djecom i poboijsanje ostvarivanja posebnih mjera zastite djece.

Na vrhu prioriteta bice uspostavljanje nacionalne Djecje kuce (Barnahus model) za djecu koja su zrtve teskih oblika seksualnog i fizickog nasilja. Intenziviracemo sprovodenje reforme sistema socijalne i djecje zastite, narocito u cilju inkluzije ugrozenih, drustveno iskijucenih grupa i unapredenja dostupnosti usiuga koje se pruzaju u porodici i zajednici. Posebnu paznju cemo posvetiti intenziviranju procesa deinstitucionalizacije i kontinuirano cemo raditi na razvoju hraniteijstva, sa posebnim akcentom na specijalizovano hraniteijstvo, na razvoju malih grupnih zajednica i aktivnostima na otvaranju centra za porodicni smjestaj - hraniteijstvo.

U cilju adekvatnije zastite djece sa smetnjama i teskocama u razvoju, njihove socijalizacije i integracije u zajednicu na principima jednakih mogucnosti, sprovodicemo aktivnosti koje se odnose na razvoj muitisektorskih i integrisanih usiuga za tu kategoriju, razvoj sistema rane intervencije, pruzanje socijaino - psiholoske podrske porodicama i podrsku nevladinim organizacijama koje se have ovom ranjivom populacijom.

U okviru zdravstvene zastite djece nastojacemo da prevazidemo probleme nedostupnosti ill ogranicenog pristupa pojedinim usiugama zdravstvene zastite za djecu iz osjetijivih grupa. U okviru opsteg razvoja zdravstvenog sistema posebna paznja bice posvedena problemu nedovoijnog broja kvalifikovanih specijalista, posebno djecjih psihijatara i psihologa, sto proizvodi ogranicenost usiuga podrske, povjerijivog savjetovanja i drugih vrsta pomoci koje su neophodne u efikasnoj zdravstvenoj i djecjoj zastiti. Buduci da je rano djetinjstvo jedna od najvaznijih faza za rast i razvoj djeteta, kada su intervencije izuzetno djelotvorne, Vlada ce dati prioritet upravo ranom razvoju djece i do kraja ove godine usvojiti odgovarajucu strategiju i obezbijediti finansijske i kadrovske resurse za njenu implementaciju.

Kako bi bila sprovedena mapa puta i reforme koje su sugerisane i kroz najnoviji godiSnji izvjestaj Evropske komisije, Vlada ce napraviti procjenu finansijskih implikacija i utvrditi troskove unapredenja sistema socijalne i djecje zastite i izraditi strategiju reformi sistema sa pratecim akcionim planovima. Veliki izazov za sprovodenje reformi su kapaciteti relevantnih institucija u smislu ljudskih resursa. Zato ce Vlada raditi na progresivnom jacanju centara za socijaini rad kao ustanova koje na najdirektniji nacin rade na za§titi najranjivijih kategorija stanovnistva, Zavoda za socijalnu i djecju zastitu i Inspekcije za socijainu i djecju zastitu kao institucija koje treba da osiguraju primjenu standarda

kvaliteta

relevantnih zakona. Pored toga, Vlada ce inicirati izradu sveobuhvatne

strategije za borbu protiv siromastva, po ugledu na zemlje iz regiona i Evropske unije. BUDUCNOST JE U NJIMA

Mladi predstavijaju nas najveci kapital. Nazalost, zbog nedovoijnog ulaganja prethodnih godina u ovu oblast, oko 70% mladih ljudi zeli da napusti Crnu Goru. Jedan od prioriteta Vlade |e da zadrzi mlade u drzavi i da uspostavijanjem adekvatnih politika i ambijenta suzbije njihovu potrebu da odiaze iz Crne Gore.

Vlada ce izraditi novu Strategiju za mlade 2022-2026, i izmijeniti Zakon o mladima u cilju uspostavijanja efikasnog normativnog i institucionalnog okvira za sprovodenje omiadinske politike. Javne politike u oblasti mladih cemo strateski planirati na osnovu preciznih statistickih podataka. Izmedu ostalog, Vlada ce, kroz zakonske I strate§ke akte, prvi put prepoznati adolescente kao specificnu uzrasnu kategoriju, sa svim specificnim karakteristikama i potrebama u domenima zdravija, obrazovanja, kulture, sporta I pripreme za trziste rada.

