Published using Google Docs
ZUM 2020 - Mišljenja i ocjene žirija i recenzenata
Updated automatically every 5 minutes

                                   

Ocjenjivanje radova: mišljenja žirija i recenzenata

Znanstvenik u meni 2020.

Radovi su sortirani prema redoslijedu prijave.
Članovi žirija nisu nužno u stalnom poretku.
Više informacija i tablice ocjenjivanja na znanstvenikumeni.org/rang


Kemija vatrometa

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Vezano za znanstvenu točnost, nekoliko sitnih primjedbi - elektroni zapravo NE kruže oko jezgre; vidljivi dio spektra je nešto širi od 400-700 nm valne duljine, tako da bi bilo točnije reći “približno” kada se navode ovi brojevi; pri spomenu emisije svjetlosti, sudionik rada navodi da “sve te valne duljine” pripadaju vidljivom dijelu spektra, tako da nije skroz jasno da to ovisi o vrsti atoma, te da primjerice puno atoma uopće ne boji plamen.

Negativni bodovi

0

Žiri


Korupcija - Kultura življenja ili ne?

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Život u TV kutiji: Od toplog naslonjača do hladne ulice

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Popularizacija SMS poruka

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Recenzent računarstvo:

Polovica ispitanika dnevno pošalje između 5 i 25 SMS poruka" - referirajući se na istraživanje provedeno u RH. Prema podacima HAKOM-a, koji su svakako pouzdaniji jer se temelje na apsolutno svom prometu unutar mobilnih mreža u Republici Hrvatskoj, broj poslanih SMS poruka iznosi 1.13 prema korisniku pokretne mreže u danu. (Dobiven kao (broj poslanih SMS-ova) / (broj korisnika pokretne mreže * 365) - vidi https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2020/e_trziste/2019_Godi%C5%A1nji%20usporedni%20podaci%20za%20tr%C5%BEi%C5%A1te%20elektroni%C4%8Dkih%20komunikacija.pdf) 

Jasno je da ako 50% ljudi šalje između 5 i 25 poruka, da se ovakve brojke ne mogu dobiti. (Uzmite da 50% ljudi šalje 5 poruka dnevno, a 50% 0 poruka dnevno - dobit ćete da se u prosjeku pošalje 2.5 poruke dnevno). Iako nije linkano, našao sam neko istraživanje Pew Researcha oko poruka, no u postu o njemu koristi se izraz texting, ne SMS: postoji značajna razlika - texting obuhvaća sve oblike slanja poruka, SMS samo uslugu SMS.

Recenzent sociologija:

 „U 98% slučajeva se SMS poruke otvaraju i čitaju u odnosu na e-mail poruke na kojih otpada 20% manje.“ Nisam siguran jesi li htjeli reći 20% manje u odnosu na SMS poruke (ako su tako mislili onda su trebali staviti 78%) ili su mislili samo 20% slučajeva e-mail poruka. Isto tako što mi je zapelo za oko: „ 5 milijardi ljudi u svijetu koriste SMS poruke što je otprilike 2/3 stanovništva. Usporedbe radi samo 66% stanovništva ima pristup pitkoj vodi.“ Ako uspoređujemo nešto onda uspoređujemo s istim mjerama, postotci s postotcima. Zadatak istraživača je da on izračuna, a ne publika.

Negativni bodovi

-15

Žiri


Kako sanjamo? Utječu li snovi na naš život?

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Pobačaj kao društveni fenomen

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Miris novca

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Jedan detalj vezano za točnost: kada sudionice pričaju o ketonima, opišu ih kao spojeve s ugljikom vezanim dvostrukom vezom na kisik, pri čemu preostale dvije veze ugljik može napraviti s npr. “ugljikom ili vodikom”; međutim, kada bi to bio vodik, tada spoj više ne bi bio keton, već aldehid.

Negativni bodovi

0

Žiri

Invazivne vrste i zašto ne možemo nositi naranče na avion

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Zašto kokice pucaju?

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri



Što su grafiti?

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Brojevi

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Sitnica: ℕ nisu jedini brojevi

Negativni bodovi

0

Žiri


Nazdravlje

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ne znam odakle im ovo za silu kihanja: kihanje je refleks koji koristi vise misica (osit, rebreni misici, zdrijelni misici uz najcesce trbusne i prsne misice kao pomagacke) pa tako jedan dio zivcanog impulsa tog refleksnog luka odlazi i u misic koji zatvara oci tj kapke (m. levator palpebre)

Ovo za kihanje na suncu nije zbog veceg udjela prasine, vec zbog jako poznatog poremecaja zvan foticni refleks kihanja (ili puno bolji naziv na engleskom ACHOO - autosomal dominant compulsive helio-ophthalmic outbursts of sneezing)

Negativni bodovi

-7

Žiri


Plesni podij

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Bioluminiscencija

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Predrasude napusti i u LEGO avanturu se upusti

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok?

Negativni bodovi

0

Žiri


“Lava lampa”

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri


Chromebook-om do znanja

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Chrome nije tražilica. Previđaju se mane Chrome OS operativnog sustava kako bi ga se ilustriralo u boljem svjetlu od konkurencije.

Negativni bodovi

-4

Žiri

Originalni istraživački radovi


Istraživanje stavova splitskih srednjoškolaca o položaju nacionalnih manjina u njihovoj zajednici

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Nisam siguran što da mislim o Gianniju, Džemalu i Đuri. Govori o njihovim iskustvima. Jesu li oni stvarne osobe ili samo hipotetski postoje? Također previše priča o sociodemografskim karakteristikama ispitanika, koje jesu bitne stavke istraživanja, ali ne treba toliko detaljno. Isprezentirao je podatke ali nije dao zaključak, nego je rekao da su rezultati njegovog istraživanja već potvrđeni rezultatima istraživanja stavova javnog mnijenja. Kako će publika znati da je to tako? S kojim istraživanjima je potvrđeno? Možda je trebao malo dublje ući u tematiku jer zapravo ništa puno nije rekao o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Negativni bodovi

-15

Žiri

Jako loše korištenje kamere koje otežava praćenje prezentacije. Preslabo korištenje pomagala koje bi znatno olakšalo gledatelju praćenje s obzirom na količinu podataka koja je iznesena. (3.1)

Žiri

Zanimljiva i originalna tema, vidi se veliki trud oko istraživanja. titra kamera, lijepa dikcija, zanimljivo prikazano kao priča. 200 ispitanika odlicno! pripremljena pomagala nedovoljno dobro iskorišteno. Jesu li pitanja uzeta od gotovih anketa? nedostaje hipoteza (3.5)

Žiri

S komunikacijske strane, čini mi se vidljiva trema natjecatelja - ponajviše u gestama, a djelomično u dojmu nesigurnosti u tekst. Unatoč tome, prezentiranje je dobro, iako u dijelovima ne mogu razumjeti točno što natjecatelj govori. PDF rada je nepotpun, a zbog netočne rečenice "Rezultati istraživanja dostupni su u PDF formatu" doima se kao nedovršen. Problematično mi je što je video zrcaljen, pa se grafikoni ne bi mogli iščitati čak i kad bi bili razlučivi. Sa znanstvene strane, teško mi je dati ikakav dobar sud o istraživanju na temelju prezentiranih podataka: prvenstveno, nije posve jasan profil ispitanika, a neka pitanja se čine izvan konteksta istraživanja i nejasno je koja su točno pitanja bila postavljena te sa kojom svrhom. Natjecatelj se također referira u svome zaključku na stavove javnog mijenja koji nisu niti referencirani niti navedeni drugačije. Svakako, radu bi koristila detaljnija statistička analiza - kao što su neki članovi žirija također napomenuli, zašto ne korelirati primjerice uspjeh u školi i ostatak odgovora ispitanika? Njihovu dob, vlastitu pripadnost nacionalnoj manjini (koja, kad se ne korelira, bi imalo smisla da je eliminacijska iz daljnje obrade jer će svakako potvrdan odgovor to pitanje oblikovati stavove ispitanika drugačije nego što se ispituje) i slično? Ako se ne korelira, svrha takvih pitanja je isključivo profiliranje sudionika, ali se iz tog profila mogu (i trebale bi se) dobiti dodatno zanimljive informacije. Također, neki rezultati su nekonzistentni (poput primjerice toga da ~50% odobrava postavljanje, ali ~30% odobrava uništavanje dvojezičnih natpisa?), a nije dana ni ideja zašto bi tomu moglo biti tako. Na hipotezu nije odgovoreno, a zaključak o tome da je potrebna edukacija učenika u školama o pravima nacionalnih manjina je nejasan jer nije jasno kako bi ona uopće utjecala i na povećanje tolerancije i na ikakvu promjenu odgovora na pitanja u anketi, osim eventualno na pitanja poput odobravanja postavljanja dvojezičnih natpisa, ali tek ovako naslućujući mi se čini da ikakve priče o ustavnim pravima nacionalnih manjina nikako neće utjecati na budući izbor partnera, što je bilo jedno od ispitanih pitanja. Dakle, nije jasno kako se prijedlozi koji se navode dovode u vezu s pitanjima postavljenima u anketi. (3.0)

Žiri

Zanimljiva tema, ali je samu prezentaciju trebalo malo bolje pripremiti (veličina grafova, treskanje kamere). (3.3)

Žiri

Tema je relevantna, a sudionik uspješno prenosi svoj interes prema temi kroz prezentaciju, te djeluje dosta uvježbano u govoru.

