Dr. Dennis Gratz

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Klub Demokratske fronte

Sarajevo, 16.04.2025.

Dostaviti:

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosna i Hercegovina

Parlament Federacije BiH

PREDSTAVNIČKI DOM

n/r Predsjedavajućeg ZD Parlamenta FBiH

PREDMET: Nacrt zakona o audiovizuelnim djelatnostima Federacije Bosne i Hercegovine

Poštovani,

Na osnovu člana 11. a u vezi sa članom 163. i 179. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 69/07, 2/08, 26/20 i 13/24), upućujem poslaničku inicijativu za donošenje Nacrta Zakona o audiovizuelnim djelatnostima Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacrt sa obrazloženjem na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku i elektronsku verziju istog, možete naći u prilogu. Tražim da se isti dostavi Vladi Federacije BiH na razmatranje.

S poštovanjem,

_____________________

Dr. Dennis Gratz

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH

Klub Demokratske fronte

DENNIS GRATZ, DEMOKRATSKA FRONTA

ZASTUPNIK U PREDSTAVNIČKOM DOMU

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

NACRT

ZAKON O AUDIOVIZUELNIM DJELATNOSTIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, april 2025.

ZAKON O AUDIOVIZUELNIM DJELATNOSTIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I        OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

(Predmet Zakona)

Ovim Zakonom uređuje se obavljanje, organiziranje i finansiranje audiovizuelnih djelatnosti kao osnovnog segmenta savremene kulture, poticanje domaćeg audiovizuelnog stvaralaštva, distribucije, javnog prikazivanja i njima komplementarnih djelatnosti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), zaštita i proučavanje domaće audiovizuelne baštine, prikazivanje domaćih audiovizuelnih djela u zemlji i inozemstvu, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje audiovizuelnih djelatnosti.

Član 2.

(Opći interes)

1. Audiovizuelne djelatnosti su od općeg kulturnog i ekonomskog interesa i značaja za Federaciju.

2. Opći kulturni i ekonomski interes, u smislu ovog zakona, ostvaruje se kroz:

1. proizvodnju, prikazivanje i promociju domaćih audiovizuelnih djela u zemlji i inozemstvu,
2. popularizaciju domaće audiovizuelne baštine i kulture,
3. očuvanje kontinuiteta, slobode i raznovrsnosti domaćeg audiovizuelnog stvaralaštva,
4. zaštitu prava i interesa konzumenata,
5. podsticanje međunarodne saradnje i integraciju domaćeg audivoizuelnog stvaralaštva u evropske i svjetske programe razvoja,
6. podsticanje proizvodnje inozemnih audiovizuelnih djela u Federaciji,
7. stvaranje uvjeta za koprodukciju,
8. obezbjeđivanje savremenih tehničkih i tehnoloških uslova za obavljanje audiovizuelne djelatnosti,
9. organizovanje međunarodnih filmskih festivala i smotri radi promovisanja novih domaćih audiovizuelnih djela, domaćih producenata ili koproducentskih djela koja su snimili domaći koproducenti sa inozemim producentima.

3. Odredbe ovog Zakona provodit će se u skladu sa načelom zaštite prava autora na slobodno izražavanje, kao i zaštite prava intelektualnog vlasništa u području audiovizuelnih djelatnosti.

4. U obavljanju audiovizuelnih djelatnosti posebno će se brinuti o očuvanju jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji i kulturnog identiteta u evropskom i svjetskom kontekstu u skladu sa načelima kulturne raznolikosti te zaštiti prava i interesa djece i mladih, ravnopravnosti spolova, rasa i nacionalnih manjina.

Član 3.

(Značenje pojmova)

1. U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. Audiovizuelno stvaralaštvo podrazumijeva sve oblike audiovizuelnih djela.
2. Audiovizuelna djela su igrani i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, alternativni filmovi, eksperimentalni filmovi, multimedijski i transmedijski projekti, televizijske serije i filmovi, video igre, reklamni i kratki muzički video filmovi, te sva druga audiovizuelna djela izražena u slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, a koja su umjetnički i autorski izraz bez obzira na tehnologiju kojom su nastala, podlogu na kojoj su fiksirana te način na koji se prikazuju.
3. Audiovizuelnim djelatnostima smatraju se razvoj, proizvodnja, promocija, distribucija i prikazivanje audiovizuelnih djela. U svrhu provedbe odredbe člana 45. ovog Zakona smatra se da audiovizuelne djelatnosti obuhvaćaju i proizvodnju jednog ili više audiovizuelnih, multumedijskih i transmedijskih programa, proizvodnju televizijskih serija i filmova, proizvodnju videoigara, pružanje audiovizuelnih medijskih usluga, audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev, audiovizuelnih medijskih usluga putem satelita, interneta, kabela i drugih oblika prenosa i usluga elektroničkih publikacija te prenos i/ili retransmisiju audiovizuelnih programa i njihovih dijelova.
4. Komplementarne djelatnosti su djelatnosti koje neposredno ili posredno doprinose ostvarivanju, promociji, razvoju i zaštiti audiovizuelnih djelatnosti i audiovizuelne baštine (kinotečna djelatnost, filmski i televizijski festivali i druge audiovizuelne manifestacije, djelatnosti razvijanja audiovizuelne kulture, programi promocije i prodaje bosansko-hercegovačkih audiovizuelnih djela, međunarodna saradnja, proučavanje i kritičko vrednovanje audiovizuelnog stvaralaštva, izdavaštvo u području audiovizuelnog stvaralaštva, aktivnosti i programi stručnog usavršavanja i programi audiovizuelnih strukovnih udruženja i organizacija).
5. Zahtjevno audiovizuelno djelo je djelo posebne umjetničke i/ili kulturne vrijednosti za domaću ili evropsku filmsku umjetnost koja pridonosi kulturnoj raznolikosti i pluralizmu umjetničkog izraza, kao i:

• djelo visoke kvalitete ili kreativnog rizika koje zbog bilo kojeg razloga nije komercijalno isplativo odnosno kojem je otežano pristup finansiranju,
• djelo zahtjevne tematike važne za kulturni cilj koje nije komercijalno održivo,
• prvi film nekog redatelja
• audiovizuelno djelo niskog budžeta.

6. Kulturni proizvod je audiovizuelno djelo za koje je moguće dodjeliti državnu potporu u skladu sa uspostavljenim sistemom odabira zasnovanom na mjerljivim kulturnim kriterijima.
7. Domaći film je:

• film čiji su redatelj i/ili producent državljani Bosne i Hercegovine ili pravna osoba sa sjedištem u Bosni i Hercegovine i u kojem je učestvovanje bosansko-hercegovačkih autora, glumaca i drugih bosansko-hercegovačkih umjetnika i radnika ili bosansko-hercegovačkog kapitala od većeg značaja;
• film proizveden od jednog ili više bosansko-hercegovačkih producenata s najmanje jednim bosansko-hercegovačkim autorom i s pretežnim dijelom bosansko-hercegovačkih filmskih radnika, kao i film proizveden u saradnji s inozemnim producentom u skladu Evropskoj konvenciji o filmskoj koprodukciji, međunarodnim multilateralnim ili bilateralnim sporazumima o koprodukciji koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili u skladu sa pozitivnom praksom javnog i privatnog sufinansiranja manjinskih bosansko-hercegovačkih koprodukcija.

8. Producent je fizička ili pravna osoba koja pokreće proces produkcije audiovizuelnog djela i sveobuhvatno nadzire njegovu proizvodnju, u svoje ime prikuplja finansijska sredstva, organizira proizvodnju i preuzima odgovornost za ukupno finansijsko poslovanje i kvalitetu djela, te zajedno sa redateljem i autorskom ekipom učestvuje u stvaranju audiovizuelnog djela i njegovoj promociji, plasmanu i eksploataciji.
9. Koproducent je fizička ili pravna osoba sa kojom producent dijeli materijalna prava na određeno audiovizuelno djelo.
10. Producent servisa je fizička ili pravna osoba koja organizira i nadzire proizvodnju audiovizuelnog djela u kojem ne ostvaruje materijalna prava na stvoreno autorsko djelo.
11. Autor je fizička ili pravna osoba koja je tvorac izvorne duhovne tvorevine izražene u obliku audiovizuelnog djela.
12. Koautorima audiovizuelnog djela smatraju se:

• autor prilagođavanja,
• redatelj
• autor scenarija
• autor dijaloga
• glavni snimatelj (direktor fotografije)
• kompozitor filmske muzike stvorene posebno za korištenje u tom djelu,
• glavni crtač ili glavni animator, ako je crtež, odnosno animacija, bitan element audiovizuelnog djela.

13. Audiovizuelna medijska usluga je usluga koja je pod uredničkom odgovornošću pružatelja medijskih usluga te čija je osnovna namjena emitiranje programa za informiranje, zabavu ili obrazovanje šire javnosti putem elektronskih komunikacijskih mreža. Takva audiovizuelna medijska usluga je televizijski program ili audiovizuelna medijska usluga na zahtjev i/ili audiovizuelna komercijalna komunikacija, kako su definirani ovim i posebnim zakonima iz područja elektronskih medija i komunikacija.
14.  Audiovizuelna usluga na zahtjev je audiovizuelna medijska usluga koju osigurava pružatelj medijske usluge za gledanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj individualni zahtjev na osnovi kataloga programa koji odabire pružatelj medijske usluge.
15. Audiovizuelna komercijalna komunikacija su slike sa ili bez zvuka koje su oblikovane za izravno ili neizravno promicanje roba, usluga ili imidža fizičke ili pravne osobe koja se bavi privrednom aktivnošću. Takve slike prate ili su uključene u program uz plaćanje ili sličnu naknadu ili u svrhu samopromidžbe. Oblici audiovizuelne komercijalne komunikacije uključuju, između ostalog, televizijsko oglašavanje, sponzorstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda.
16. Elektronske komunikacije su urednički oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.
17. Distribucija predstavlja reprodukciju, trgovinu ili kupoprodaju, uključujući i uvoz ili izvoz, ponudu kao i davanje na korištenje (iznajmljivanje, upotreba na najam) primjerka reproduciranog audiovizulanog djela.
18. Distributer je lice koje ima odobrenje (licencu) od nosioca materijalnih prava na neko audiovizuelno djelo za obavljanje prometa tog audiovizuelnog djela.
19. Reprodukcija audiovizuelnog djela je umnožavanje u jednu ili više kopija predmetnog držaoca u kojem je registrirano filmsko djelo radi iznošenja na tržište, za davanje na korištenje ili za javni prikazivanje.
20. Prikazivač je lice koje vrši javno prikazivanje audiovizuelnog djela.
21. Javno prikazivanje je ovlašteno prikazivanje audiovizuelnog djela sa podloge na kojoj je umnoženo, putem odgovarajućih tehničkih uređaja, dostupno građanima pod jednakim uvjetima u javnim prostorijama, odnosno javnim prostorima. Prikazivanje audiovizuelnog djela na televiziji i internetu, kao i u sredstvima javnog prevoza, smatra se također javnim prikazivanjem.
22. Videogram je predmetni držalac registriranja (snimanja) jednog audiovizuelnog djela: videokaseta, kompakt disk-CD, digitalan disk-DVD, datoteka ili bilo koji drugi poznati ili u budućnosti razvijeni nosač slike i zvuka, u bilo kojem sada poznatom ili u budućnosti razvijenom sistemu kompresije (MPA, WMA, MPEG, AVI, JPEG, itd.), eksploatiran na bilo koji sada poznati ili u budućnosti razvijeni način (preuzimanje sa intemeta, podcasting, streaming itd.)
23. Licenca  je ovlaštenje za stavljanje u promet, komercijalno umnožavanje ili javno prikazivanje audiovizuelnog djela.
24. Licencirane prostorije su prostorije navedene u odobrenju za rad, odnosno, odobrenju za obavljanje djelatnosti.
25. Iznajmljivanje je davanje na korištenje primjerka audiovizuelnog djela na određeni vremenski period, uz nadoknadu.
26. Komercijalno umnožavanje audiovizuelnog djela je snimanje audiovizuelnog djela sa postojećeg nosača na bilo koji drugi nosač, uključujući i datoteke s ciljem stavljanja u promet.
27. Razvoj audiovizuelnog stvaralaštva  podrazumijeva osiguranje materijalnih, tehničkih, organizacionih i drugih uvjeta za ostvarivanje i modernizaciju audiovizuelne djelatnosti.
28. Kinofikacija je plansko staranje o obnovi, tehničkom opremanju i održavanja bioskopa na teritoriji Federacije, uključujući i digitalizaciju.
29. Audiovizuelna građa obuhvata audiovizuelna djela, kao i ukupne scenarističke, muzičke, likovne, finansijske i publicističke materijale koji se odnose na audiovizuelno djelo.