Vlada ce podsticati ukijucivanje mladih i kroz Savjetodavna i druga radna tijela Vlade i minlstarstava, Preduzecemo neophodne mjere podrske kako bi se polozaj mladih na trzistu rada poboijsao i njihovi strucni profili prilagodili potrebama savremenog poslovnog svijeta. Kao jednu od mjera za smanjenje slope nezaposlenosti mladih, Vlada 6e kontlnuirano sprovoditi i unapredivati sadrzaje za razvoj preduzetnickog ambijenta.

Vodeni velikim uspjesima nasih sportista u prethodnoj deceniji, kako u kolektivnim tako I u individualnim kategorijama, Vlada ce posebnu paznju posvetiti razvoju sporta koji je u direktnoj vezi sa djecom i mladima. Kako bismo ostvarili rezultate i bill medunarodno prepoznata drzava, od najranijeg djetinjstva djecu moramo usmjeravati da se bave sportom. Stoga ce Vlada fazno pristupiti usposlavijanju programa besplatnog treniranja svih sportova za svu djecu Crne Gore. Vlada ce pruziti podrsku sportskim savezima I promovisati nacionaini ponos kroz sportsku djelatnost. Radicemo posveceno na razvoju t ulaganju u oblasti sportske infrastrukture, kako bi se stvorili usiovi za nesmetan rad buducih §ampionki i sampiona.

INKLUZIJA 1 DEMOKRATIJA

Vlada ce biti posvecena borbi protiv svih vidova diskriminacije osoba sa invaliditetom, pripadnika LGBTIQ zajednice, zena i djece, manjinskih naroda i manjinskih zajednica, a narofiito Roma i Egipcana. Radicemo na suzbijanju antisemitizma, anticiganizma I rasizma. Postojeci Zakon o zabrani diskriminacije nije u potpunosti uskladen sa pravnom tekovinom EU, narocito zbog toga sto ne pravi jasnu distinkciju izmedu podrucja, oblika I osnova diskriminacije, a ni kaznena politika nije usaglasena sa drugim relevantnim zakonima. Zato ce Vlada inicirati novo zakonsko rjesenja koje tretira problem diskriminacije u nasem drustvu.

Nastavicemo sa uskladivanjem zakonskih i podzakonskih akata u cilju ostvarivanja svih ljudskih prava pripadnica i pripadnika LGBTIQ zajednice. Takode, Vlada ce intenzivirati razgovore sa manjinskim nacionalnim savjetima u cilju prevazilazenja odredenih pravnih i faktickih nedostataka u primjeni propisa. Poseban akcenat ce bill stavijen na osobe sa invaliditetom u cilju njihove potpune druslvene inkluzije, kroz kompletiranje i snazenje

Savjeta za prava osoba sa invaliditetom, all i jacanje partnerskog odnosa na nevladinim sektorom u ovoj obiasti. Posebna paznja bice posvecena podsticanju i ukijucivanju osoba sa invaliditetom u sve segmente drustvenog i ekonomskog zivota, a narocito u obiasti obrazovanja, rada i zaposljavanja, kao i angazovanje drzavnih institucija na obezbjedivanju osnovnih usiova u svim institucijama obrazovnog sistema za svu djecu i mlade sa invaliditetom, Konkretno, Vlada ce raditi na zakonskim i podzakonskim rjesenjima i strategijama, koji ce adekvatnije regulisati ljudska prava OSI, poput reprezentativnosti organizacija osoba sa invaliditetom, faksimila kao pravno valjanog potpisa posebno osoba sa ostecenim vidom, znakovnog jezika, deinstitucionalizacije i pristupacnosti.

Pitanje rodne ravnopravnosti i jednakosti polova je jedan od prioriteta 43. Vlade Crne Gore. Kao poseban vid doprinosa osnazivanju svih institucionainih mehanizama za rodnu ravnopravnost, u okviru Kabineta predsjednika Vlade ce biti formirana Kancelarija za rodnu ravnopravnost, kao koordinaciono tijelo za pracenje izvrsavanja ciljeva rodno odgovornih politika od strane drzavnih institucija.