Definicija nacionalne manjine je nepotpuna u videu (a u radu nije navedena) - rečeno ja kako je to “skupina koja je brojačno inferiorna ostatku stanovništva neke države”, dok Oxfordov riječnik definira kao “a minority group within a country felt to be distinct from the majority because of historical differences of language, religion, culture, etc.”.

Manja opaska: pie chart (iako se dobije po defaultu kod google anketa) nije optimalan način za pokazivanje raspodjele jer je teško vizualizirati odnose, pa bi prikladniji bili bar chartovi.

PDF rada bi mogao i trebao biti detljaniji, a trenutno sadrži samo jednu stranicu. Gdje su detalji provedene ankete (konkretna pitanja i odgovori sudionika; je li broj sudionika bio ograničen na 200 ili je slučajno broj tako okrugao?)? Teško je dati apsolutni sud o znanstvenoj korektnosti kad nemamo pristup podacima - u videu rezolucija nije dovoljna da vidimo niti pitanja, niti postotke, tako da se oslanjamo na izgovorene riječi, koje ponekad ostaju nejasne. Npr., “zamjetno malo veći broj učenika koji su pohađali strukovne škole” - je li zamjetno ili malo veći broj? “73% ispitanika je zadovoljno ili uglavnom zadovoljno, a 3% nezadovoljno životom” - što je s ostatkom? Također nije jasno zašto je bitno koliko su učenici zadovoljni životom, kako se to definira i na koji je način je bitno za temu nacionalnih manjina? Dodatno, s obzirom na iznimne životne okolnosti u doba pandemije, je li pitanje korigiralo za taj faktor (tj. je li bilo sročeno na način da se odnosi na zadovoljstvo prije pandemije)?

Uvod pisanog rada je mogao biti puno detaljniji, npr. o kojim se ukupnim postotcima nacionalnih manjina radi u Splitu, kako se uopće definira nacionalna manjina? Nadalje, kakvi su to stavovi javnog mijenja na koje se sudionik referira, a kojima su slični stavovi ispitanika? Stavovi javnog mijenja nisu opisani.

Što se tiče rezultata, svakako nedostaje prava analiza podataka, npr. odgovor na hipotezu zapravo nije dan. U tom kontekstu, djeluje kao da nedostaje i statistička obrada podataka kako bi se istražile korelacije i napravile korekcije. Konkretno, bilo je potencijala za istražiti korelacije između različitih aspekata odgovora ispitanika, npr. korelira li uspjeh u školi, ili pak prisustvo pripadnika nacionalnih manjina u obitelji ispitanika, s višom tolerancijom? Ako se pak uspjeh u školi ne korelira s narednim odgovorima ispitanika, koja je poanta pitanja?

Nadalje, podaci su ponekad zbunjujući, tj. nekonzistentni, npr. 96% ispitanika nije bitno koje je nacionalnosti su im prijatelji i ne ulazi u konflikte, dok 13% manje ne obraća pozornost na nacionalnost pri izboru partnera - otkud ta razlika? Humanistička anketna istraživanja inače trebaju sadržavati kontrolne mehanizme i pitanja budući da je u ljudskoj prirodi lagati u anketama kako bi sebe prikazali u boljem svjetlu. Također, sudionik primjećuje razlike u toleranciji prema pripadnicima bošnjačke i talijanske u odnosu na srpsku manjinu, ali ne komentira koji su tome uzroci.

95% ispitanika je rođeno u RH, od kojih je 9.5% nacionalnih manjina - zašto su pripadnici nacionalnih manjina uopće uključeni u ispitivanje, ako je tema rada ispitivanje stavova većinskog naroda u RH prema nacionalnim manjinama?

U kojem je smislu relevantno podržavanje natpisa na talijanskom ili ćirlici, budući da u Splitu ionako ne postoje propisani uvjeti za to, za razliku od npr. Vukovara ili Istre, te koliko je zaista tolerantna zajednica splitskih srednjoškolaca ako ih samo pola osuđuje uništavanje natpisa? (2.3)


Istraživanje javnog mnijenja o LGBT zajednici, diskriminaciji, izloženosti nasilju te problemima s kojima se suočavaju

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri

Jako dobra prezentacija, izvrsno korištenje pomagala u prikazu statističkih podataka pri čemu kamera jako dobro mijenja fokus kako bi gledatelju prikazala najvažnije podatke i pridonijela dinamičnosti prezentacije. (4.5)

Žiri

jako dobra kamera, nažalost nisu se predstavili. Jako dobro pripremljena prezentacija, teksta, odlicna dikcija, dobro objašnjeni materijale i metode. kako mozete zaključiti da se poboljša situacija? u tom trenutku je nedostajala usporedba 'prije i poslije'. jako dugačko-. nedostaje hipoteza (3.7)

Žiri

S komunikacijske strane, ovo je solidno prezentirano i imam puno pohvala, ali i nekoliko kritika - bit će navedene zajedno s kritikama samog rada jer su usko vezane. Poanta rada je svakako na mjestu, barem iz moje osobne perspektive. Argumenti o bahaćenju tolerancijom kao pojmom koji zbog položaja LGBT zajednice se čini kao praznom frazom jer iza njega ne stoje djela čine mi se kao generalizirajući i iskustveni te popraćeni sujetom, a ne znanošću - doseg svakog pojedinca (a govori se kako se to bahate pojedinci) jest ograničen te može tek utoliko utjecati na položaj jedne cijele grupe ljudi. Tema je generalno dobro izabrana.