2. Pojmovi iz područja intelektualnog vlasništva, elektronskih medija i komunikacija imaju značenje uređeno posebnim zakonima.

Član 4.

(Rodna jednakost)

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II        FEDERALNA FONDACIJA ZA AUDIOVIZUELNE DJELATNOSTI

Član 5.

(Federalna fondacija za audiovizuelne djelatnosti)

1. U svrhu provedbe ovog Zakona i sistemske potpore i poticanja audiovizuelnog stvaralaštva u Federaciji, ovim Zakonom osniva se Federalna fondacija za audiovizuelne djelatnosti (u daljem tekstu: Fondacija).

2. Fondacija se osniva kao javna ustanova Federacije, u skladu sa propisima koji reguliraju javne ustanove.

3. Fondacija ima svojstvo pravnog lica.

4. Osnivačka prava i obaveze nad Fondacijom, u ime Federacije, ostvaruje Federalno ministarstvo kulture i sporta (u daljem tekstu: Ministarstvo).

5. Stupanjem na snagu ovog Zakona Fondacija za kinematografiju Federacije Bosne i Hercegovine i Filmski centar Sarajevo postaju sastavni dio Fondacije, čime prestaje njihov pravni subjektivitet, a u skladu sa odgovarajućim odredbama njihovih osnivačkih akata i važećim zakonskim odredbama.

6. Prava i obaveze, imovinu i osoblje ustanova iz stava (5) ovog člana preuzima Fondacija u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona.

7. Na čelu Fondacije nalazi se direktor, kao organ rukovođenja ustanovom.

8. Fondacija ima Upravni odbor, kao organ upravljanja ustanovom.

9. Sjedište Fondacije je u Sarajevu.

Član 6.

(Nadležnosti Fondacije)

1. Fondacija u okviru Zakonom propisanih nadležnosti obavlja slijedeće poslove:

1. provodi strategiju potpore i promicanja audiovizuelnog stvaralaštva iz člana 20. ovog Zakona u skladu sa donesenim godišnjim planom i programom rada i razvoja;
2. donosi i provodi godišnji plan i program rada i razvoja Fondacije iz člana 21. ovog Zakona, potičući obavljanje, organiziranje i finansiranje pripreme, razvoja, proizvodnje, distribucije i prikazivanja domaćih, evropskih i svjetskih kulturno vrijednih audiovizuelnih djela;
3. prikuplja i putem javnih poziva raspoređuje sredstva za poticanje audiovizuelnog stvaralaštva, audiovizuelnih te komplementarnih djelatnosti u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima.
4. podupire i potiče proizvodnju filmova mladih autora i debitanata;
5. potiče, usmjerava i organizira domaća i inostrana ulaganja u audiovizuelne djelatnosti;
6. provodi u skladu sa članovima 25., 26. i 27. ovog Zakona mjere poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djelatnosti kao kulturnih proizvoda;
7. stvara uvjete za međunarodnu kooperaciju na polju audiovizuelnog stvaralaštva u smislu Evropske konvencije o koprodukciji i drugih međunarodnih sporazuma kojima je Bosna i Hercegovina potpisnikom, a posebno u smislu važećih bilateralnih sporazuma o koprodukciji, članstva u Eurimages fondu Vijeća Evrope, te programima Evropske unije;
8. obavlja zadaće i aktivnosti u vezi s programima i fondovima Evropske unije i Vijeća Evrope iz područja audiovizuelnih djelatnosti;
9. potiče učestvovanje domaćih producenata u evropskim i međunarodnim koprodukcijama;
10. promovira domaće audiovizuelno stvaralaštvo i audiovizuelne djelatnosti na međunarodnim festivalima i manifestacijama;
11. potiče i organizira domaće i međunarodne audiovizuelne festivale i manifestacije
12. obavlja nakladničku djelatnost;
13. razvija i promiče audiovizuelnu kulturu;
14. obavlja poslove produkcijsko-troškovne kontrole i analize;
15. utvrđuje način i rokove distribucije audiovizuelnih djela za koja je dodijeljena potpora ugovorom o dodjeli sredstava;
16. potiče zaštitu, prikazivanje i proučavanje audiovizuelne baštine;
17. podržava i organizira stručno i profesionalno usavršavanje i edukaciju u području audiovizuelnih i komplementarnih djelatnosti;
18. promiče vrijednosti i potiče mjere važne za zaštitu prava i interesa djece i mladeži, ravnopravnost spolova, rasa, nacionalnih manjina i osoba s invaliditetom;
19. predlaže mjere i sarađuje sa drugim institucijama na suzbijanju nelegalnog prometa i upotrebe audiovizuelnih djela;
20. sarađuje sa Kinotekom Bosne i Hercegovine, strukovnim udruženjima, visokoškolskim ustanovama i drugim pravnim i fizičkim licima u cilju unapređenja audiovizuelnih djelatnosti;
21. sarađuje sa drugim institucijama kulture i regulatornim tijelima;
22. utvrđuje godišnju novčanu obavezu obveznicima uplate sredstava iz člana 45. ovog Zakona;
23. izrađuje i provodi propise iz svoje nadležnosti;
24. podnosi prijedloge i prijave u skladu sa prekršajnim odredbama ovog Zakona i zakonskim propisima kojima se uređuju prekršaji;
25. vrši integraciju u sistem potpore novih medija i novih oblika kreacije;
26. obavlja referalno-dokumentacijske aktivnosti za audiovizuelne djelatnosti u Federaciji, a posebno kategorizaciju audiovizuelnih djela u skladu sa članom 33. ovog Zakona;
27. vodi druge evidencije u skladu s ovim Zakonom.

2. Fondacija je u području planiranja, računovodstvenog evidentiranja i finansijskog izvještavanja obavezna postupati u skladu sa računovodstvenim i drugim primjenjivim propisima.

Član 7.

(Rad Fondacije)

1. Rad Fondacije pobliže se uređuje Statutom Fondacije (u daljem tekstu: Statut), u skladu sa odredbama ovog Zakona.

2. Statut donosi Upravni odbor Fondacije.

3. Statut stupa na snagu nakon dobivanja saglasnosti od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada).

Član 8.

(Sredstva Fondacije)

1. Sredstva Fondacije, uključujući sredstva za plaće i materijalne troškove osiguravaju se iz budžeta Federacije.

2. Sredstva za finansiranje potpore audiovizuelnom stvaralaštvu i audiovizuelnim djelatnostima osiguravaju se iz budžeta Federacije, redistributivnih naknada od pravnih lica koja se bave audiovizuelnom djelatnošću, prihoda koje Fondacija ostvari obavljanjem poslova iz svoje nadležnosti, donacija, priloga i sponzorstva te iz drugih izvora u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

Član 9.

(Organizacija i upravljanje)

Tijela Fondacije su:

• Upravni odbor.
• Direktor.

Član 10.

(Upravni odbor Fondacije)

1. Fondacijom upravlja Upravni odbor.

2. Upravni odbor ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik.

3. Federalni ministar nadležan za poslove kulture na osnovu javnog poziva, a na prijedlog umjetničkih strukovnih udruženja i ustanova iz područja audiovizuelnih djelatnosti, imenuje predsjednika i tri člana Upravnog odbora iz reda istaknutih umjetnika i kulturnih radnika sa iskustvom u rukovođenju.

4. Po jednog člana Upravnog odbora imenuju Kinoteka Bosne i Hercegovine i Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo.

5. Jednog člana Upravnog odbora biraju i razrješuju radnici Fondacije iz svojih redova u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi. Imenovanje i razrješenje ovog člana potvrđuje Vlada.

6. Za predsjednika odnosno člana Upravnog odbora može se imenovati osoba koja je bosansko-hercegovački državljanin, ima univerzitetsku diplomu VII stepena stručne spreme, aktivno zna najmanje jedan svjetski jezik te ima najmanje pet godina radnog iskustva iz područja navedenog u stavu (3) ovog člana.

7. Predsjednik odnosno član Upravnog odbora ne može biti član drugih tijela Fondacije nite smije biti na funkciji u javnoj službi odnosno u političkoj stranci.

8. Mandat predsjednika odnosno člana Upravnog odbora traje četiri godine.

Član 11.

(Prijevremeni prestanak mandata)

1. Predsjednik odnosno član Upravnog odbora razriješit će se prije isteka mandata:

• na vlastiti zahtjev;
• ako neopravdano nije prisutan na više od tri sjednice u razdoblju od godinu dana;
• u slučaju nastupanja okolnosti iz stava (1) člana 16. ovog Zakona;
• ako je pravosnažno osuđen za krivično djelo;
• u drugim slučajevima predviđenim Statutom i ovim Zakonom.

2. U slučaju pretanka mandata predsjedniku odnosno članu Upravnog odbora provest će se postupak izbora predsjednika odnosno člana Upravnog odbora na način propisan ovim Zakonom za preostali dio mandata.

Član 12.