Kroz sistem odgovornosti u razlicitim segmentima izvrsne vlasti, a narocito socijalnih centara i policije, posebna paznja bice posvecena prevenciji i sankcionisanju svih oblika nasilja nad zenama. Diskriminacija zena pri zaposljavanju i na radu, pored sprovedenih reform! u obiasti radnog zakonodavstva, i dalje postoji. U cilju pravilne i efikasne borbe protiv ovog drustvenog fenomena nuzno je kroz statisticke i druge podatke prepoznati ovakve oblike diskriminacije, kako bi se na njih odgovorilo adekvatnim sistemskim mjerama. Nastavicemo da unapredujemo krivicno zakonodavstvo kroz uskladivanje sa medunarodnim standardima, all i krozjacanje odvracajucih sankcija, narocito u kontekstu borbe protiv nasilja u porodici, a posebno zena i djece. Zalagacemo se za punu primjenu Istanbulske konvencije krozjacanje zakonodavnog okvira.

ZNANJE - NAJBOLJA INVESTICIJA U BUDUCNOST

Reforma obrazovnog sistema, njegovo unapredenje i stratesko planiranje u sektoru obrazovanja bice jedan od najvaznijih zadataka ove Vlade. Strukturna reforma tog sistema dugi niz godina bila je kompromitovana neprimjerenim politickim uticajem. Ova Vlada ce imati sasvim suprotan cilj, a to je uspostavijanje meritornosti i kvalitativne promjene pedagoskih praksi potrebnih za sticanje znanja i vjestina za 21. vijek. Trazicemo sinergiju i dodatni napor zakonodavne vlasti, kroz obnovu meritornosti i transparentnosti u izboru direktora i upravljackih struktura obrazovnih institucija, kako bi obrazovni system bio posvecen ucenicima kao svom prirodnom centru, odnosno kako bi odiucivanje bilo vraceno skolskim odborima sa svim predstavnicima koji su dio cjelovitog obrazovnog procesa.

Finalizovacemo sveobuhvatnu Analizu sektora obrazovanja 2015-2020. jer ona sadrzi niz preporuka na osnovu kojih ce Vlada izraditi visegodisnji plan za sektor obrazovanja, koji ce ciniti osnovu za dugorocnu, kvalitetnu i odrzivu reformu u obiasti obrazovanja. Vlada ce, kroz budzet i aranzmane sa EU i ostalim donatorima, stvoriti preduslove za pokretanje snaznog investiranja u skolsku infrastrukturu.

i nil

Obrazovni sistem mora biti u punom smislu inkluzivan i mora omoguciti jednak pristup znanju svoj djeci i omiadini. Dobre prakse iz domena inkluzivnog obrazovanja, naroCito za djecu sa smetnjama u razvoju i djecu iz romske populacije, bice nastavijene I unaprijedene, kako bi obrazovanje bilo jednako dostupno svakom djetetu. Takode, Vlada be osigurati dosljedno sprovodenje Strategije ranog i predskolskog obrazovanja, sa narocitom paznjom prema djeci koja pripadaju najranjivijim grupama u drustvu.

Tokom prethodne dvije godine pandemija izazvana koronavirusom ostavila je velike posljedice na obrazovne sisteme sirom svijeta, koji nijesu uspjeli da u dovoijnoj mjeri zaStite djecu od negativnog uticaja zdravstvene krize. Istrazivanje Unicefa ukazuje da su covid-19 i mjere preduzete tim povodom izazvali psihosocijalne probleme medu djecom. Nastavni kadar u Crnoj Gori je, uprkos izazovima, uspio da zadrii obrazovni sistem na zadovoljavajudem nivou, cime je pokazao svoju posvecenost ucenicima i svoj profesionalizam. Temelj kvalitetnog obrazovnog sistema predstavija upravo strucni, all I finansijski stabiini nastavni kadar.

Kroz otvorenu komunikaciju resornog ministarstva i sindikata prosvjete, kao i uz usku saradnju I pruzanje podrske Univerzitetu Crne Gore i obrazovnim ustanovama na svim nivoima, Vlada ce nastojati da targetira najvece izazove u ovoj oblasti, a kroz stratesko planiranje nastojace da jafia funkcionalnost obrazovnog sistema. Sistem zasnovan na znanju, strucnosti i funkcionalnost! bice cilj nove Vlade, uz stvaranje usiova da sva djeca budu ukijucena u redovni obrazovno-vaspitni sistem.