Sa znanstvene strane, kao i za prethodni rad, teško mi je dati ikakav dobar sud o istraživanju na temelju prezentiranih podataka. Ovaj put je jasan profil ispitanika, ali mislim da su se trebale izvući korelacije između različitih profilirajućih pitanja (poput dobi, obrazovanja i područja, recimo) te odgovora na ostala pitanja. Neka pitanja su pogrešno frazirana, barem koliko mi se čini: pitanje 19. kaže "Što mislite koji oblik diskriminacije je najviše izražen u Hrvatskoj?" te nudi odgovore "psihička", "fizička" i "seksualna", no svi od tih pojmova su nejasni. Kako je nekoga moguće diskriminirati na ijedan od navedenih načina? Kako granuliramo vrste diskriminacije na te tri? Da je ovo bilo, ne znam, "na osnovi psihičkog zdravlja", "na osnovi fizičkog izgleda", "na osnovi spola"/"na osnovi seksualnosti", imalo bi smisla - ovako, nejasno je što se uopće pita. Nadalje, za ovako "fast-moving" društvenu temu, čine mi se duljine segmenata prilikom profiliranja po godinama prevelike za dobro koreliranje, ali ono ionako nije bilo ciljem. Isto tako, ne postavlja se pitanje ispitaniku smatra li se članom LGBT zajednice, a odgovor na takvo pitanje bi zasigurno dao jasne korelacije između odgovora. (Kaže se da se ispituju stavovi javnog mijenja neovisno o spolnoj orijentaciji, ali čemu? Ovo bi dalo puno jasnije i bolje podatke kad bi se ispitivalo upravo ovisno o tome!) "Većina ispitanika živi u urbanom području, a *njih* k% smatra..." - nije jasno kojih? Tih što žive u urbanom području (dakle, ipak su se tražile neke korelacije) ili svih ispitanika? Ako je prvo, zašto se onda nije tražilo više korelacija, a ako je drugo, zašto je onda frazirano tako nejasno? Nadalje, korelacije između zapadnih zemalja i tolerancije naglašene na početku nisu objašnjene, ali se kasnije zamijene "zapadne zemlje" u usporedbi sa "razvijenim zemljama", iz čega ispada da se zapadne zemlje koriste kao sinonim za razvijene (što jest relativno općeprihvaćeno u standardnom govoru, ali je bitna distinkcija prilikom prezentiranja znanstvenog rada jer je primjerice Meksiko zapadno od RH), a postoji vrlo opasna diskriminacija i u tim državama - vidi Pulse shooting. Iz profila ispitanika nije jasno kako oni čine reprezentativan uzorak populacije RH niti kako se za to (ako jest) kompenziralo. Na neka od postavljenih pitanja u anketi nismo niti saznali odgovor u videu, niti u (ponovno siromašnom) PDF prilogu, niti zapravo shvatili poantu nekih od tih pitanja, a neka od njih su - kao što je ranije spomenutu - pogrešno frazirana, neka su... preopćenita, poput pitanja 13. (viknuti na koga jest oblik nasilja, ali rijetko tko bi ga prijavio; ići na koga sjekirom jest također oblik nasilja, ali bi puno učestalije bio prijavljen - postoji donekle jasna gradacija nasilja), a na pitanje 22. će _svaka_ LGBT osoba odgovoriti sa Da. Postoji još problematičnih pitanja, ali neka od njih su poprilično sugestivno frazirana, poput pitanja 29. "Mislite li da LGBT osobama u Hrvatskoj treba zabraniti javno djelovanje jer loše utječu na odgoj djece", gdje mi zvuči da se prezentira kao činjenica da iste loše utječu na odgoj djece te da bi nagnale više ljudi na odgovor "Da" nego što bi neutralnije pitanje "Mislite li da LGBT osobama u Hrvatskoj treba zabraniti javno djelovanje" (iz bilo kojeg razloga, pa tako i navedenog stava) te poput pitanja 28. "Smatrate li da homoseksualne osobe trebaju prilagoditi svoje ponašanje u javnosti, posebno na onim mjestima koje nisu namijenjena LGBT osobama", gdje bih odgovorio protupitanjem - koja to mjesta nisu namijenjena LGBT osobama? Postoje neka koja su eksplicitno _za_ LGBT ljude, poput gay barova, ali nije da se tamo ne bi smjeli zateći heteroseksualni ljudi? Također, pitanja su popraćena gramatičkim i pravopisnim pogreškama. Dakle, pitanja su problematična, njihova analiza je nezadovoljavajuća, pogotovo za temu ovakva društvena značaja i prilozi su nedovoljni. (2.0)

Žiri

Izvrsna prezentacija, dobro uvježban nastup, dobra upotreba kamere i grafova. (4.2)

Žiri

Svakako relevantna tema, te staložen i dobro uvježban nastup.

 

U PDF-u rada trebali bi biti dostupni i odgovori ispitanika (dodatno, je li broj sudionika bio ograničen na 250 ili je slučajno broj tako okrugao? također je teško suditi o “reprezentativnosti” uzorka kad iz rada nije potpuno jasno kako je on dobiven). Cjelokupno se istraživanje također sastoji od ostalih esencijalnih dijelova - uvoda u problematiku, postojećeg znanja o istoj, hipoteze, opisa metodologije (npr. metoda analize podataka), i zaključaka, koji su također trebali biti prikazani.

Što se tiče rezultata, tu nedostaje analiza podataka. U tom kontektsu, djeluje kao da nedostaje i statistička obrada podataka kako bi se istražile korelacije. Konkretno, bilo je potencijala za istražiti korelacije između različitih aspekata odgovora ispitanika, npr. jesu li stariji ispitanici manje tolerantnih stavova? Ili je li postojala hipoteza da ljudi koji imaju vlastitu djecu imanju manju sklonost podržati posvajanje od strane istospolnih parova, te ako da, je li ona potvrđena ili opovrgnuta?

Vezano za postavljanje ankete, u videu se navodi da se istražuje javno mnijenje osoba svih opredijeljenja o pravima i položaju LGBT osoba - nema li više smisla anketu provesti samo na uzorku ne pripadnika LGBT zajednice?

Pitanje je li homoseksulanost bolest pripada prošlom tisućljeću; činjenica je da nije i to ne bi trebalo biti predmet rasprave i javnog mnijenja (isto kao što ne preispitujemo niti osnovne zakone fizike ili učinkovitost lijekova koji se uspješno koriste već desetljećima).

Isto tako pitanje imaju li LGBT osobe pravo živjeti kako žele ili im treba zabraniti javno djelovanje stvar je osnovnih ljudskih prava, a ne mišljenja pojedinaca. Sukladno tome, pitanje mi djeluje malo neprimjereno.

Što se tiče životnog partnerstva, zašto djeluje kao da se ispitanike pita bi li to podržali, kada to pravo već jest dio zakona u RH? Dodatno, upitno je koliko su ljudi iskreni tijekom ispunjavanja ankete, a u kojoj se mjeri (sukladno ljudskoj prirodi) žele prikazati tolerantnijima nego što jesu. Kako bi se to kontrolirano, anketni upitnici trebali bi sadržavati kontrolna pitanja. Sami rezultati referenduma provedenog  prije nekoliko godina o pitanju definicije pojma obitelj u Ustavu RH također sugeriraju nižu stopu tolerancije nego što bi se dalo zaključiti iz pojedinih rezultata ovog istraživanja, tako da bi bilo dobro barem prokomentirati otkud takve razlike proizlaze.

Vezano za zaključak, iz podataka i nije baš očito da se situacija popravlja kao što se to navodi. Je li to zaključeno na temelju usporedbe s nekim prijašnjih podacima, te ako da, u kojoj su mjeri ti podaci direktno usporedivi (primjerice, je li znatno drukčiji sastav ispitanika vezano za spol, dob, ruralno vs. urbano stanovanje, itd.)? Pogotovo je neobičan ovaj zaključak kada se uzme u kontekstu uvoda videa, gdje se prvo postavlja pitanje jesmo li se približili zapadu u smislu toleracije, da bi se nedugo nakon toga konstatiralo da visoka prihvaćenost LGBT osoba nije prisutna u RH te da su EU podaci pokazali visoku stopu netolerancije. (2.0)


Istraživanje javnog mnijenja o nasilju u sportu

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri

Lijepo prezentirana tema koja je već puno puta obrađivana. (4.0)

Žiri

Dobro prezentirano kao razgovor, vrlo prirodno, dobro izvježbano. Dobro objašnjene metode (200 je dobar broj i zanimljivo što su stigli do osobe srednje dobi), dobro korištenje pomagala. sviđa mi se što istraživačice daju rješenje za problem. također dugačko. nedostaje hipoteza (4.0)

Žiri

Komunikacijski: jasan govor, iako se zbog nekih lapsusa možda trebalo ponovno snimiti video (ljudima koji imaju evidentirana "nesportska događanja"...). Svakako ima više duha od prethodna dva rada koja sam gledao. Argumenti iz uvoda, poput toga da fair play _omogućuje_ razvoj dobrih osobina su mi zbunjujući jer kao da impliciraju da se iste ne mogu razviti bez fair playja. Isto tako, apsolutno mi je nejasno pokušava li Magdalena reći da se utakmice trebaju gledati kao i kazališne predstava? To jest, jasno mi je da je to rekla, samo si trljam uši. Prezentacija svakako jest obojana u smislu iskazivanja osobnih stavova o problematici, ali ne na neki pretjerano problematičan način.

Znanstveno: "Brojna istraživanja nam kažu..." - gdje su reference? PDF je ponovno siromašan (spomenuti rezultati se ponovno ne navode), nije jasno jesu li uzorci reprezentativni za populaciju RH te kako se to korigiralo, a neka pitanja su ponovno nejasna u smislu zašto su postavljena i zašto nisu korelirana (npr., pitanje "Bavite li se sportom" i "Smatrate li da je nasilje prisutno u sportu", te pitanja 11., 12., 16., 17., 18.), kao i nedostatak općenitog izvlačenja korelacija, a neka pitanja su dodatno prebinarna, a na neka ne saznamo odgovor, kao što ni ne saznamo odgovore na neka profilirajuća pitanja. Dakle, iste kritike kao za prethodna dva rada.