(Nadležnosti Upravnog odbora)

1. Upravni odor obavlja sljedeće poslove:

1. nadzire rad Fondacije i usklađenost rada sa zakonima;
2. donosi Statut, uz prethodnu saglasnost Ministarstva;
3. utvrđuje godišnji plan i prijedlog programa rada i razvoja Fondacije te nadzire njegovo izvršavanje;
4. podnosi Vladi prijedlog finansijskog plana i godišnjeg obračuna Fondacije;
5. usvaja izvještaj o finansijskom poslovanju Fondacije;
6. donosi druge opće akte Fondacije u skladu s ovim Zakonom i Statutom;
7. odgovara za usklađenost programa potpore s evorpskim i domaćim mjerama zaštite tržišne konkurencije;
8. donosi odluke o raspolaganju imovinom i sredstvima za poslovanje Fondacije koji prelaze iznos preko 10.000,00 KM;
9. priprema i usvaja izvještaj o radu Fondacije najmanje jednom godišnje ili na zahtjev Ministarstva i Vlade, te ih istima podnosi na usvajanje;
10. imenuje i razrješava direktora Fondacije;
11. donosi odluke o raspolaganju sredstvima iz člana 8. stav (1) ovog Zakona u iznosima utvrđenim Statutom;
12. donosi odluke o raspolaganju sredstvima iz člana 49. ovog Zakona;
13. donosi odluke o sadržaju i načinu vođenja evidencija utvrđene ovim Zakonom;
14. obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom i Statutom.

2. Rad Upravnog odbora detaljnije se uređuje Statutom i Poslovnikom o radu Fondacije.

3. Godišnji izvještaj iz stava (1) tačka d) ovog člana podnosi se u skladu s rokovima određenim budžetskim propisima, a izvještaj iz stava (1) tačka i) najkasnije do kraja juna za prethodnu kalendarsku godinu.

Član 13.

(Direktor Fondacije)

1. Direktor Fondacije rukovodi Fondacijom.

2. Direktor se imenuje na period od četiri godine na osnovu javnog konkursa koji raspisuje i provodi Upravni odbor na način propisan ovim Zakonom i Statutom.

3. Ako Upravni odbor ne raspiše javni konkurs iz stava (2) ovog člana, konkurs će raspisati Ministarstvo.

4. Ako Upravni odbor ne obavi razrješenje direktora Fondacije kojem je istekao mandat ili ne imenuje vršitelja dužnosti direktora Fondacije, Ministarstvo će razrješiti dućnosti direktora Fondacije i imenovati vršitelja dužnosti direktora Fondacije.

5. Za vršitelja dužnosti direktora Fondacije može se, bez provođenja javnog konkursa, imenovati osoba koja ispunjava uvjete propisane članom 14. stav (1) ovog Zakona.

6. Na mandat vršitelja dužnosti direktora Fondacije primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje djelatnost ustanova.

Član 14.

(Imenovanje i razrješenje direktora Fondacije)

1. Za direktora Fondacije može se imenovati osoba:

• koja je bosansko-hercegovački državljanin,
• ima univerzitetsku diplomu VII stepena stručne spreme,
• aktivno zna najmanje jedan svjetski jezik,
• ima najmanje pet godina radnog iskustva u području audiovizuelnih djelatnosti,
• ispunjava ostale uvjete propisane Statutom.

2. Direktor Fondacije razrješit će se prije isteka mandata:

• na vlastiti zahtjev,
• ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuje radni odnos dovode do prestanka ugovora o radu,
• ako ne postupa po propisima ili općim aktima Fondacije, ili neosnovano ne izvršava odluke tijela Fondacije ili postupa protivno njima,
• ako svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom Fondaciji prouzroči veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti,
• ako je pravosnažno osuđen za krivično djelo;
• u drugim slučajevima predviđenim Statutom i ovim Zakonom.

3. Za direktora Fondacije ne može biti imenovano lice koje je član drugih tijela Fondacije, ili je na funkciji u javnoj službi odnosno u političkoj stranci.

Član 15.

(Nadležnosti direktora Fondacije)

Direktor Fondacije obavlja sljedeće poslove:

1. organizira i vodi rad i poslovanje Fondacije;
2. predstavlja i zastupa Fondaciju;
3. odgovara za zakonitost rada Fondacije;
4. poduzima pravne radnje u ime i za račun Fondacije;
5. donosi propise za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom;
6. predlaže Upravnom odboru Statut i ostale opće akte;
7. predlaže Upravnom odboru godišnji plan i program rada i razvoja Fondacije iz člana 21. ovog Zakona;
8. predlaže Upravnom odboru finansijski plan Fondacije;
9. podnosi Upravnom odboru godišnji izvještaj o finansijskom poslovanju;
10. predlaže Upravnom odboru raspisivanje javnog poziva za dodjelu sredstava za poticanje audiovizuelnih djelatnosti i audiovizuelnog stvaralaštva te komplementarnih djelatnosti u skladu sa godišnjim planom i finansijskim planom
11. raspolaže imovinom i sredstvima za poslovanje Fondacije do iznosa od 10.000,00 KM;
12. obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i ovim Zakonom.

Član 16.

(Sprečavanje sukoba interesa)

1. Članovi tijela Fondacije iz člana 9. ovog Zakona u sukobu su interesa ako za vrijeme trajanja mandata oni i s njima povezane osobe na javni poziv Fondacije prijave projekt čiji su nositelji, autori i/ili koautori u smislu zakona kojim se uređuju autorska i srodna prava te ako učestvuju u vlasničkoj iili upravljačkoj strukturi pravne osobe koja je prijavila projekt na javni poziv.

2. Članovi tijela Fondacije iz člana 9. ovog Zakona dužni su prilikom imenovanja potpisati izjavu o sukobu interesa i povjerljivosti.

3. Ako su u trenutku donošenja odluke o raspodjeli sredstava ispunjene pretpostavke iz stava (1) ovog člana vezane za direktora Fondacije i/ili članove Upravnog odbora, s nositeljem projekta ugovor neće biti zaključen.

4. Direktor Fondacije i članovi Upravnog odbora te s njim povezane osobe ne mogu za vrijeme trajanja mandata zaključivati pravne poslove sa Fondacijom te ne smiju biti u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi takve pravne osobe.

5. Povezane osobe u smislu stavova (1) i (4) ovog člana su:

• srodnici po krvi u uspravnoj liniji te braća i sestre,
• bračni ili vanbračni partner u smislu zakona kojim se uređuju porodični odnosi,
• usvojitelj, usvojenik, skrbnik te štićenik u smislu zakona kojim se uređuju porodični odnosi.

6. Član tijela Fondacije koji je neposredno zainteresiran za donošenje odluke o nekom pitanju može učestvovati u raspravi o tom pitanju, ali je izuzet od odlučivanja.

Član 17.

(Praćenje korištenja sredstava)

Nadzor zakonitog i namjenskog korištenja sredstava dodijeljene korisnicima za razvoj i poticanje audiovizuelnog stvaralaštva, audiovizuelnih djelatnosti te komplementarnih djelatnosti provodi Fondacija.

Član 18.

(Nadzor nad finansijskim poslovanjem)

Nadzor nad finansijskim poslovanjem Fondacije vrši nadležno tijelo uprave, odnosno tijelo revizije.

Član 19.

(Nadzor nad zakonitošću rada Fondacije)

Nadzor nad zakonitošću rada i općim aktima Fondacije vrši Ministarstvo.

III        PROMICANJE AUDIOVIZUELNIH DJELATNOSTI

Član 20.

(Strategija potpore i promicanja audiovizuelnog stvaralaštva)

1. Strategijom potpore i promicanja audivizuelnog stvaralaštva (u daljem tekstu: Strategija) utvrđuje se obim i način poticanja audiovizuelnih te komplementarnih i drugih djelatnosti, poticanja audiovizuelne kulture i stvaralaštva važnih za razvoj domaće kulture, aktivnosti vezanih za učestvovanje u programima Evropske unije i ostalim međunarodnim ugovorima, u programima obrazovanja iz područja audiovizuelnih djelatnosti, kao i druga pitanja važna za razvoj djelatnosti.

2. Strategiju donosi Vlada na prijedlog ministra nadležnog za kulturu za razdoblje od četiri godine.

3. Fondacija je dužna najmanje 90 dana prije isteka Strategije Vladi dostaviti nacrt prijedloga Strategije za sljedeće četiri godine.

4. Ako se ne donese Strategija, do stupanja na snagu nove Strategije primjenjivat će se odredbe prethodne Strategije.

5. Fondacija po isteku Strategije, u roku od šest mjeseci, podnosi izvještaj Vladi.

Član 21.

(Godišnji plan i program rada i razvoja Fondacije)

1. Na osnovu Strategije, a na prijedlog direktora Fondacije, Fondacija donosi godišnji plan i program rada i razvoja (u daljem tekstu: Godišnji plan), najkasnije do kraja godine za sljedeću kalendarsku godinu.

2. Godišnjim planom se utvrđuju ciljevi i zadaće u razvoju domaćeg audiovizuelnog stvaralaštva i poticanju audiovizuelne kulture, u skladu sa finansijskim planom.

3. Fondacija na prijedlog direktora Fondacije podnosi Ministarstvu izvještaj o provedbi Godišnjeg plana do kraja juna za prethodnu kalendarsku godinu.

Član 22.

(Javni pozivi)

1. Na osnovu Godišnjeg plana, a na prijedlog direktora Fondacije, Fondacija raspisuje javne pozive kojima se potiče razvoj, proizvodnja, promocija i distribucija audiovizuelnih djela i komplementarne djelatnosti.

2. Javnim pozivima iz stava (1) ovog člana podupiru se projekti od interesa za Bosnu i Hercegovinu, projekti koji domaću audiovizuelnu kulturu stavljaju u evropski i međunarodni kontekst, promiču interkulturni dijalog i razvoj civilnog društva, a visokog su nivoa kvalitete.

3. Pri razmatranju i vrednovanju projekata prijavljenih na javne pozive iz stava (1) ovog član ocjenjuju se potencijal ideje, ostvarivost projekta i umjetnička relevantnost.

4. Odluke o raspodjeli sredstava na osnovu javnih poziva iz stava (1) ovog člana donosi Fondacija periodično, u skladu sa potrebama i specifičnostima kategorija audiovizuelnih djelatnosti te u skladu sa Godišnjim planom.

5. Na javni poziv iz stava (1) ovog člana mogu se prijaviti pravne i fizičke osobe koje se bave audiovizuelnim i komplementarnim djelatnostima u skladu sa odredbama ovog Zakona i posebnim propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.

6. Na osnovu kriterija iz stava (2) i (3) ovog člana, direktor Fondacije uz prethodnu saglasnost Fondacije i Ministarstva donosi pravilnik kojim se uređuje provedba Godišnjeg plana kojim se detaljnije definiraju kategorije javnih poziva te uvjeti, planiranje postupka raspodjele sredstava, izvršenje, izvještavanje te obaveze korisnika sredstava.

Član 23.