U oblasti nauke ima prostora za unapredenje postojecih kapaciteta, u cilju sveopSteg druStvenog razvoja. Resorno ministarstvo ce kreirati ambijent podsticajan za razvoj i podizanje kvaliteta naucnoistrazivacke zajednice u svim domenima i naufinim oblastima. U tom kontekstu, strateska dokumenta iz naucnoistrazivaCke djelatnosti be potencirati cetiri kljucne oblasti: odrzivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane, energiju I odriivu iivotnu sredinu, odrzivi i zdravstveni turizam i informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) kao horizontaini prioritet u funkciji razvoja prethodnih.

U Strategiji naucno-istrazivacke djelatnosti za period 2018-2021. identifikovane su oblasti od prioritetnog znacaja, koje ce biti vazne i u narednom periodu. U okviru IKT-a, koji ce biti predmet posebne paznje i predstavija narociti razvojni potencijal, intenzivno ce biti podriana istrazivanja u mnogim drustvenim i ekonomskim sferama koje zahtijevaju komplementarnu upotrebu IKT.

Razvoj nauke u oblasti medicine stvara mogucnost istrazivanja bolesti koje imaju tendenciju rasta u populaciji Crne Gore, kao i istrazivanja koja ce omogubiti individuaini pristup u odredivanju terapije za svakog pacijenta (personalizovana medicina). Istrazavanja koja imaju interdisciplinami karakter otvaraju mogucnost saradnje sa primarno nemedicinskim disciplinama, uz razvoj e-zdravija i telemedicine.

Jacanjem profesije istrazivaca kroz promociju naucnoistrazivackog rada i obezbjedivanje stabilnog izvora finansiranja, sa naglaskom na razvoj ljudskih resursa i istrazivackih

kapaciteta kroz kreiranje institucionalne podrske, naucnom kadru ce biti ponudena mogucnost stvarnog doprinosa nauci kroz kontinuirani istrazivacki rad, transfer znanja i saradnju sa inostranim partnerima.

DOBRA UPRAVA

Nastavak reforme javne uprave, sa ciljem ostvarivanja sustinskog iskoraka u ovoj oblasti, vazan jezadatakove Vlade. Neki pomaci vecsu postignuti, ali predstoje izazovi u pogledu transparentnosti rada organa javne uprave, zaposljavanja i napredovanja na osnovu zasluga, optimizacije procesa rada i zaposlenih, kao i sistema odgovornosti. U svim oblastima potrebno Je dati snazan impuls za brze ostvarivanje promjena i postizanje vidijivih rezultata.

Povecanje transparentnosti drzavnih i lokalnih organa, u cilju izgradnje moderne, efikasne i svima dostupne uprave, put je do izgradnje povjerenja gradanki i gradana u rad javne administracije. Poseban akcenat ce biti stavijen na njihovo pravo na pristup informacijama, kroz unapredenje primjene zakonskih rjesenja. Za pocetak, ali i kao podstrek ostalima, ova Vlada ce svoje sjednice otvoriti za javnost.

Izgradnja kapaciteta javne administracije, kroz staino usavrsavanje, nadogradnju znanja i vjestina, kljucni su preduslovi za jacanje profesionalnosti javne administracije kao okosnice javne uprave. Vlada ce se usmjeriti na dalje povecanje broja i kvaliteta elektronskih usiuga, uz otvorenu komunikaciju sa gradankama i gradanima, kroz uspostavijanje sistema mjerenja njihovog (ne)zadovoljstva radom drzavne uprave. Vlada ce posebnu paznju posvetiti reform! javne uprave na nivou opstina, odnosno u jedinicama lokalne samouprave.

Kada su u pitanju vazni sistemski propisi, Vlada ce inicirati izradu zakonskih i podzakonskih rjesenja u cilju unapredenja rada javne uprave, efikasnije javne potroSnje i djelotvornije institucionalne koordinacije, a posebno zakona o Vladi i zakona o javnim ustanovama.