Pet peeve: Premier League je sport iz zabave u puno manjoj mjeri nego što je to tekma NK Junaka ili nešto malo basketa na igralištu :) (Ovo nije zamjerka, čisto komentar na fraziranje) (3.2)

Žiri

Aktualna tema, jasno izlaganje, možda je neka pitanja trebalo postaviti preciznije. (4.0)

Žiri

Tema je zanimljiva, a nastup korektno odrađen (djeluje uvježbano i relativno samouvjereno, iako možda nedostaje doza prenesenog entuzijazma prema temi).

 

Pohvalno je što se u PDF-u rada daju konkretna anketna pitanja, iako ne vidim zašto nisu dani i odgovori ispitanika (dodatno, je li broj sudionika bio ograničen na 200 ili je slučajno broj tako okrugao?). Cjelokupno se istraživanje također sastoji od ostalih esencijalnih dijelova - uvoda u problematiku, postojećeg znanja o istoj, hipoteze, opisa metodologije (npr. metoda analize podataka), i zaključaka, koji su također trebali biti prikazani.

Što se tiče rezultata, pomalo nedostaje analiza podataka. U tom kontekstu, djeluje kao da nedostaje i statistička obrada podataka kako bi se istražile korelacije. Konkretno, bilo je potencijala za istražiti korelacije između različitih aspekata odgovora ispitanika, npr. postoje li razlike u mnijenju između ispitanika urbanih vs. ruralnih područja, ili različitih dobnih ili obrazovnih skupina?

Tvrdnja da je “nemoguće vidjeti navijače da sjede tijekom utakmice” ne stoji, pogotovo kada se uzmu svi sportovi u obzir. Dodatno, bilo bi dobro da je rečeno koja su to istaživanja pokazala da je agresivno i nesportsko ponašanje prisutno u “svim” sportovima.

Rezultati koji pokazuju da je najveći percipirani postotak nasilja u nogometu - ti brojevi bi vjerojatno trebalo biti korigirani za činjenicu da ljudi puno više i gledaju nogomet od košarke i rukometa, pa su time i veće šanse da će tamo vidjeti nasilje. Dodatno, nogometne utakmice tipično ugošćuju puno veći broj navijača, što bi također moglo imati efekta na vjerojatnost izbijanja incidenata.

Što se tiče zaključka, “istraživanje pruža uvid u nasilno i nesportsko ponašanje” je nespretna, a to nije niti bila poanta istraživanja. (2.8)


Utjecaj pandemije COVID - 19 na mentalno zdravlje adolescenata

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

„Za zaključiti je da su anketirani adoloscenti odbacili teorije zavjere i manipulacije moćnih institucija.“ Kako je došla do tog zaključka? U anketi nisam primijetio pitanja što se tiče teorija zavjere i manipulacijom pandemije.

Negativni bodovi

-5

Žiri

Lijepo prezentirana aktualna tema. (4.2)

Žiri

dobro izvježbano, sažima više postotaka u jedan pojam - odlicno. dobro naglašeni pojedini podaci, poput suicidalne mislim. daje zaključak i poticaj na kraju. ozbiljno pristupa ozbiljnoj i važnoj temi. nedostaje hipoteza (3.7)

Žiri

Komunikacijski okej izloženo. Znanstveno, opet isti problemi: gdje su reference; PDF je još jednom siromašan - rezultati se ponovno spominju, ali ne navode; uzorak je značajno nagnut prema učenicima trećih razreda, a nije jasno je li to i kako kompenzirano te utječe li ikako na dobivene podatke. Pruža se zadovoljavajuć odgovor na hipotezu, ali nije jasna osobita ranjivost srednjoškolaca u odnosu na, primjerice, osobe starije životne dobi. Učenica tvrdi: "za zaključitiu je da su adolescenti odbacili teorije zavjere i manipulacije moćnih institucija" - ali ne iz čega je to za zaključiti (ja osobno ne vidim kako se do tog zaključka došlo), a niti koje to moćne institucije manipuliraju i kako javnim mijenjem (što je samo po sebi, ako se ne iskaže uz neke dobre argumente, opet u zoni teorija zavjere). "Borite se protiv crnih misli" je posve beskoristan savjet ikome tko se bori sa svojim mentalnim zdravljem, a implicirana općenita (iako ovdje iskazano neprisutna) korelacija između devijantnog ponašanja i konzumacije (pazite, konzumacije, ne zlouporabe) alkohola mi je isto nejasna odakle potječe, no ostavljam mogućnost da ja nisam dovoljno informiran o istome. (2.5)

Žiri

Korektno izloženo predavanje (mali savjet: treba malo smanjiti gestikulaciju rukama). (3.7)

Žiri

Tema je relevatna, iako sudionica pomalo djeluje kao da čita. Djeluje staloženo, no šteta da ne prenosi više entuzijazma.

Manja opaska: pie chart (iako se dobije po defaultu kod google anketa) nije optimalan način za pokazivanje raspodjele jer je teško vizualizirati odnose, pa bi prikladniji bili bar chartovi.

PDF rada bi mogao i trebao biti detljaniji i sadržavati detalje provedene ankete (konkretna pitanja i odgovori sudionika; je li broj sudionika bio ograničen na 160 ili je slučajno broj tako okrugao?), umjesto da se oslanjamo na isječke videa. Dodatno, budući da je sav pristup rezultatima dan isključivo u videu, žrtvovao se sam nastup - kako bismo vidjeli pročitati rezultate, kamera se skroz odmakla od sudionice. Sam prikaz rezultata mjestimice nije bio sinkroniziran s izgovorenim tekstom, što je malo otežalo praćenje.

U uvodu videa se navodi “Strah, tjeskoba, frustracija, bespomoćnost, samo su neki od osjećaja s kojima se svatko od nas neprestano susreće u ovim nesigurnim i teškim vremenima”, što zvuči parabolično (svatko od nas; neprestano) i posljedično ne baš znanstveno. “Kriza koja je zahvatila gotovo 200 zemalja svijeta” - kada se stavi u kontekst, a to je da postoji 195 suverenih zemalja prema U.N.-u, kao i problem s prijavom podataka o slučajevima u primjerice Sjevernoj Koreji i Turkmenistanu, može se slobodno reći da je kriza zahvatila čitav svijet.

“Napretkom tehnologije nam je omogućena neograničena komunikacija, ali i to se pojavom mjera i socijalnog distanciranja uvelike promjenilo” - ova tvrdnja nije potpuno jasna; mjere nisu utjecale na dostupnost Skypea i sličnih platformi. Dodatno, a bez umanjavanja utjecaja pandemije na niti jednu skupinu, bez da su pokazani rezultati istraživanja nisam potpuno uvjeren/a da su adolescenti najranjivija skupina (pogotovo kada se uzmu u obzir odrasli koji su izgubili posao, ili stari koji su mjesecima potpuno izolirani zbog neobrazovanosti u korištenju računalnih tehnologija).

Što se tiče rezultata, svakako nedostaje prava analiza podataka, npr. odgovor na hipotezu zapravo nije dan. U tom kontekstu, djeluje kao da nedostaje i statistička obrada podataka kako bi se istražile korelacije i napravile korekcije. Npr. koja je poanta pitanja o dohotku u obitelji ako se taj podatak s ničime niti ne pokuša korelirati. Uz to, pojedina anketna pitanja nisu dovoljno precizno definirana, primjerice pitanje o prihodima u kućanstvu ispunjavatelja ankete je potpuno subjektivno budući da nisu ponuđeni neki okviri i granice (npr. u HRK).

Malo je iznenađujuće da preko 90% ispitnika nije u kritičnim skupinama, dok ih manje od pola ima izvrsno zdravlje prije pandemije. Ponovno, moguće je da jednostavno pitanje nije bilo dovoljno precizirano. S obzirom na to, koliko su pouzdani podaci koji pokazuju 10% manji broj u trenutku provedbe ankete, pogotovo budući da nije napravljena statistička analiza (barem pretpostalvjam, kako o njoj nije bilo riječi niti u radu niti u videu)? Isto tako, spominje se nepostojanje korelacije između konzumacije duhanskih proizvoda i alkohola i suicidalnih misli - na čemu je to temeljeno ako nije napravljena dodatna analiza? Je li uopće stečen uvid kakve su odgovore pojedini ispitanici dali na ta dva pitanja?

Kod pitanja o psihičkim smetnjama prije pandemije, bilo bi dobro znati je li po 16.3% ispitanika koje se izjašnjava vezano za anksioznost i depresiju samodijagnosticirano ili su bili kod stručnjaka. Također, (osim ako mi je promaknulo u videu) zašto isto takvo pitanje nije postavljeno za sadašnje, pandemijsko vrijeme, da se vidi postoje li razlike?