(Provedba odluke o dodjeli sredstava)

Direktor Fondacije u skladu s odredbama ovog Zakona, radi provedbe odluke o dodjeli sredstva, zaključuje ugovor s nositeljem projekta u kojem se posebno uređuju uvjeti, rokovi i način korištenja sredstava, način obavljanja nadzora nad provedbom ugovora i prava na reviziju, obaveza povrata sredstava u slučaju njihovog nezakonitog i/ili nenamjenskog korištenja te druge obaveze korisnika sredstava, uključujući obavezu poštivanja autorskih i srodnih prava te prava koja proizilaze iz kolektivnih ugovora i drugih propisa.

Član 24.

(Posebni programi)

Posebni programi u području audiovizuelnih i komplementarnih djelatnosti ostvaruju se na osnovu sporazuma i/ili ugovora o saradnji i/ili finansiranju koje Fondacija može sklapati, na državnoj i međunarodnom razini, s tijelima javne uprave, entitetima, jedinicama lokalne samouprave, visokoškolskim obrazovnim institucijama te drugim pravnim osobama, kojima se pridonosi ostvarenju ciljeva i provedbi Godišnjeg plana.

Član 25.

(Poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djela)

1. Ulaganje u proizvodnju audiovizuelnih djela kao kulturnih proizvoda potiče se mjerama propisanima ovim Zakonom u svrhu doprinosa razvoju projekata iz područja audiovizuelnih djelatnosti, stvaranja povoljnih uvjeta razvoja domaćeg i evropskog kulturnog proizvoda, razvoja međunarodne filmske saradnje i koprodukcija, kao i radi poticanja razvoja struke i rasta zapošljavanja te postizanja dugoročnih pozitivnih učinaka za Federaciju kao produkcijsku lokaciju, radi doprinosa napretku audiovizuelnog stvaralaštva i očuvanju bosansko-hercegovačke kulturne baštine u zemlji i inostranstvu.

2. Poticanjem ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djela mjerama iz stava (1) ovog člana ostvaruje se i međunarodna promocija Bosne i Hercegovine, jačanje međunarodne kulturne razmjene, povećanje kvalitete audiovizuelnih djela, razvoj i jačanje audiovizuelne tehničke infrastrukture, stručno usavršavanje kreativnoga i tehničkoga osoblja u audiovizuelnim i pratećim djelatnostima.

Član 26.

(Finansijski poticaj)

1. Poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djela odnosi se na pravo osoba iz člana 27. stav (1) ovog Zakona na ostvarivanje finansijskog poticaja u obliku povrata određenoga dijela novčanih sredstava utrošenih u Federaciji za proizvodnju audiovizuelnih djela kao kulturnih proizvoda iz člana 27. stav (2) ovog Zakona.

2. Finansijski poticaj iznosi 30% od ukupnog iznosa troškova koji su učinjeni za proizvodnju audiovizuelnog djela iz člana 27. stav (2) ovog Zakona u Federaciji, uz ograničenje iznosa sredstava za pojedino audiovizuelno djelo predviđeno ovim Zakonom i pravilnikom kojim se uređuje poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djela.

3. Osnovicom za izračun finansijskoga poticaja smatra se ukupan iznos troškova koji su učinjeni za proizvodnju audiovizuelnog djela iz člana 27. stav (2) ovog Zakona u Federacija bez poreza na dodatnu vrijednost.

4. Pravo na finansijski poticaj iz stava (2) ovog člana imaju i pravne osobe koje su za proizvodnju istog audiovizuelnog djela primile sredstva iz javnih izvora Bosne i Hercegovine, entiteta i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine te drugih izvora izvan zemlje, uz uvjet da zbroj tako dobivenih ukupnih sredstava, uključujući iznos finansijskog poticaja iz stava (2) ovog člana, ne premašuje intenzitet potpore u skladu s pravilima o državnim potporama.

5. Dodjeljivanje finansijskog poticaja iz ovog člana i člana 27. ovog Zakona nema značenje povrata poreza u smislu poreznih propisa.

Član 27.

(Ostvarivanje finansijskog poticaja)

1. Pravo na finansijski poticaj iz člana 26. ovog Zakona imaju pravne osobe registrirane u Federaciji za proizvodnju audiovizuelnih djela iz stava (2) ovog člana koje ispunjavaju kriterije o vrsti audiovizuelnog djela, ostvarenom broju bodova u kvalifikacijskom testu u dijelu kulturnog sadržaja, doprinosu ljudskih potencijala Federacije, korištenju produkcijskih potencijala u Federaciji, iznosu ukupnih troškova učinjenih u Federacuhu u okviru proizvodnje audiovizuelnog djela, kao i druge uvjete propisane pravilnikom kojim se uređuje poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djela.

2. Pravo na finansijski poticaj iz člana 26. ovog Zakona ostvaruje se za igrane, animirane i dokumentarne filmove, televizijske filmove i televizijske serije, koji se proizvode u cijelosti ili djelomično u Federaciji, a koji su namijenjeni javnom prikazivanju te ispunjavaju kriterije određene ovim Zakonom i pravilnikom kojim se uređuje poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djela, bez obzira na to finansiraju li se iz domaćih ili međunarodnih izvora.

3. Prije početka proizvodnje djela iz stava (2) ovog člana u Federaciji pravna osoba iz stava (1) ovog člana podnosi Fondaciji zahtjev za ostvarivanje prava na finansijski poticaj.

4. O zahtjevu iz stava (3) ovog člana odlučuje Fondacija rješenjem na prijedlog Komisije za poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djela, koje se imenuje i razrješuje u skladu s pravilnikom kojim se uređuje poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizuelnih djela.

5. Rješenjem iz stava (4) ovog člana podnositelju zahtjeva se jamči ostvarivanje prava na finansijski poticaj u određenom iznosu po završetku proizvodnje audiovizuelnog djela u Federaciji u okviru osiguranih sredstava namijenjenih za mjere poticaja.

6. Protiv rješenja Fondacije iz stava 4. ovog člana može se podnijeti žalba Ministarstvu.

7. Po završetku proizvodnje audiovizuelnog djela u Federaciji pravna osoba kojoj je odobren zahtjev iz stava (3) ovog člana dužna je Fondaciji dostaviti, u rješenjem utvrđenom roku, svu potrebnu dokumentaciju kojom dokazuje da su ispunjeni svi propisani uvjeti i rokovi za ostvarivanje finansijskog poticaja zajamčenog navedenim rješenjem.

8. Način ostvarivanja finansijskoga poticaja iz člana 26. ovog Zakona, kao i program potpora u skladu s pravilima o državnim potporama pravilnikom propisuje federalni ministar nadležan za poslove kulture na prijedlog Fondacije, uz prethodnu saglasnost federalnog ministra nadležnog za poslove finansija.

Član 28.

(Primjena pravila o državnim potporama)

Na sve pojedinačne potpore i programe državnih potpora iz ovog Zakona primjenjuju se propisi o državnim potporama Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.

IV        PROIZVODNJA, PROMET I JAVNO PRIKAZIVANJE AUDIOVIZUELNIH DJELA

Član 29.

(Proizvodnja audiovizuelnih djela)

1. Proizvodnju audiovizuelnog djela može obavljati fizička ili pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizuelnih djela.

2. Fizičke ili pravne osobe iz stava (1) ovog člana sa sjedištem u Federaciji ili one koje obavljaju djelatnost u Federaciji upisuju se u zapisnik producenata koji vodi Fondacija.

Član 30.

(Vođenje evidencije snimanja audiovizuelnih djela)

1. Fondacija vodi zapisnik snimanja audiovizuelnih djela za područje Federacije.

2. Producenti su obavezni radi statističkog praćenja djelatnosti dostavljati izvještaju u toku proizvodnje u skladu sa obrascem koji utvrđuje Fondacija.

Član 31.

(Promet audiovizuelnih djela)

Promet audiovizuelnih djela može obavljati fizička ili pravna osoba registrirana za promet audiovizuelnim djelima i upisana u zapisnik distributera koji vodi Fondacija.

Član 32.

(Javno prikazivanje audiovizuelnih djela)

1. Javno prikazivanje audiovizuelnih djela može obavljati fizička ili pravna osoba registrirana za tu djelatnost ako raspolaže odgovarajućim licenciranim prostorom i opremom u skladu sa posebnim propisima te ako je upisana u zapisnik prikazivača koji vodi Fondacija.

2. Prije, za vrijeme i nakon javnog prikazivanja audiovizuelnog djela nije dopušteno oglašavati proizvode i usluge za koje je oglašavanje zabranjeno posebnim propisima.

Član 33.

(Kategorizacija audiovizuelnih djela)

1. Pravna i fizička lica iz članova 31. i 32. ovog Zakona dužna su, prije prvoga stavljanja u promet audiovizuelnog djela ili njegovog javnog prikazivanja, na odgovarajući i jasno vidljiv način istaknuti kategorizaciju audiovizuelnog djela, koju su dodijelile u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom kojim se uređuje kategorizacija audiovizuelnih djela, radi zaštite djece i mladih od sadržaja audiovizuelnog djela koji je neprimjeren njihovoj dobi.

2. Pravna i fizička lica iz stava (1) ovog člana dužna su pisanim putem obavijestiti Fondaciju o kategorizaciji dodijeljenoj pojedinom audiovizuelnom djelu, četrnaest dana prije prvog javnog prikazivanja ili stavljanja u promet.

3. Fondacija ima pravo zatražiti promjenu dodijeljene kategorizacije ako ona nije dodijeljena u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom iz stava (1) ovog člana.

4. Pravilnik iz stava (1) ovog člana donosi direktor Fondacije uz saglasnost Upravnog odbora Fondacije.

Član 34.

(Zaštita maloljetnika od neprimjerenih sadržaja)

1. Zabranjuje se distribucija, prodaja i iznajmljivanje maloljetnicima videograma čija kategorija nije primjerena dobi maloljetnika.

2. Zabrana iz stava 1. ovog člana odnosi se i na prodaju putem poštanskih usluga ili na drugi sličan način.

3. Zabranjeno je javno izlaganje i oglašavanje djela iz stava (1) ovog člana.

4. Zabrana iz stava (3) ovog člana ne odnosi se na kategorizacijom dopuštenu prodaju i iznajmljivanje punoljetnim osobama unutar posebnih prodavnica ili izdvojenih prostora.

5. Kategorizacijom iz člana 33. ovog Zakona pobliže se uređuje način označivanja djela iz stava (1) ovog člana koja moraju imati vidljivo upozorenje da je njihova distribucija, prodaja i iznajmljivanje zabranjena maloljetnim osobama.

6. Zaštita maloljetnika od pristupa putem elektroničkih publikacija audiovizuelnim sadržajima koji imaju obilježja utvrđena stavom (1) ovog člana ostvaruje se u skladu posebnim propisima.

Član 35.