SLOBODNO STVARAJMO, PISIMO I GOVORIMO

Kulturno bogatstvo i njegova razlicitost predstavijaju jednu od temeijnih katakteristika naseg drustva. Harmonija kulturnih razlicitosti uz uvazavanje svih specificnosti, jedan je od ciljeva 43. Vlade, Interkulturaini dijalog je proces u kojem razlicitosti dobijaju vi§u i dinamicnu dimenziju i on ce biti vazan instrument u harmonizaciji kulturnih razlicitosti. Nas vazan zadatak ce biti kreiranje kulturne strategije, kao neophodnog usiova za dugorocno osmisljavanje kulturne politike u Crnoj Gori. Nastavicemo da saradujemo sa evropskim institucijama i insistirati na primjeni najvisih medunarodnih standarda u zastiti kulturnih dobara u Crnoj Gori. U tom smislu, ulozicemo dodatne napore kako bi Kotor zadrzao status na list! Svjetske bastine UNESCO-a.

U fokusu ove Vlade ce biti izrada dugorocnog strateskog dokumenta nacionalnog programa razvoja kulture u skiadu sa Zakonom o kulturi, intenziviranje izmjena i dopuna

zakonske regulative iz ove oblasti, unapredenje sistema zastite i upravijanja kulturnom ba§tinom, jacanje mehanizama na zastiti i ocuvanju kulturnih dobara i njihovog stavijanja u funkciju odrzivog koriscenja.

Od posebne vaznosti je i jacanje medunarodne saradnje i predstavljanje kulturne bastina i kulturno-umjetnickog stvaralastva Crne Gore u inostranstvu, uz postovanjs multietnicnosti i multikulturalnosti kao najvecih vrijednosti crnogorskog drustva. Takode, predstoji Jacanje nezavisne kulturne scene, kadrovskih kapaciteta u kulturi, nastavak aktivnosti na ravnomjernom razvoju kulture na teritoriji cijele Crne Gore I jacanje uloge lokalne zajednice i njenog doprinosa u oblasti kulture. Vlada ce bit! posvecena uspostavijanju Cetinjskog bijenala kao centralnog umjetnickog dogadaja.

Kada je rijec o medijima i javnom informisanju, nova Vlada ce osnaziti I doraditi javne politike u ovoj oblasti u cilju unapredenja medijskog plurallzma, odnosno kvalitetnog informisanja javnosti o svlm pitanjima koja su znacajna za zivot gradanki i gradana. Ovo podrazumijeva I vecu paznju Vlade prema informisanju na lokalnom nivou. U Cmoj Gort, sa procijenjenim ukupnim marketinskim budzetom od 11 mlliona eura, posluje vise od 150 medija, a kvalitet infomisanja nije zadovoljavajucL

U programu nove Vlade bice i usvajanje prve medijske strategije Crne Gore 2022-2026, koja ce na kvalitetan nacin odrediti smjernice za daiji razvoj okruzenja za rad medija I informisanje javnosti. Osim te strategije, Vlada ce dovesti do kraja proces izmjena trt kljuCna propisa za rad medija: Zakona o medijima, Zakona o audio-vizuelnim medijskim usiugama i Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizije Crne Gore.

Zakonom o medijima, koji je danas dobrim dijelom uskladen sa standardima Evropske unije I Savjeta Evrope, posebno ce bit! tretirana pitanja statusa medija (naCin osnivanja), poloiaja zaposlenih u njima, zastite novinarskih izvora, finansiranja medija iz Fonda za medijski pluralizam, kao i status internetskih publikacija (portala). Polozaj elektronskih medija (ukijufiujudi i javne emitere) u Crnoj Gori ce biti unaprijeden na osnovu donosenja novog zakona o audio-vizuelnim medijskim usiugama. Vlada nece dozvoliti da se o dogadajima u Crnoj Gori infomisemo dominantno posredstvom elektronskih medija ciji su osnivaci u drzavama regiona.