Ne razumijem na temelju kojih podataka se može zaključiti da su “adolescenti odbacili teorije zavjere i manipulacije moćnih institucija” (koje su to i kako su nas manipulirale?), budući da pitanja u anketi nisu bila usmjerena na (svakako postojeće) teorije zavjera. Naposljetku, finalna misao nije skroz primjerena, niti točna, te zvuči patronizirajuće prema ljudima koji zaista pate od mentalnih bolesti - “odbacite crne misli i borite se što jače protiv negativnih osjećaja, što će na kraju biti od najveće pomoći”. Ukoliko je netko suicidalan ili depresivan, daleko bolji savjet bio bi da potraži pomoć stručnjaka; analogno, nećemo koronu liječiti vitaminom D, već ćemo otići u bolnicu. (2.1)


Sociološki pristup u istraživanju kreiranja lažnih profila na internetu kod učenika srednjoškolske dobi u Dalmaciji

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Iskreno ne znam što da mislim o ovome. Tema joj je sociološki pristup kreiranja lažnih profila, a većinu vremena priča o korištenju interneta, korisna informacija ali ne bi trebala biti fokus. Uopće nije spomenula sociološke pristupe kreiranja lažnih profila, što znanstvenici kažu, ima li istraživanja uopće o toj tematici, slažu li se njezini nalazi istraživanja s postojećim teorijama. Ništa od toga nema.

Negativni bodovi

-10

Žiri

Lijepa prezentacija, posebno mi se svidjelo što je grafički prikaz statističkih podataka ručno izrađen što osvježava prezentaciju. (4.5)

Žiri

Dobar i jasan uvod. Jako dobro i prirodno predstavlja, dinamično. Zanimljiv rezultat. nedostaje hipoteza (3.5)

Žiri

Komunikacijske vještine su dobre. Stvari koje se komuniciraju, upitnije: "osoba čiji je profil ukraden je očigledno ljepša, zgodnija, ima novaca, dakle bogata je osoba, a [parafraziram] kradljivac se želi predstaviti u boljem svjetlu jer zna da ne može ponuditi to što druga osoba ima". Kako mi je jedan dragi prijatelj cinično rekao kad sam ga pitao stoji li mi nešto, ljepota je u oku promatrača - ovakva tvrdnja je daleko od znanstvene te se bazira na društvenim konvencijama atrakcije i stereotipizaciji bogatih, što nije tema ovog rada, a ni nužno točna tvrdnja u ikakvom kontekstu. Nadalje, osobno nisam upoznat s prevarama tinejdžera na internetu (osim onih motiviranih nemonetarnim razlozima, nažalost; takve su mi svakako gadljivije) - a teško je moguće tinejdžeru ukrasti ušteđevinu, no nisam ni siguran da se slažem s time da su najlakši za prevariti. PDF ovog rada je svakako bolji od prethodnih, iako isto u dijelovima problematičan - slika scrollbara bez mogućnosti scrollanja kroz odgovore, je li. Uzorci su ponovno drastično nagnuti prema osobama ženskog spola i učenicima gimnazija (0%!!!! učenika je u obrtničkoj/industrijskoj školi, a što je jedan od ponuđenih profilirajućih faktora), odgovori se ponovno ne koreliraju, ali su pitanja svakako bolje i granularnije postavljena. Nemamo uvid u odgovore na neka dosta zanimljiva pitanja, poput pitanja 25. i 26., a dosta pitanja se samo preskoči u videu (no možda nisu osobito zanimljiva). Nadalje, koncept virtualnih prijatelja nije definiran (a meni osobno ne nosi nikakvo značenje?), a zajedno s konceptom zahtjeva za prijateljstvo mi se čini da je ova cijela priča orijentirana na Facebook koji je sve manje i manje korišten među adolescentima, a daleko je od jedine društvene mreže te je dvojbeno koliko je problematičniji od ostalih. Nejasno je što uključuje zlouporaba lažnog profila. Neki ponuđeni odgovori na bar chartovima u PDF-u se ne vide. Sve u svemu, već tradicionalni problemi s uzorkom, analizom podataka i prezentiranjem dobivenih rezultata, iako u manjoj mjeri nego drugdje - ponajviše zbog radikalno boljeg PDF-a. (2.3)

Žiri

Tema istraživanja je zanimljiva, ali postavljena pitanja nisu dovoljno ulazila u srž teme najavljene u naslovu. (3.0)

Žiri

Tema je releventna, a nastup samouvjeren i uvježban. Pohvalno je što se u PDF-u rada daju konkretna anketna pitanja, iako je ponegdje nejasno što su bili ponuđeni odgovori, primjerice kod pitanja 12 i 13 (dodatno, je li broj sudionika bio ograničen na 400 ili je slučajno broj tako okrugao?). Međutim, cjelokupno se istraživanje također sastoji od ostalih esencijalnih dijelova - uvoda u problematiku, postojećeg znanja o istoj, hipoteze, opisa metodologije (npr. metoda analize podataka), i zaključaka. Manja opaska: pokazivanje prvo postotaka a onda i pie chartova s istim informacijama je redundantno.

Je li dominacija ženskih ispitanika problematična ili utječe na donošenje zaključaka? Isto takvo pitanje odnosi se i na raspodjelu između gimnazija i strukovnih škola. “Poteškoće je imalo samo 5.8% ispitanika upravo zato jer imaju poteškoća u učenju” - moram priznati da ne razumijem ovu uzročno-posljedičnu vezu. Općenito, kakve uopće fizička invalidnost, bolesti i poteškoće u učenju imaju veze s glavnom temom rada nigdje nije objašnjeno. Postoje li hipoteze vezano za to?

Što se tiče rezultata, svakako nedostaje prava analiza podataka, npr. odgovor na hipotezu zapravo nije dan. U tom kontekstu, djeluje kao da nedostaje i statistička obrada podataka kako bi se istražile korelacije i napravile korekcije. Konkretno, bilo je potencijala za istražiti korelacije između različitih aspekata odgovora ispitanika, npr. otvaraju li stariji srednjoškolci više lažnih profila?

Navodi se da 3% ispitanika nema vlastiti profil na “društvenim mrežama” (pitanje 42.), ali nije uopće jasno o kojoj se mreži (ili mrežama) radi. “40.8% otvorilo je lažni profil, a 6.8% ispitanika ga je zloupotrijebilo” - koliko se očekuje da su ovi brojevi objektivni? Nekako sumnjam da će ljudi rado priznati da su se ponašali loše na internetu. Ovakve stvari bi trebalo objektivno raspraviti.

Nadalje, navodi se kako se 95.3% ispitanika ponaša isto u stvarnom i virtualnom svijetu - kako se definira “isto”, te zašto je u videu pod “isto” grupirano “isto” i “slično” iz ankete (pitanje 44)? “5.3% svaki dan tražilo zahtjev za prijateljstvo tijekom karantene, u usporedbi s 4.3% prije karantene” - što ovi rezultati znače, jesi li uopće značajno različiti?

Zaključak nema veze s istraživanjem - u čitavoj anketi nema spomena o partnerskim vezama, a zaključak započinje upravo s potragom za partnerom. Dodatno, ništa u istraživanju ne pokazuje da su srednjoškolci najlakši mamac na internetu. Zašto onda nisu postavljana pitanja o tome jesu li ikada nasjeli na prevare i tuđe lažne profile, nego se pitalo da li su ih sami kreirali? Naposljeku, čini mi se da velik broj pitanja u anketi nema veze s postavljenim hipotezama (pitanje broj 41 je jedan od ekstremnijih primjera), pa se pitam zašto su uopće postavljana. (2.0)


Percepcija stavova srednjoškolske populacije o učinkovitosti maski u vrijeme pandemije Corone virusa

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Recenzent medicina

Sam eksperiment puhanja zraka kroz masku metodološki nije relevantan za provjeru funkcije maske. Masku (kiruršku ili pamučnu) nosimo kako bismo onemogućili da kapljice sline zajedno s uzročnikom (sada najrelevantnije koronavirusom) za vrijeme pričanja nađu svoj put s govornika na sugovornika. Naravno da virusi mogu biti samostalno raspršeni, ali najveće raspršivanje se događa aerosolom te su maske tu kako bi to spriječile. Također je bitna stvar veličine pora na maskama jer upravo ona određuje koja maska je korisna u kojim situacijama. Ovim testom se samo provjerava može li maska preusmjeriti usmjerenu struju zraka u različitim smjerovima, a ne je li jedna maska učinkovitija kod druge. Ne uočava se poveznica između pitanja zbog toga što nije dan cijeli anketni list na uvid. Ovako proizvoljno izabrani odgovori na pitanja mogu u jednu ruku biti odabrani jer potvrđuju početnu hipotezu ili su odabrani jer imaju nekakav statistički značaj. Pitanja su precizno postavljena i odgovori su odgovarajući što daje jasnu predodžbu što se htjelo postići jednim pitanjem, ali tu staje ikakva koherentnost ankete jer se u izlaganju skače s jednog pitanja na drugo. Izjava da mlađima teže pada socijalna izolacija nego starijima je neutemeljena jer je povećana incidencija depresije i sniženog raspoloženja u svim dobnim skupinama, a možda čak i najviše među starom populacijom koja je ostala „zarobljena“ u domovima za umirovljenike bez mogućnosti druženja s drugim korisnicima domova i posjeta svojih najbližih, a još zbog niže stope tehnološke pismenosti nisu mogli premostiti taj samački jaz modernim tehnologijama koje mladi koriste svakodnevno.