(Trgovina, reproduciranje, javno prikazivanje i korištenje videograma)

1. Videogram koji sadrži jedno ili više audiovizuelnih djela može se trgovati ili reproducirati, javno prikazivati i davati na korištenje ukoliko distributer, odnosno fizičko ili pravno lice koje namjerava obavljati takve poslove ima odgovarajući ugovor sa producentom ili nositeljem prava korištenja (licencu), a kada se to odnosi na neko strano audiovizuelno djelo, i ukoliko je uvezeno u skladu sa propisima koji uređuju uvoz roba.

2. Komercijalno umnoženi videogrami namjenjeni stavljanju u promet tretiraju se kao izdanja.

3. Audiovizuelna građa se tretira kao javna arhivska građa.

Član 36.

(Sloboda proizvodnje, distribucije i javnog prikazivanja audiovizuelnih djela)

Proizvodnja, distribucija i javno prikazivanje audiovizuelnih djela ne može biti subjektom nikakve cenzure niti ideološkog, političkog ili vjerskog pritiska.

Član 37.

(Snimanje filmskih scena)

1. Producent audiovizuelnog djela može snimati audiovizuelne scene svugdje na području Federacije, ukoliko ovim Zakonom ili drugim pravnim aktom nije drugačije određeno.

2. Ukoliko se snimanje treba obaviti u raznim objektima i sredinama, uključujući i infrastrukturne objekte, gdje javni nastup nije dozvoljen ili mora biti ograničen, odnosno kada snimanje treba da se obavlja u monumentima kulture, u historijsko-kulturnim prostornim cjelinama, na arheološkim nalazištima ili drugim nalazištima i prirodnim prostorima koji se svrstavaju u zaštićenu kulturnu i prirodnu baštinu ili koji uživaju tretman prethodne zaštite, producent treba da traži dozvolu snimanja od nadležne institucije najmanje 15 dana prije planiranog početka snimanja.

3. Nadležna institucija dužna je o dozvoli obavijestiti producenta u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva.

Član 38.

(Inostrani producent)

1. Inostrani producent ima pravo snimiti audiovizuelno djelo na području Federacije ako je prethodno izdobio dozvolu za snimanje od Fondacije, na osnovu zahtjeva koji podnosi domaći servisni producent.

2. Zahtjev za dozvolu snimanja podnosi se na odgovarajućem obrascu Fondacije, uz primjerak odgovarajućeg scenarija, budžeta, spiska ekipe i snimajućih lokacija.

Član 39.

(Producent domaćeg filma)

1. Producent domaćeg filma kojem je Fondacija dodjelila potporu obavezan je u roku od sedam dana od dana završetka prve kopije audiovizuelnog djela, Fondaciju obavijestiti o njenom završetku.

2. Obaveza tereti producenta domaćeg filma i kada je audiovizuelno djelo proizveo u saradnji sa stranim producentima.

3. Domaći producent kojem je Fodnacija dodjelila potporu obavezan je pismeno obavijestiti Fondaciju o namjeri da prvu kopiju reproducira izvan Federacije.

4. Domaći producent kojem je Fondacija dodjelila potporu dužan je spomenuti potporu Fondacije na špicama i pratećoj građi audiovizuelnog djela.

Član 40.

(Strano audiovizuelno djelo)

1. Strano audiovizuelno djelo može se u Federaciji distribuirati, javno prikazivati i/ili na drugi način prezentirati javnosti ako je obrađeno na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji te je na odgovarajući način označena njegova kategorizacija u skladu s odredbama ovog Zakona.

2. Strano audiovizuelno djelo može se u Federaciji javno prikazivati iako nije prevedeno i obrađeno na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. ako se prikazuje u okviru smotri, filmskih sajmova, nacionalnih revija, filmskih retrospektiva, festivala, edukativnih programa, internih zatvorenih projekcija učesnika audiovizuelne industrije, realizacije projekta u skladu s bilateralnim ugovorima o kulturnoj saradnji te kada je broj projekcija ograničen.

3. Organizator je dužan najkasnije sedam dana prije početka manifestacija iz stava (2) ovog člana obavijestiti Fondaciju o njihovom održavanju.

4. U originalu se mogu prikazivati djela na jezicima nacionalnih manjina.

Član 41.

(Kinofikacija)

1. Kinoprikazivači u Federaciji mogu se povezati u kinoprikazivačku mrežu radi primjene jedinstvenog stručnog pristupa u obavljanju audiovizuelne djelatnosti.

2. Fondacija svojom djelatnošću pomaže promociji i razvoju kinoprikazivačke mreže u Federaciji, a posebno art-kina i kinoprograma za djecu i omladinu.

Član 42.

(Zaštita i očuvanje audiovizuelnih djela)

1. Vlasnici i drugi imaoci audiovizuelnih djela i druge filmske građe od historijskog, umjetničkog, kulturnog i znanstvenog značaja ili značaja za razvoj kinematografije dužni su poduzimati trajne mjere za njihovu zaštitu i očuvanje.

2. Audiovizuelna djela i druga filmska građa iz stava (1) ovog člana štite se kao kulturno dobro i na njih se primjenjuju propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i arhivske građe.

3. Fondacija svojom djelatnošću pomaže zaštiti i očuvanju audiovizuelnih djela, u saradnji i po uputama i preporukama Kinoteke Bosne i Hercegovine.

Član 43.

(Kinoteka Bosne i Hercegovine)

1. Kinoteka Bosne i Hercegovine je nacionalni filmski arhiv Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Kinoteka). Audiovizuelna djela i druga filmska građa iz člana 42. stav (1) ovog Zakona čuvaju se u arhivi Kinoteke.

2. Producent može dio ili kompletna audiovizuelna djela i filmsku građu ustupiti na čuvanje Kinoteci na osnovu međusobnog ugovora.

3. Ukoliko producent prestaje sa radom, obavezan je audiovizuelna djela i filmsku građu predati Kinoteci, koja preuzima odgovornost za njihovo dalje čuvanje.

4. Producent i/ili koproducent je obavezan prodati pozitiv tonsku kopiju audiovizuelnog djela Kinoteci po stvarnoj cijeni koštanja izrade kopije u roku od jedne godine nakon prve javne projekcije.

5. Distributer domaćeg i inostranog audiovizuelnog djela obavezan je odmah, po isteku licence, predati Kinoteci najmanje oštećenu distributivnu kopiju audiovizuelnog djela.

Član 44.

(Zapisnici)

Sadržaj i način vođenja zapisnika u elektronskom obliku iz članova 29., 30., 31. i 32. ovog Zakona pravilnikom propisuje direktor Fondacije.

V                FINANSIRANJE POTPORE AUDIOVIZUELNOM STVARALAŠTVU

Član 45.

(Sredstva za provedbu Strategije)

1. Sredstva za provedbu Strategije osiguravaju se iz budžeta Federacije u visini od najmanje 1% od ukupnog iznosa budžeta za tekuću godinu te iz dijela ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti iz člana 3. stav (1) tačka c) ovog Zakona, i to:

• Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 2%,
• emitera na razini Federacije u iznosu od 0,8%,
• emitera na regionalnoj i gradskoj razini čije područje pokrivanja obuhvata više od 300.000 stanovnika u iznosu od 0,5%,
• pružatelja audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev u iznosi od 2%,
• pružatelja medijskih usluga koji imaju dopuštenje za satelitski, internetski, kablovski prenos i druge dopuštene oblike prenosa audiovizuelnog programa u iznosu od 0,5%
• kinoprikazivača i distributera u iznosu od 0,5%
• producenata audiovizuelnih djela u iznosu od 0,5%,
• uvoznika kompjuterske i telekomunikacijske opreme u iznosu od 0,5%.

2. Operateri javnih komunikacijskih mreža, uključujući operatere usluga pristupa internetu, osim operatera kojima je osnovna djelatnost obavljanje usluga prenosa i odašiljanja audiovizuelnih i/ili radijskih programa osoba iz stava (1) ovog člana, za provedbu Strategije plaćaju 0,8% ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini obavljanjem djelatnosti prenosa i/ili retransmisije audiovizuelnih programa i njihovih dijelova u javnim komunikacijskim mrežama, a što obuhvaća internetsku i kabelsku distribuciju.

3. Sredstva za provedbu Strategije mogu se osiguravati i iz međunarodnih fondova, priloga, donacija, poklona i pomoći od domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica, kao i iz dijela prikupljenih naknada za privatno i drugo vlastito korištenje audiovizuelnih djela.

4. Osobe iz stavova (1) i (2) ovog člana dužne su najkasnije do kraja aprila svake godine za prethodnu kalendarsku godinu dostaviti Fondaciji podatke o ukupnom godišnjem bruto prihodu iz stavova (1) i (2) ovog člana, a u protivnom će Fondacija za obračun koristiti javno objavljene godišnje finansijske izvještaje koje su osobe iz stavova (1) i (2) ovog člana predale nadležnoj finansijskoj odnosno poreznoj upravi.

5. Fondacija ima pravo dostavljene podatke iz stava (4) ovog člana dati na provjeru ovlaštenom revizoru kojem su osobe iz stavova (1) i (2) ovog člana dužne omogućiti pristup svojoj finansijskoj dokumentaciji.

6. Osobe iz stavova (1) i (2) ovog člana dužne su uplatiti sredstva za provedbu Strategije u korist Fondacije na osnovu obračuna koji se prema ovom Zakonu smatra javnom ispravom, a koji Fondacija izdaje za obračunsko razdoblje na osnovu obračuna prihoda iz stavova (1) i (2) ovog člana za prethodnu kalendarsku godinu.

7. Sredstva iz stava (6) ovog člana uplaćuju se na poseban račun Fondacije najmanje jednom tromjesečno, ako ugovorom nije drugačije uređeno.

Član 46.

(Oslobađanje od plaćanja)

Pravne osobe nad kojima se provodi postupak stečaja za trajanja toga postupka nisu dužne

uplaćivati sredstva na osnovu člana 45. ovog Zakona.

Član 47.

(Obavezno sklapanje ugovora sa Fondacijom o uplati sredstava)

1. Pravne osobe iz člana 45. ovog Zakonao bavezna su sklopiti ugovor sa Fondacijom o izdvajanju sredstava u korist Fondacije iz njihovog ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog obavljanjem audiovizuelnih djelatnosti iz prethodne godine najmanje u iznosu iz člana 25. ovog Zakona, a radi osiguravanja sredstava za provedbu Strategije.

2. Pravna osoba koja obavlja dvije ili više djelatnosti iz člana 40. ovog Zakona zaključuje ugovor sa Fondacijom o izdavanju sredstava po onoj osnovi koja je najpovoljnija za Fondaciju.

3. Ugovor iz stava (1) ovog člana zaključuje se na zahtjev Fondacije najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme.

4. Ako pravno lice iz stava (1) ovog člana na zahtlev Fondacije ne sklopi ugovor u roku iz stava (3) ovog člana, Fondacija ima pravo pokrenuti postupak i zatražiti od suda presudu koja u cijelosti zamjenjuje ugovor.