U cilju boljeg regulisanja trzista elektronskih medija neophodno je jacanje samostalnosti Agencije za elektronske medije (AEM), kao regulatornog organa za oblast audio-vizuelnlh medijskih usiuga. Samostalnost AEM-a treba da bude ojacana izmjenama zakona kroz mehanizme kojima ce neprimjereni uticaj politickih partija na Savjet AEM-a biti sprijeden. Izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore bide ojacana samostalnost Savjeta RTCG-a i odgovornost menadzmenta za ostvarene rezultate, sto ukijucuje i promjenu procedura za izbor clanova Savjeta. Medijskim zakonima ce mehanizmi samoregulacije i regulacije biti ojacani. Vlada ce podsticati razvoj medijske pismenosti kao sistemski odgovor na povecanu kolicinu dezinformacija, govora mrznje i neprofesionalizma u medijima.

EKOLOGIJA U FUNKClJI ODRZIVOG RAZVOJA

Deklaracijom o ekoloskoj drzavi, koju je Skupstina usvojila 20. septembra 1991. godine, kao drustvo smo se obavezali da cemo uspostaviti snazan odnos sa prirodom i rukovoditi se zakonima prirode u izgradnji drzave. Jedan od vaznih zadataka 43. Vlade ce biti preduzimanje koraka kako bismo se tom cilju i priblizili. Imajuci u vidu da odrzivi razvoj podrazumijeva holisticki pristup u kojem se drustvenoj, ekonomskoj i ekoloskoj dimenziji pristupa krozjedinstven okvir, na medusobno koristan, a ne antagonisticki nacin, na§a je opredijeljenost da tako i radimo.

Vlada ce podsticatl izgradnju ekoloske kulture i podizanje svijesti da je zdrava zivotna sredina pravo, all i obaveza, kroz tijesnu saradnju sa gradankama I gradanima, nevladinim i biznis sektorom i medijima. Cilj je izgradnja povjerenje javnosti u zelene politicke opcije kroz priblizavanje regulative i podsticanje ucesca civilnog sektora u odiucivanju.

U prethodnom periodu su pokrenuta rjesenja odredenih spornih pitanja, pri cemu bismo posebno izdvojili status Solane koja je vec godinama sa brojnih medunarodnih adresa prepoznata kao ekoiosko pitanje od evropskog znacaja. Ulcinjska Soiana je dug! niz godina sistemski devastirana, kroz postupak sumnjivih privatizacija zaustavijena je proizvodnja soli, a time je ugrozeno I staniste brojnih zivotinjskih vrsta. Zato ce Viada kao jedan od prioriteta imati rjesavanje ovog problema na efikasan i odrziv na6in.

Radi poboijsanja zastite zivotne sredine promovisacemo upotrebu obnovijive energiju u privredi i privatnim domacinstvima, ukijucujuci ulaganje u energetsku efikasnost. Uvodenjem efikasnog sistema sankcija zaustavicemo zloupotrebu i krsenje propisa u obiasti upravijanja otpadom, istovremeno razvijajuci odgovarajuci sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Nas cilj je, takode, stvaranje koherentnog I integrisanog sistema upravijanja vodama izmedu drzavnog i opstinskog nivoa, kao i efikasnog sistema sankcionisanja zagadenja priobalnog i drugih podrucja.

Vlada ce se posebno fokusirati na efektivnu implementaciju Akcionog plana za ispunjavanje zavrsnih merila za poglavlje 27; preduzimanje hitnih mjera za ocuvanje i unapredenje ekoloske vrijednosti zasticenih podrucja i potencijalnih Natura 2000 lokacija kao sto su Ulcinjska soiana, Skadarsko jezero, rijeka Tara i drug! vodeni sistemi; ubrzanu izradu nacionalnog energetskog I klimatskog plana u skladu sa preporukama Energetske zajednice. Zasticenim podrucjima i nacionalnim parkovima cemo profesionaino upravljati. Oblast urbanizma i prostornog planiranja se vec decenijama nalazi u izuzetno zabrinjavajucem stanju, koje je prouzrokovano nesavjesntm odnosom drzavnog aparata prema necemu sto je od strateskog znacaja. Vlada ce biti posvedena sredivanju naslijedenog haosa u ovoj obiasti. Dosadasnja zakonska rjesenja jesu garantovala decentralizaciju procesa donosenja planskih dokumenata, all su se u tom procesu ocigledno vise stitili privatni interesi nego drzavni, zbog cega smo i dovedeni u ovakvo stanje.