Recenzent sociologija

Njezin istraživački fokus je percepcija stavova srednjoškolskih učenika. Nema potrebe za dokazivanjem je li pamučna ili obična maska učinkovitija. Tako izgleda da se bavi dvama zasebnim temama. Također ako je već napravila taj eksperiment, mogla je i postaviti pitanje: Mislite li da je pamučna maska učinkovitija od jednokratnih? Naime u PDF verziji rada u zaključku je napisano da su stavovi ispitanika podijeljeni po pitanju učinkovitosti pamučnih i jednokratnih maski. Ne znam odakle je izvukla taj podatak, jer ga nema na videu.

Negativni bodovi

-10

Žiri

Lijepo prezentirana aktualna tema. Nošenje jednokratne maske u blizini otvoreno plamena je strogo zabranjeno! (4.1)

Žiri

odlicna dikcija - ovakve teme treba raditi experiment, nažalost ne vidi se gašenje plamena, bolje bi bilo da je korištena svijeća, te nedostaje kontrola (bez maske). loše korištena pomagala ankete. što znači rizična skupina za covid 19? (isto i na prezentacije o utjecaju pandemije). nedostaje hipoteza (3.3)

Žiri

Počnimo s provedenim "eksperimentom": kad bi takve "studije" davale konkluzivne odgovore o učinkovitosti pojedinih vrsti maski u borbi protiv virusa, čemu bi onda bila potrebna konkretna znanstvena istraživanja oko njih? Nadalje, dokazati da prolazi _zrak_ kroz masku nije isto kao dokazati da prolazi _virus_ kroz masku, a medicinske maske imaju često dodatne zaštitne mehanizme koje platnene nemaju. Apsolutno se ne može tvrditi da se ovime išta dokazalo, a govoriti da je ovo dokaz je dezinformacija! Dobar početak čitanja o ovoj temi je https://en.wikipedia.org/wiki/Face_masks_during_the_COVID-19_pandemic#Efficacy_studies_for_COVID-19

Dodatno, "prikazano" gašenje plamena se uopće ne vidi zbog loše postavljenih postavki kamere. Profili su ponovno problematični, kao i PDF. Maske i viziri se ne mogu trpati u isti koš: ne mogu se ni N95 i pamučne maske (Chu et al., The Lancet, 2020), a kamoli komad pleksiglasa oko lica. Komentar kako "u trenutku popunjavanja anketa brojka se promijenila" je nejasan, zbunjujuć i daje dojam da se obrada podataka radila putem. Mnoga pitanja iz ankete nisu prikazana (što je vidljivo iz numeracije pitanja 22. i idućeg 47.) u videozapisu, a niti u PDF-u. Zaključak o mladima je također neutemeljen, referenci općenito nedostaje, a iznose se krive informacije i sugestivna pitanja koja ukazuju na to da se ovo istraživanje - koje je trebalo se bazirati na barem nekom osnovnom znanju samog provoditelja o učinkovitosti maski - provelo na način koji može dati tek marginalno korisne odgovore te traži filtriranje istinosti od strane samog čitatelja odnosno slušatelja. (1.5)

Žiri

Dobro osmišljeno izlaganje, samo bi grafove trebalo prikazati u boji (ovako detalji nisu bili jasno razlučivi). (4.0)

Žiri

Sam opis rada započinje činjenicama o učinkovitosti maski u borbi protiv koronavirusa. U tom vidu, malo je nejasno primjerice zašto se ispituje smatraju li adolescenti da su učinkovitije platnene ili kirurške maske, ili pomažu li maske u širenju virusa, oba od kojih spadaju u medicinsku domenu. U opisu hipoteze se navodi hipoteza da adolescenti raspolažu s dovoljno informacija, čime se stječe dojam da je ovo manje istraživanje, a više test znanja o recentnim informacijama i istraživanjima vezanim za koronavirus. Zaključak je u PDF radu također malo nespretno sročen, npr. “Ispitanici navode kako imaju dovoljno informacija o poduzetim mjerama ali je i dalje većina učenika osjetila potrebu da se putem interneta informira o Corona virusu” - zašto bi to dvoje bilo međusobno isključivo? “Nešto više od 2/3 ispitanika zauzima stav o učinkovitosti maski i vizira u borbi protiv Corona virusa, no stavovi ispitanika su podijeljeni po pitanju veće učinkovitosti platnenih maski ili maski od tkanina u odnosu na maske namijenjene jednokratnoj upotrebi koje svakodnevno radi mjere opreza nose u svojim školama” - ovo su manje stavovi, a više znanje ili neznanje recentnih znanstvenih istraživanja. Dodatno, “No, kako mlađim generacijama svaka promjena njihove dnevne rutine teže pada, itd.” - je li ova tvrdnja temeljena na nekim istraživanjima i međugeneracijskih usporedbama?

 

U PDF-u rada trebala su biti dostupna anketna pitanja i odgovori ispitanika (dodatno, je li broj sudionika bio ograničen na 160 ili je slučajno broj tako okrugao?). Ovako se u potpunosti moramo oslanjati na informacija u videu.

Dok je demonstracija s upaljačem i maskama interesantna, upitno je koliko je ona zaista pouzdana u mimiciranju malih aerosola koji izlaze iz dišnih puteva tijekom razgovora ili kihanja, te je neznanstvena, što je trebalo biti naglašeno. Rezultati demonstracije sugeriraju da je kirurška maska manje učinkovita, međutim WHO upravo zaraženima i ljudima koji imaju viši rizik preporuča nošenje medicinskih maski, a ostalima platnenih. Dodatno, važni su i faktori poput toga koliko dobro maska prijanja uz lice, a postoji i ogromna varijacija u platnenim maskama (broj slojeva, gustoća vlakana, itd.). Sukladno tome, različita istraživanja daju i različite rezultate, a u prilog kirurškim maskama idu novija istraživanje, te je nedavna u Njemačkoj donesena odluka da platnene maske više ne smiju biti korištene u zatvorenim prostorima.

Što se tiče rezultata, tu svakako nedostaje analiza podataka. U tom kontektsu, djeluje kao da nedostaje i statistička obrada podataka kako bi se istražile korelacije. Konkretno, bilo je potencijala za istražiti korelacije između različitih aspekata odgovora ispitanika, npr. korelira li uspjeh u školi s pozitivnijim stavovima oko nošenja maski?

Nije skroz jasno kakve veze imaju pojedina pitanja s ukupnim hipotezama i temom rada, primjerice kakvo je bilo zdravstveno stanje ispitanika prije pandemije, kako se ne dovodi u vezu s nošenjem maski. Dodatno, je li statistički značajan porast of 5% u usporedbi prije i tijekom pandemije? 34% ne vjeruje u učinkovitost maski, ali 96% nose maske u školama - nisu li one obavezne, što objašnjava ovaj visoki postotak?