Član 48.

(Sredstva za finansijski poticaj)

Sredstva za finansijski poticaj iz člana 26. stav (1) ovog Zakona osiguravaju se u budžetu Federacije na razdjelu Ministarstva u okviru aktivnosti i pozicija namijenjenih za mjere poticaja i iz drugih izvora.

Član 49.

(Potpora audiovizuelnom stvaralaštvu na području cijele Federacije Bosne i Hercegovine)

1. Dio finansijskih sredstava prikupljenih od Fondacije raspoređuje se kantonalnim ministarstvima kulture koja u svom budžetu osiguraju namjenska sredstva za podršku audiovizuelnom stvaralaštvu u svojim kantonima, u jednakom omjeru u kojem je to učinilo kantonalno ministarstvo.

2. Iznos koji Fondacija može rasporediti je najviše 500.000 KM po kantonalnom ministarstvu.

3. Odluku o raspoređivanju sredstava kantonalnim ministarstvima donosi Upravni odbor Fondacije

Član 50.

(Evidencija o zaključenim ugovorima)

Fondacija je dužna voditi evidenciju o svim sklopljenim ugovorima iz člana 47. ovog Zakona, u skladu s propisima kojima se uređuje obavljanje arhivskih poslova u pravnim licima u Federaciji.

Član 51.

(Računovodstvena evidencija)

Fondacija je dužna uspostaviti uredno i ažurno vođenje računovodstvenih evidencija koje se odnose na sredstva za finansiranje potpore audiovizuelnom stvaralaštvu iz člana 45. ovog Zakona, u skladu sa važećim računovodstvenim propisima i propisima kojima se uređuje obavljanje arhivskih poslova u pravnim licima u Federaciji.

VI        EVIDENCIJA O AUDIOVIZUELNOM STVARALAŠTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 52.

(Evidencija o audiovizuelnom stvaralaštvu)

1. Fondacija vodi evidenciju o audiovizuelnom stvaralaštvu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Evidencija).

2. Evidencija se vodi radi formiranja baze podataka kao osnove za utvrđivanje Strategije  i preduzimanje konkretnih mjera ekonomske i kulturne politike u oblasti audiovizuelnog stvaralaštva.

3. Evidencija obuhvata slijedeće podatke:

1. o audiovizuelnoj produkciji, i to:

•  proizvedena audiovizuelna djela (naziv, producent, redatelj, direktor fotografije, montažer, kompozitor, nosioci glavnih uloga, scenograf, kostimograf, glavni animator, dužina, vrsta podloge na kojoj je snimljeno, godina proizvodnje; u daljem tekstu: osnovni podaci),
• proizvedena audiovizuelna djela sufinansirana sredstvima iz budžeta Federacije (uz osnovne podatke, oblik sufinansiranja),
• proizvedena audiovizuelna djela sufinansirana sredstvima iz evropskih fondova (uz osnovne podatke, naziv fonda i oblik stimulacije),
• proizvedena audiovizuelna djela u svim oblicima koprodukcije (uz osnovne podatke koproducenta, zemlja);

2. o distribuciji audiovizuelnih djela, i to:

• sva uvezena javno prikazana audiovizuelna djela (uz osnovne podatke, zemlja porijekla),
• sva izvezena audiovizuelna djela (uz osnovne podatke, zemlja u koju se izvozi);

3. o prikazivanju audiovizuelnih djela, i to:

• stalno kino (mjesto, adresa, kontakti, vrsta i ime proizvođača opreme za reprodukciju, broj sjedišta, oblik vlasništva),
• povremeno kino odnosno polivalentni objekti kulture (mjesto, adresa, kontakti, vrsta i ime proizvođača opreme za reprodukciju, broj sjedišta, oblik vlasništva);

4. o komplementamim djelatnostima audiovizuelnog stvaralaštva, i to:

• filmski festivali u zemlji (kategorija, mjesto, organizator, broj prikazanih filmova, dobitnici nagrada),
• učešće domaćeg filma na međunarodnim filmskim festivalima (naziv filma, godina proizvodnje, naziv festivala, zemlja, osvojene nagrade),
• strukovna udruženja (naziv, sjedište, kontakti, djelatnost),
• nagrade iz oblasti audiovizuelnog stvaralaštva,
• časopisi u oblasti audiovizuelnog stvaralaštva (naziv, izdavač, dinamika objavljivanja),
• podaci o restauraciji domaćih filmova  (uz osnovne podatke o filmu i ustanovi koja je izvršila restauraciju).

4. Sadržaj i način vođenja Evidencije iz stavova (1), (2) i (3) ovog člana, kao i način pribavljanja i korištenja podataka te obrasce na kojima se podnose podaci uređuje Upravni odbor Fondacije.

VII        PREKRŠAJNE ODREDBE

Član 53.

(Novčane kazne za prekršaje)

1. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 100.000,00 KM kaznit će se pravna osoba koja:

1. nije registrirana za proizvodnju, promet ili javno prikazivanje audiovizuelnih djela i obavlja navedene djelatnosti, a u smislu odredbi članova 29. i 31. te članu 32. stav (1) ovog Zakona;
2. ne dostavi Fondaciji obavijest o snimanju audiovizuelnog djela na području Federacije prema članu 30. ovog Zakona;
3. prikazuje, distribuira, iznajmljuje, posuđuje, prodaje ili na bilo koji drugi način prezentira audiovizuelno djelo javnosti za kućnu upotrebu ili putem javnog prikazivanja odnosno općenito postupa suprotno odredbama člana 28., 29., 31., 32., 34. i 35. ovog Zakona;
4. prije prvoga stavljanja u promet audiovizuelnog djela ili njegova javnog prikazivanja na odgovarajući i jasno vidljiv način ne istakne kategorizaciju audiovizuelnog djela, prema članu 33. stav (1) ovog Zakona;
5. ne dostavi Fondaciji obavijest o kategorizaciji djela u roku prema članu 33. stav (2) ovog Zakona;
6. ne dostavi podatke potrebne za vođenje evidencija kako je to propisano ovim Zakonom;
7. javno prikazuje strana audiovizuelna djela koja nisu obrađena na jezicima u službenoj upotrebi u Federaciji prema članu 40. stavovima (1) i (2) ovog Zakona;
8. ne dostavi Fondaciji podatke o ukupnom godišnjem bruto prihodu prema članu 45. stav (4) ovog Zakona;
9. ne omogući ovlaštenom revizoru pristup svojoj finansijskoj dokumentaciji, prema članu 45. stav (5) ovog Zakona.

2. Ako prekršaje iz stava (1) ovog člana počini odgovorna osoba u pravnoj osobi, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 5.000,00 KM.

3. Ako prekršaje iz stava (1) ovog člana počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 3.000,00 KM.

4. Ako prekršaj iz stava (1) ovog člana počini fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 10.000,00 KM.

5. Pravnoj osobi, fizičkoj osobi, uključujući obrtnika i trgovca pojedinca, koji u obavljanju djelatnosti počine prekršaje iz stava (1) tačka c) ovog člana može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti u trajanju do jedne godine ako je počinjeni prekršaj osobito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela, počinjenja u povratu ili drugih okolnosti koje ga čine osobito teškim.

VIII        PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 54.

(Podzakonski akti)

Ministarstvo će donijeti podzakonske akte za provođenje ovog Zakona u roku od šest mjeseci

od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 55.

(Kontinuitet rada pravnih lica i poduzetnika)

Pravna lica i poduzetnici koji su počeli sa obavljanjem audiovizuelne djelatnosti prije stupanja

na snagu ovog Zakona, dužni su da dostave odgovarajuće podatke potrebne za vođenje Evidencije u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 56.

(Usklađivanje obavljanja audiovizuelne djelatnosti s odredbama Zakona)

Pravna lica i poduzetnici koji obavljaju audiovizuelne djelatnosti dužni su da u roku od dvanaest

mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog Zakona.

Član 57.

(Preuzimanje i usklađivanje regulatornih akata Fondacije za kinematografiju FBiH i Filmskog centra Sarajevo sa odredbama ovog Zakona)

Fondacija će preuzeti sve važeće regulatorne akte Fondacije za kinematografiju i Filmskog centra Sarajevo i uskladiti ih s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od donošenja ovog Zakona.

Član 58.

(Imenovanje privremenog direktora Fondacije)

1. Vlada će naprijedlog Ministarstva imenovati privremenog direktora Fondacije, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog Zakona.

2. Privremeni direktor Fondacije dužan je obaviti pripremne radnje za početak rada Fondacije i upisati Fondaciju u odgovarajuće registre.

Član 59.

(Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama

Federacije BiH".

O B R A Z L O Ž E N J E

I – USTAVNOPRAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavnopravni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana IV.А.20. (1) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nadležan za podnošenje zakonskih prijedloga.

Osnov za donošenje ovog zakona je i niz međunarodnih konvencija koje je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala, kao što su: Evropska konvencija o filmskoj koprodukciji, Evropska konvencija o prekograničnoj televiziji, Evropska konvencija o zaštiti audiovizuelne baštine, UNESCO Konvencija o zaštiti i promociji različitosti kulturnih izražaja i UNESCO Svjetska (univerzalna) konvencija o autorskom pravu.^[1] Osnov su također članstvo Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine u Fondaciji Eurimages Vijeća Evrope kao i Sporazum između EU i BiH o učestvovanju Bosne i Hercegovine u programu EU za kulturu i kreativne sektore „Kreativna Evropa“, te obaveza donošenja zakonskih okvira koji će biti u potpunosti usklađeni s pravnom stečevinom Evropske unije, kao što su Direktiva 2010/13/EU o audiovizuelnim medijskim uslugama i druge.

II – RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

II.a. Uvod

Oblast kinematografije i audiovizuelnog stvaralaštva nije sistemski uređena. Na državnom nivou ne postoje propisi iz ove oblasti. U Federaciji ova oblast djelimično je uređena prijeratnim Zakonom o filmskoj djelatnosti iz 1990. godine, koji je preuzet, dok od deset kantona jedino Kanton Sarajevo ima Zakon o filmskoj djelatnosti iz 2001. godine. Republika Srpska je oblast kinematografije uredila zakonom iz 2009. godine.

Proizvodnja domaćih filmova je gotovo zamrla. Trenutno se snima samo ono što je podržano na natječajima prethodnih godina. Postojeća Fondacija za kinematografiju Federacije BiH je mjesecima zarobljena u birokratsko-adminstrativno-inspektorskim aktivnostima; BH Telecom, čiji je vlasnik Federacija BiH, je ugasio rad BHContentLab-a, čime se i u segmentu televizija proizvodnja domaćih sadržaja praktično obustavila.

Filmski autori i autorice i dalje ne ostvaruju svoja zagarantirana autorska prava jer je Institut za intelektualno vlasništvo u svom djelovanju potpuno neučinkovit.