Sam zaključak se ne referira na podatke iz ankete. (1.5)


Percepcija stavova srednjoškolske populacije o učinkovitosti maski u vrijeme pandemije Corone virusa

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Nemam komentara na njene rezultate istraživanja, ali gledajući PDF istraživanja naišao sam na par hipoteza koje je ispitala djelomično ili nije uopće. Primjerice hipoteze „Navike korištenje digitalnih tehnologija kod pripadnika Z generacije jednake su navikama u vrijeme izolacije.“ i „Istovjetno je ponašanje pripadnika Z generacije u stvarnom i virtualnom okruženju.“ Ako je htjela ispitati te hipoteze u zaključku je trebala naglasiti kakvi su rezultati i više elaborirati. Valja spomenuti da je htjela ispitivati digitalne navike korištenja digitalnih tehnologija. Malo sam istražio što znači digitalna tehnologija: pojam digitalna tehnologija predstavlja tehnologiju koja se oslanja na uporabu računala, tableta i mobitela, kao i aplikacija koje ovise o internetu i drugim uređajima kao što su videokamere, mikrofon i sl. (8 str, Prirucnik_Digitalne-tehnologije-u-planiranju-kurikuluma.pdf (e-skole.hr)). Ona je istraživala samo navike korištenja interneta prije i za vrijeme pandemije.

Negativni bodovi

-10

Žiri

Tema je jako lijepo prezentirana, ali mi poanta istraživanja nije jasna. Naime, istraživanje je potvrdilo da se nove generacije više služe internetom!? (4.0)

Žiri

snimanje pokazuje obrnute brojeve, trebalo invertirati snimku. Dobro naglašen zaključak. (3.4)

Žiri

"Jeste li se snašli u ovim podacima?" Nisam, jer su prezentirani na loš način: u PDF-u se navode PONOVNO kako su tamo dostupni, ali nisu, dok su u videu svi grafikoni zrcaljeni. Neke stvari koje se govore se ne mogu zapravo zaključiti iz ovih podataka. Virtualna stvarnost nije baš raširena koliko se priča - ja je osobno nisam imao prilike probati u svom životu (osim ako je netko pobrkao pojmove :)). Uzorak je ponovno problematičan - tek 25% ispitanika je muškog spola - a ne vidim kako se za to kompenziralo. Ponovno se nije koristilo nikakvo profiliranje. Nadalje, zaključci da je SMS draži nego komunikacija licem u lice i slični nisu opravdani ni znanstveno ni iskustveno: nikome koga znam to nije _draže_, a mislim da većina ljudi ima hijerarhiju licem u lice > instant messaging (WhatsApp, Messenger, što već hoćeš) > SMS. (Uočimo da SMS podrazumijeva točno jednu uslugu - one najobičnije SMS poruke koje idu do 160 znakova i koje ti tarifa uključuje odvojeno ili ih plaćaš, a podaci HAKOM-a nalažu da je u 2019. broj SMS-ova po danu iznosio cca 1.23 po stanovniku RH, odnosno 1.14 po korisniku pokretnih telekomunikacijskih usluga, v. https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2020/e_trziste/2019_Godi%C5%A1nji%20usporedni%20podaci%20za%20tr%C5%BEi%C5%A1te%20elektroni%C4%8Dkih%20komunikacija.pdf). Podatak da tek 57% ispitanika (adolescenata) koristi internet za komunikaciju s prijateljima svakodnevno mi se čini kao neistinit, no ne donosim tu sud o točnosti, čisto iskazujem sumnju u vjerodostojnost odgovora ispitanika - znam ljude rođene 1940.-ih koji svakodnevno koriste internet. Šokiranost o dobi u kojoj se prvi put koristio internet mi se čini neprimjerenom reakcijom, a odrastanje na tehnologiji nije zastrašujuće samo po sebi koliko je neadekvatna spremnost roditelja i društva na tehnološku 'integraciju' djece. Iako nemam zapravo konkretnih stvari za pisati o točnosti samog rada i provedbi istoga - jer ponovno nemamo nikakve dobre resurse za to - ovo nije dobro referencirano, a s obzirom da je riječ o mojoj generaciji, čini mi se i netočno. Ukazao bih i na to da ako je spomenuta generacija 1995-2012 da je kalkulacija da se najstariji pripadnici upisuju na studij (u zaključku PDF-a) pogrešna, kao i na to da ima tipfelera i gramatičkih i pravopisnih pogrešaka u istome. (2.8)

Žiri

Malo je nejasno koja je postavljena hipoteza istraživanja, a i samo izlaganje je imalo niz problema (prije svega, zrcalno prikazani grafovi). (2.8)

Žiri

Samouvjeren i uvježban nastup. Korektan, engaging stil prezentiranja, dobra dikcija. Pri prikazu rezultata je problematično što su brojevi isprintani kao zrcalna slika.

 

PDF rada bi mogao i trebao biti detljaniji. Gdje su detalji provedene ankete (konkretna pitanja i odgovori sudionika; je li broj sudionika bio ograničen na 400 ili je slučajno broj tako okrugao?)? Dodatno, pojedine rečenice djeluju neznanstveno, npr. “Jesu li pripadnici Z generacije postali neka nevidljiva generacija ili je to generacija koja je s Marsa pala?”. U paragrafu s hipotezom, nije skroz očito zašto bi se postavila ovakva hipoteza “Istovjetno je ponašanje pripadnika Z GENERACIJE u stvarnom i virtualnom okruženju”; nekako je intuitivno da ponašanje nije identično (iako se zapravo postavlja i pitanje kako je pojam istovjetno definiran ili zamišljen u ovom kontekstu). Od manjih opaski, početnih nekoliko rečenica zaključka u PDF radu bilo bi prikladnije za uvod.

Što se tiče rezultata, tu nedostaje analiza podataka. U tom kontektsu, djeluje kao da nedostaje i statistička obrada podataka kako bi se istražile korelacije. Konkretno, bilo je potencijala za istražiti korelacije između različitih aspekata odgovora ispitanika, npr. postoje li razlike u korištenju interneta između gimnazijalaca i učenika strukovnih škola; ili je li slučaj da učenici koji su ranije počeli koristiti internet sada provode na njemu manje vremena? S druge strane, svakako je pohvalno tumačenje podataka pri pokazivanju grafova i komentiranje u kojoj su oni mjeri očekivani ili ne.

Zaključak u videu međutim nije temeljen na rezultatima ove ankete, točnije kako bi se tvrdilo da je generacija Z nositelj tehnologije u suvremenom dobu, trebala bi postojati usporedba sa starijim generacijama, tj. uključiti starije osobe kao ispitanike ankete. (3.2)


Kratkotrajno pamćenje

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Generalni dojam: sve točno kaže (jedino mi nije poznat podatak o razlici u duljini trajanja vizualnog i auditivnog senzoričkog pamćenja, ne znam odakle je to iskopala), metodologija joj je u redu osim kod razlika u spolovima – tu možda postoji nekakav metodološki nedostatak, izvedba samog videa je manjkava i diskusija rezultata zbrzana i zbrda-zdola… da si je uzela još dan vremena za uvježbavanje, to bi joj puno bolje išlo i ne bi bilo toliko zastajkivanja. Mislim da razumije to što priča i da je samo stvar neuvježbanosti. A diskusiji nema pomoći, loše je zamislila to objašnjavanje… trebala je ili zasebno objasniti nakon svake hipoteze ili se odlučiti sve objasniti na kraju. Također su neke stvari ostale nedorečene, ali razumijem da nije mogla sve spomenuti u ovom kratkom videu.

Možda na metodologiji ne bih skidao bodove jer je tu stvarno napravila sve što je mogla kao srednjoškolka... na faksu bi se to strože gledalo, ovdje je čak anova napravljena.

Negativni bodovi

0

Žiri

Jako zanimljiva tema, ali puno je prostora za unaprijeđenje prezentacije. (3.7)

Žiri

Složeno istraživanje. dobro postavljene hipoteze. dobro objašnjava raspodjelu rezultata. Vidi se da zna o čemu priča... nedostaje samo više vježbanje prezentacije. (4.7)

Žiri

Sa znanstvene strane, spektakularno. Svaka čast natjecateljici i mentorici - ovo je izvrsno provedeno istraživanje. Velik plus za kvalitetno referenciranje, teorijsku pozadinu, grafičke ilustracije, činjenicu da su eksplicitno navedeni parametri normalne distribucije, priznavanje da je hipoteza opovrgnuta i rješavanje problema reprezentativnosti uzorka statističkim testovima (jasno je da ovaj uzorak još uvijek nije reprezentativan za cijelu populaciju već govori o adolescentima, ali je to i naglašeno u radu te nije za očekivati da govori nešto o cijeloj populaciji na razini koja je potrebna za ovo natjecanje, kao i da nije nužno dovoljno dobra metodologija kod razlika u spolovima prema mišljenju naših dragih recenzenata, ali ne treba se skidati bodove na tome) te sasvim legitimnu statističku pozadinu - barem što se tiče mog nestatističkog oka.

Par sitnih stvari mi je upalo u oči oko samog istraživanja. Iako ništa od toga mogu uzeti za zlo uopće, želim ukazati na neke stvari koje bi se dale možda poboljšati:

S komunikacijske strane imam par kritika: natjecateljica nema pretjerano uvježban tekst, što se u dijelovima očituje u nesigurnosti i slabije razumljivom govoru (učinilo mi se da sam čuo da se krivulja prema "rombovima" smanjuje) - na tome bi svakako trebalo poraditi, ali uz ovakav rad, svakako ne želim to uzimati za preveliko zlo (no moram za bar nekakvo minimalno, kad smo ipak natjecanje u komunikaciji znanosti). Isto tako, nije mi baš jasno zašto je normalna distribuiranost podataka "naravno dobra", ali nisam neki statističar :) (Jasno mi je zašto ju je za očekivati, da ukazuje da su eksperimentalni rezultati vjerojatno dobri, ali ne zašto je takva razdioba dobra)

Sve u svemu, spektakl. Svaka čast još jednom. (4.5)

Žiri

Izvrsno istraživanje: postavljanje hipoteze, obrada podataka i izvlačenje zaključaka za sve pohvale! Savjet: samo treba malo uvježbati izlaganje. (4.8)

Žiri

Interesanta i pristupačna tema. Dobra dikcija pri prezentiranju iako se stječe dojam da je natjecateljica malo pod tremom i da je prezentacija mogla biti bolje uvježbana.

Kod ispitivanja vizualnim podražajem, nije mi u potpunosti jasno zašto je odlučeno računati aritmetičku sredinu po razrednim odjeljenjima; je li ideja bila uspoređivati razrede, te ne bi li možda postojala neka druga, bolje grupacija ispitanika? Ili se time htjelo uračunati za vanjske faktore, budući da su pripadnici istog razrednog odjeljenja ispunjavali test u isto vrijeme?

Sve pohvale za pismeni dio rada, zaista je lijepo i detaljno napisan, sve od uvoda pa do referenciranja literature. Također je hvalevrijedno kritično promišljanje o radu, počevši već na str. 2, npr. “U ovom istraživanju ispitala sam osobe u dobi od 15 do 18 godina, dakle dob nisam bila u mogućnosti provjeriti kao jedan od parametara koji utječe na kratkotrajno pamćenje.”. Jedan manje očiti detalj je kako je izabrano 10 simbola koji će se prikazati sudionicima - jesu li to primjerice standardni simboli koij se koriste u ovom tipu psihološkim istraživanja? Postavljane hipoteze zvuče razumno, iako mi nije bilo u potpunosti jasno zašto bismo očekivali više zapamćenih simbola u auditivnog nego vizualnom ispitivanju sve do zaključka. Rezultati su lijepo grafički prikazani, analizirani i prokomentirani. Manja opaska: bilo bi bolje da je su naslovi osi i grafova isto na hrvatskom.

Graf 3 zaista potvrđuje 2. hipotezu, međutim zbog relativno visokih odstupanja od aritmetičke sredine, mislim da nije skroz očito da je statistički značajan pad zapamćenih čestica u vremenu.

Osobito mi se sviđa vrlo kritički stav pokazan u sekciji 5.2, gdje su neočekivani detalji detaljno istraženi s matematičke i biološke/psihološke perspektive.

Sveukupno zanimljivo i dobro izvedeno istraživanje. (4.5)


Utjecaj temperature na antioksidacijski kapacitet kod jabuke

Sukladnost s pravilima

Ok

Točnost

Ok

Negativni bodovi

0

Žiri

Super ideja da se prezentira na otvorenom i ispred drva jabuke! Ima prostora za popravak prezentacije, pri tom mislim na korištenje fokusa kamere te na komunikacijske vještine. (4.3)

Žiri

jako puno rada uloženo u prezentaciji, rad i istraživanje. Nažalost, mogao je malo više iskoristiti pomagala, odnosno objasniti više s njima... dobro objašnjene materijale i metode. Pomagala su impresivna!  (4.8)

Žiri

Izvanredno.

Sa znanstvene strane, još jedan spektakularno napravljen rad - uz nešto bolju formu od onog kojeg sam prethodno nazvao takvim. Kao matematičar, bojim se rečenica poput "Sve je to rađeno u Falcon epruvetama kako bi se dobivena smjesa mogla vorteksirati" (šala, za one čitatelje koji misle da sam doslovan u svemu što pišem :)) - no svakako se ne osjećam ugodno ocjenjivati metodologiju ovdje jer je stvarno daleko izvan mog "comfort zonea", pa ću se osvrnuti više na sam rad, a prepustiti komentare o metodologiji stručnijim članovima žirija od mene te recenzentima. Što se samog rada tiče, on formom, sadržajem i razinom detalja svakako priliči objavi u časopisu te sam se osjećao kao da čitam neki preprint. Svaka čast.

Očito je uloženo jako puno truda u sam rad te imam par savjeta u vezi njega - ni na čemu od ovog nisam skinuo bodove s obzirom na ostatak rada, da se razumijemo:

Hipoteze su dobro postavljene i na njih je dan dobar odgovor. Metodologija je jasna, terminologija je objašnjena (većinom). Nije mi jasno ovo: "ljudi jabuke koji ne pojedu dok su svježe, obično stavljaju u zamrzivač na zamrzavanje kako bi ih mogli jesti tijekom cijele godine" - tko to radi? Nisam to stvarno nikad vidio. Svaka moja daljnja kritika ovog rada mog rada može biti podjednako trivijalna ovome, pa ću tu stati.

S komunikacijske strane, video je pomalo kaotičan: perad se glasa, netko se zabije u kameru, neka slika se samo prevali, spektrofotometar se raspadne. Natjecatelj nije skroz uvježban i to se na dijelove vidi: kroz blagu anksioznost koja mi se čini prisutnom iz govora tijela, pogreške u govoru ("slobodni radikali napadaju *zle* stanice", kaže) i nesigurnost. Uz vježbu, ovakve stvari se rješavaju. Stvari koje pokazuje se ne vide baš zbog loših postavki kamere, a nije naglašeno koji su to "ovi krajevi Lijepe naše", iako pretpostavljam da su to Varaždin i okolica. Generalno, mjesto snimanja videa je nesretno izabrano.

Ipak, ovaj rad me oduševio. Još jednom, svaka čast: ovo je nadmašilo moja očekivanja. Bravo. (4.8)

Žiri

Izvrsno, ambiciozno istraživanje, ali je sama prezentacija bila s nizom problema (snimanje na otvorenom, defokusirana kamera, detalji koji se nisu vidjeli). (4.6)

Žiri

Zanimljiva tema, osobito mi se sviđa kako je stavljena u društveni kontekst (odabrana je lokalna sorta jabuke, a istraživanje uzima u obzir način na koji ljudi tipično tretiraju jabuke u domaćinstvima). Samouvjeren i uvježban nastup, vrlo dobra dikcija. Simpatičan početak s pričom o Snjeguljici, kao i setup u voćnjaku. Također mi se sviđaju pristupačna, a detaljna objašnjenja, poput onog o spektrofotomeru. Manja primdjeba: kada se prikazuju neki manji detalji opreme ili slika, ponekad ne bi bilo loše malo više zoomirati.

Pismeni dio rada je vrlo lijepo strukturiran i detaljno napisan, a slike i grafovi uspješno vode čitatelja kroz glavne točke rada (npr. sviđa mi se ciljana uporaba boja na slikama 2 i 4). Hipoteze su zanimljive, relevantne i zvuče razumno. Na temelju uvoda, u sekciji 1 metodologije je možda malo nezgodno sročena rečenica koja kaže da se D3 i K3 trebaju prokuhati zbog pasterizacije (mislio/la sam da je to radi mimiciranja uvjeta pri izradi kompota, a pasterizacija se dogodi usput tijekom tog procesa?). Cjelokupna metodologija djeluje vrlo kritički promišljeno, o čemu najbolji dojam ostavlja tablica 2, kao i primjerice uključivanje pozitivne i negativne kontrole na slici 9.

Sveukupno rad ostavlja jak dojam zrelosti u smislu kritičkog osmišljavanja postava eksperimenta i kontroliranja varijabli, promišljanja o mogućim poboljšanjima, kao i mogućnosti izvedbe istraživanja koje je kompleksno u odnosu na uobičajeno srednjoškolski kurikulum. Sve pohvale. (4.9)