Pritom se kinematografija u desetljeću nakon rata transformirala iz potpuno prekinute privredno-umjetničke grane u moderan i raznorodan sektor sposoban da proizvodi visoko kvalitetan audiovizuelni sadržaj namijenjen jednako domaćoj i inostranoj publici. O tome svjedoče brojna osvojena svjetska priznanja, kao što su Zlatni i Srebrni medvjedi Berlinskog filmskog festivala, Grand Prix u programu Sedmica kritike u Cannesu te  Grand Prix i Special Mention festivala u Cannesu, Srebrni leopard festivala u Locarnu, Srce Sarajeva i mnoge druge nagrade, kao i brojni finansijski uspješni naslovi distribuirani u različitim medijima u zemlji i inostranstvu.

Domaći dugometražni igrani film, njegovi autori, proizvođači i finansijeri najvidljiviji su proizvodi i subjekti kinematografije, međutim, pojam audiovizuelnog sektora je znatno širi. Pod njim podrazumijevamo sve subjekte koji se bave uvezivanjem postojećih i stvaranjem novih autorskih prava u fazi produkcije, prometom i eksploatacijom za njih vezanih materijalnih prava u fazi distribucije i prikazivanja, te ponudom roba i usluga potrebnih za obavljanje djelatnosti iz ovog sektora.

Audiovizuelni sektor podrazumijeva kinematografiju (film i video), emitiranje (televizija) i videoigre, a u Bosni i Hercegovini uključuje više od 150 aktivnih i za te djelatnosti registriranih

pravnih lica, s više od 4000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Većina subjekata spada

u kategoriju malih i srednjih preduzeća, s izuzetkom javnih emitera i institucija. Velika većina

audiovizuelnih djelatnosti odvija se u Sarajevu, a ostali važni centri su Banja Luka, Mostar, Tuzla, Široki Brijeg i Neum.

II.b. Ekonomski kapaciteti i potencijal

Audiovizuelni proizvodi su u suštini i ekonomska i kultuma dobra, što je prepoznato i na svjetskom i na evropskom nivou. Nesporno je da je filmska industrija u stanju stvoriti nova radna mjesta i proizvesti različite ekonomske koristi. Tako procijenjena vrijednost ukupnog prometa proizvoda i usluga samo u bh. kinematografiji (film) iznosi oko 20 miliona KM godišnje. Od ovog iznosa 65% predstavlja utrošak na proizvodnju domaćih i stranih filmova u zemlji te zaradu od izvoza prava i usluga, 20% iznosi zarada iz distribucije i kino pirkazivanja u zemlji te 15% uložena i zarađena sredstva iz realizacije domaćih filmskih festivala. Ako se pogleda porijeklo novca, 33% od gore navedenog iznosa predstavljaju direktne strane investicije ili sredstva iz evropskih fondova (najčešće ulaganja u produkciju ili filmske festivale), 22% čine ulaganja i zarada domaćeg privatnog sektora, 20% izvoz proizvedenih flmova ili usluga proizvodnje na strana tržišta, dok 15% otpada na javnu potporu svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, od čega najviše sredstava na raspolaganje stavlja Fondacija za kinematografiju Federacije BiH te Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo (prema budžetima za 2025. 3.500.000 KM tj. 1.000.000 KM).

Iako uložena javna sredstva predstavljaju tek 15% ukupnog prometa, ona su istinski motor proizvodnje i od njih zavisi većina privatnih i stranih investicija. Većina bh. filmova realizira se u međunarodnoj koprodukciji. Prosječan budžet jednog filma je oko 2 miliona KM, od čega iz domaćih izvora producenti obezbjeđuju oko 30%, dok ostatak dolazi iz inostranstva. Veliki dio tih sredstava troši se u Bosni i Hercegovini, proizvod ostaje domaći, a resursi se ne rasprodaju već se njihovo korištenje naplaćuje. Prema procjenama struke, novac uložen u proizvodnju audiovizuelnih sadržaja donosi promet koji je minimalno 4 puta veći od uloženog. Povrat budžetskih ulaganja kroz poreze i povećanje obima produkcije je praktično zagarantovan. Veći obim produkcije stvara širu tehnički bazu i, u kombinaciji sa poticajima za audiovizuelni sektor, dovodi visokobužetske strane projekte. Strane produkcije i snimanje visokobudžetskih projekata diže nivo domaće produkcije i čini je konkurentijom na međunarodnom nivou. Sve ovo potvrđuje i činjenica da budžeti namijenjeni audiovizuelnom sektoru u zemljama regije rastu gotovo svake godine, ne samo iz kulturoloških, već i ekonomskih razloga i s ciljem razvoja nacionalnih audiovizuelnih industrija. Na primjer, Vlada Slovenije je budžet za film povećala na nešto više od 29 miliona KM za 2025. godinu, Hrvatski audiovizuelni centar raspolaže s godišnjim budžetom od preko 30 miliona KM, dok Filmski Centar Srbije radi s oko 24 miliona KM godišnje.

Filmski servisi ili servisne produkcije također donose direktne investicije i mjerljive i nemjerljive pozitivne efekte kako za filmsku industriju, tako i za budžete državnih institucija i ekonomiju  lokalnih zajednica.

Ukupan broj zaposlenih u oblasti kinematografije je oko 1000 ljudi u 72 pravna lica. Preko 90% kompanija čine mala preduzeća, a 95% kompanija pripada privatnom sektoru. Svaka produkcija domaćeg dugometražnog igranog filma prosječnog budžeta (1-2 miliona KM) zapošljava najmanje stotinu ljudi na period od 1 do 5 mjeseci. U BiH se snimi od 1 do 3 takva filma godišnje, čime se zapošljava većina filmskih radnika u zemlji. Više filmova bi značilo i otvaranje više, za domaće prilike dobro plaćenih radnih mjesta, pogotovo u slučaju privlačenja većeg broja stranih produkcija.

Najuspješniji bosanskohercegovački filmovi prodaju se na 20 do 40 različitih svjetskih tržišta i

mogu na domaćem i stranom kino i TV tržištu povratiti iznos koji je država za njihovu produkciju uložila. Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji drugi kultumi proizvod koji ima takav potencijal.

II.c. Film kao kulturno dobro

Gotovo jednako važna je činjenica da je filmska industrija općenito u stanju pridonijeti općoj socijalnoj i ekonomskoj koheziji i istovremeno biti ključni medij za prenos i razvoj kulturnih vrijednosti

Film je baziran na drevnoj umjetnosti pričanja priča i danas je to najefikasniji način da se ispričaju priče o Bosni i Hercegovini. Film utiče na način kako doživljavamo sami sebe, te na način na koji nas doživljavaju drugi. U anketama Turističke zajednice i USAID-a posjetitelji Bosne i Hercegovine često navode upravo bosanskohercegovačke filmove ili Sarajevo Filrn Festival kao razlog zašto su željeli posjetiti Bosnu i Hercegovinu. Na kraju, riječ je o medijima u kojima je stvoreno kulturno-istorijsko naslijeđe bez kojeg ne bismo bili u stanju razumjeti 20. stoljeće, au 21. stoljeću audiovizuelno stvaralaštvo imat će još veću ulogu u stvaranju novog kultumo-istorijskog naslijeda.

II.d. Cilj donošenja zakona

Cilj donošenja predmetnog zakona je stvaranje savremenog općeg pravnog okvira za audiovizuelno stvaralaštvo u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa pravnom stečevinom Evropske unije.

Donošenjem ovog zakona, stvorit će se i osigurati ne samo pravilno i učinkovito funkcioniranje tržišta audiovizuelnih usluga na prostoru Federacije BiH, već istovremeno promicati kultura i kulturne raznolikosti Bosne i Hercegovine, uz zaštitu i očuvanje kulturne baštine i jezika u službenoj upotrebi u Federaciji. Na kraju, ovaj zakon predstavlja valjan osnov za stvaranje ambijenta u kojem će bh. filmska industrija doživjeti zaslužen procvat, kroz kreiranje novih radnih mjesta, novih tržišnih vrijednosti i pozitivnog predstavlja bh. filmske kulture i tradicije u regiji i svijetu.

Ovim zakonom predviđena integracija postojećih institucija Fondacije za kinematografiju Federacije BiH i Filmskog centra Sarajevo u jedinstvenu Federalnu fondaciju za audiovizuelnu djelatnost objednit će u najvećoj mjeri napore ovih ustanova za potporu i promociju audiovizuelnog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini, na način da će se osigurati stalno i sistemsko finansiranje proizvodnje, potpore, promocije, prometa i korištenja audiovizuelnih sadržaja, naplata naknada od korisnika istih, odnosno od javnih i privatnih TV emitera, telekomunikacijskih preduzeća, kino i video distributera te kino prikazivača.

Ovo moderno krovno tijelo će voditi brigu o javnom interesu u ovom domenu, prije svega uvođenjem principa da pored sredstava namijenjenih poticaju kinematografije iz budžeta Federacije BiH, svi poslovni korisnicu koji imaju korist od širenja audiovizuelnih sadržaja također učestvuju u finansiranju stvaranju istih, plaćanjem naknade u proporciji sa svojim ukupnim prometom, što je u skladu sa ključnom direktivom Evropske unije u ovom domenu (Direktiva 2010/13/EU o audiovizuelnim medijskim uslugama). Na ovaj način bi novoformirana Fondacija za audiovizuelnu djelatnost Federacije BiH mogla raspolagati budžetom od oko 12 miliona KM godišnje, što predstavlja optimalni iznos kada se uporede iznosi koje na raspolaganju imaju slične ustanove u zemljama regije, te koji odgovara potrebama domaće kinematografije u narednih pet do deset godina. Promet u kinematografiji bi time porastao na preko 50 miliona KM godišnje, uz stvaranje novih radnih mjesta i dinamičan razvoj filmske grane koja bi postala prepoznatljiv bosanskohercegovački brend u Evropi i šire.

Do sada su stvorene osnovne pretpostavke za postojanje kinematografije, kao što su osnivanje javnog fonda, potpisivanje i ratifikacija ključnih međunarodnih sporazuma iz domena

kinematografije, te osiguranje pristupa bh. filmskim radnicima fondovima i programima Vijeća Evrope i EU namijenjenih domaćoj kinematografiji. Medutim, kroz kontinuirane rezove iznos javnog novca koji se ulaže u ovaj sistem smanjen je do mjere potpune nefunkcionalnosti.  U posljednjih pet godina, dodijeljena sredstva budžeta Federacije BiH Fondaciji za kinematografiji iznosila su ukupno 16.618.597 KM (2021. 1.460.000 KM, 2022. i 2023. po 3.460.000 KM, 2024. 4.738.597 KM, 2025. 3.500.000 KM). Usporedbe radi, proračun Hrvatskog audio- vizuelnog centra samo za 2024. iznosio je 15.444.629 eura, a Filmskog centra Srbije oko 15.000.000 eura.

Premda su pitanja koja se uređuju ovim zakonom shodno članu III.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine posebna nadležnost kantona, opredjeljenje da se donese predmetni zakon počiva na obavezi da se osigura izvršavanje preuzetih međunarodnih obaveza iz niza međunarodnih konvencija koje su Bosna i Hercegovina i Federacija BiH potpisale i ratificirale, kao što su Evropska konvencija o filmskoj koprodukciji, Evropska konvencija o prekograničnoj televiziji i Evropska konvencija o zaštiti audiovizuelne baštine, kao i članstvo BiH, odnosno Federacije, u Fondaciji Eurimages Vijeća Evrope. Konačno, predloženim nacrtom se uspostavlja sinhronizacija s praksama država EU u oblasti kinematografije. Uspostavlja se uređen i transparentan sistem koji prati standarde i procente izdvajanja za filmsku djelatnost u okvirima budžeta zemalja EU.

Saglasnost kantona kojim bi se dokazala spremnost istih da se ovo pitanje uredi na nivou Federacije, pribavit će se ukoliko Parlament Federacije BiH predmetni nacrt stavi u javnu raspravu.

III – OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ZAKONSKIH RJEŠENJA

III.a. Pregled najvažnijih rješenja

Predloženim zakonskim rješenjima:

1. preciziraju se pojmovi korišteni u postojećim primjenjivim propisima i proširuje njihovo značenje, te definiraju novi, kao komplementarne djelatnosti, zahtjevno audiovizuelno djelo, kulturni proizvod, koautor audiovizuelnog djela, audivizuelna medijska usluga i audiovizuelna medijska usluga na zahtjev i dr.;

2. uspostavlja se Federalna fondacija za audiovizuelne djelatnosti, u koju će biti integrisane postojeća Fondacija za kinematografiju Federacije Bosne i Hercegovine i Filmski centar Sarajevo;

3. obezbjeđuje se transparentan i nezavisan rad Upravnog odbora Fondacije za audiovizuelne djelatnosti kao jednog od dva organizacijska tijela, između ostalog i kroz inkluziju struke, na način da od sedam članova Upravnog odbora, tri člana i predsjednika imenuje federalni ministar nadležan za poslove kulture na osnovu javnog poziva, a na prijedlog umjetničkih strukovnih udruženja i ustanova iz područja audiovizuelnih djelatnosti, dok po jednog člana Upravnog odbora imenuju Kinoteka Bosne i Hercegovine i Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo, odnosno jednog člana biraju i razrješuju radnici Fondacije iz svojih redova;

4. propisuje se obaveza donošenja četverogodišnje strategije potpore i promicanja audiovizuelnog stvaralaštva koju donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog resornog ministarstva;

5. definira se status, uloga i funkcija Javne ustanove Kinoteka Bosne i Hercegovine kao i mogućnosti i obaveze koje producenti, koproducenti i distributeri imaju prema Kinoteci u svrhu zaštite i očuvanja domaće i strane filmske građe;

6. propisuje se da obavezna godišnja Federacije za provedbu strategije  potpore i promicanja audiovizuelnog stvaralaštva od najmanje 1% od ukupnog iznosa budžeta za tekuću godinu, kao i procenti za ovu potporu osoba koje se bave audiovizuelnim i komplementarnim djelatnostima;

III.b. Sadržaj i obrazloženja pojedinih zakonskih odredbi

Odredbom člana 1. Zakona o audiovizuelnim djelatnostima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) u okviru općih odredbi definiran je predmet Zakona i to na način kojim se uređuje obavljanje, organiziranje i finansiranje audiovizuelnih djelatnosti kao osnovnog segmenta savremene kulture, poticanje domaćeg audiovizuelnog stvaralaštva, distribucije, javnog prikazivanja i njima komplementarnih djelatnosti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), zaštita i proučavanje domaće audiovizuelne baštine, prikazivanje domaćih audiovizuelnih djela u zemlji i inozemstvu, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje audiovizuelnih djelatnosti.

Odredbom člana 2. definiran je kulturni i ekonomski značaj za Federaciju, te način ostvarivanja istih. Ujedno je propisano da će se odredbe ovog Zakona provoditi u skladu sa načelom zaštite prava autora na slobodno izražavanje, kao i zaštite prava intelektualnog vlasništa u području audiovizuelnih djelatnosti, te da će se u obavljanju istih posebno brinuti o očuvanju jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji i kulturnog identiteta u evropskom i svjetskom kontekstu u skladu sa načelima kulturne raznolikosti te zaštiti prava i interesa djece i mladih, ravnopravnosti spolova, rasa i nacionalnih manjina.

U članu 3. definirani su pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu s ciljem olakšavanja tumačenja i primjene ovog Zakona. Osnovna svrha navedenih odredbi je da se osigura pravilna primjena Zakona u slučaju kada bi upotrijebljeni pojmovi mogli izazvati dvojbu u pogledu njihovog značenja, kao i eventualno različitog tumačenja same primjene Zakona.

Član 4. propisuje da izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, jednako se odnose na muški i ženski rod.

Odredbama člana 5. u Poglavlju II Zakona definira se uspostavljanje Federalna fondacija za audiovizuelne djelatnosti (u daljem tekstu: Fondacija), u koju će biti integrisane postojeća Fondacija za kinematografiju Federacije Bosne i Hercegovine i Filmski centar Sarajevo, svrha osnivanja Fondacije i njen pravni status. Integracijom naprijed navedenih javnih ustanova u novoosnovanu krovnu ustanovu prestaje njihov pravni subjektivitet, a njihova prava i obaveze, imovinu i osoblje preuzima Fondacija u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona.

Odredbama člana 6. u tačkama a) do aa) Zakona taksativno su navedene nadležnosti Fondacije.

Odredbama članova 7. i 8. Zakona utvrđen je izvor sredstava za rad Fondacije te za finansiranje potpore audiovizuelnom stvaralaštvu i audiovizeulnim djelatnostima u Federaciji.

Član 9. Zakona propisuje da su organi Fondacije Upravni odbor i direktor.

Odredbama člana 10. definiran je Upravni odbor kao jedan od organa Fondacije, njegov sastav, imenovanje i mandat. Od posebne je važnosti što se propisanim odredbama obezbjeđuje transparentan i nezavisan rad između ostalog i kroz inkluziju struke, na način da od sedam članova Upravnog odbora, tri člana i predsjednika imenuje federalni ministar nadležan za poslove kulture na osnovu javnog poziva, a na prijedlog umjetničkih strukovnih udruženja i ustanova iz područja audiovizuelnih djelatnosti, dok po jednog člana Upravnog odbora imenuju Kinoteka Bosne i Hercegovine i Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo, odnosno jednog člana biraju i razrješuju radnici Fondacije iz svojih redova.

Odredbama člana 11. Zakona navedeni su razlozi za prijevremeni prestanak mandata članovima Upravnog odbora te propisana procedura pokretanja postupka u slučaju sukoba interesa.

Odredbama člana  12. Zakona taksativno su pobrojane nadležnosti Upravnog odbora Fondacije.

Odredbama članova 13. i 14. Zakona definiran je direktor kao jedan od organa Fondacije, njegovo imenovanje i razrješenje, mandat te uvjeti koje jedno lice mora ispunjavati kako bi bilo imenovano za direktora Fondacije.

Odredbama člana 15. Zakona taksativno su pobrojane nadležnosti direktora Fondacije.

Odredbama člana 16. Zakona definiran je način sprečavanja sukoba interesa u organima Fondacije.

Član 17. propisuje da Fondacija provodi nadzor zakonitog i namjenskog korištenja sredstava dodijeljene korisnicima za razvoj i poticanje audiovizuelnog stvaralaštva, audiovizuelnih djelatnosti te komplementarnih djelatnosti, dok je članom 18. propisano da nadzor nad finansijskim poslovanjem Fondacije vrši nadležno tijelo uprave, odnosno tijelo revizije.

Član 19. propisuje da nadzor nad zakonitošću rada i općim aktima Fondacije vrši Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Odredbama člana 20. definirana je strategija potpore i promicanja audiovizuelnog stvaralaštva (u daljem tekstu: Strategija), njena svrha, koje tijelo je donosi (Vlada Federacije BiH na prijedlog Ministarstva) i na koji period (četiri godine).

Odredbama člana 21. propisano je da na osnovu Strategije, a na prijedlog direktora Fondacije, Fondacija donosi godišnji plan i program rada i razvoja (u daljem tekstu: Godišnji plan), kojim se utvrđuju utvrđuju ciljevi i zadaće u razvoju domaćeg audiovizuelnog stvaralaštva i poticanju audiovizuelne kulture.

Članovima 22. i 23. Zakona propisana je procedura javnih poziva i provedba odluke o dodjeli sredstava.

Član 24. Zakona predviđa mogućnost ostvarivanja posebnih programa u području audiovizuelnih i komplementarnih djelatnosti koje Fondacija na državnom i međunarodnom nivou može provoditi po osnovu ugovora ili sporazuma o saradnji i/ili finansiranju s tijelima uprave, entitetima, jedinicama lokalne samouprave, visokoškolskim obrazovnim institucijama te drugim pravnim osobama.

Odredbama člana 25. Zakona propisano je na koji način se potiče ulaganje u proizvodnju audiovizuelnih djela te šta se takvim poticajima ostvaruje.

Članovi 26., 27. i 28. Zakona određuju pravo osoba iz člana 27. Zakona na ostvarivanje finansijskog poticaja kao i način tj. postupak ostvarivanja. Propisano je da se ovo pravo ostvaruje u obliku povrata određenog dijela novčanih sredstava utrošenih u Federaciji za proizvodnju audiovizuelnih djela kao kulturnih proizvoda.  Pravo na finansijski poticaj iz ovih odredbi imaju i pravne osobe koje su za proizvodnju istog audiovizuelnog djela primile sredstva iz javnih izvora Bosne i Hercegovine, entiteta i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine te drugih izvora izvan zemlje, uz uvjet da zbroj tako dobivenih ukupnih sredstava, uključujući iznos finansijskog poticaja ne premašuje intenzitet potpore u skladu s pravilima o državnim potporama.

Odredbama člana 29. Zakona propisano je da proizvodnju audiovizuelnog djela može obavljati fizička ili pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizuelnih djela. Ista se ima upisati u zapisnik producenata koji vodi Fondacija.

Prema odredbama člana 30. Zakona Fondacija vodi i zapisnik snimanja audiovizuelnih djela za područje Federacije. Producenti su obavezni radi statističkog praćenja djelatnosti dostavljati izvještaju u toku proizvodnje u skladu sa obrascem koji utvrđuje Fondacija.

Članovima 31. i 32. Zakona propisano je da promet audiovizuelnih djela može obavljati fizička ili pravna osoba registrirana za promet audiovizuelnim djelima i upisana u zapisnik distributera koji vodi Fondacija, dok javno prikazivanje audiovizuelnih djela može obavljati fizička ili pravna osoba registrirana za tu djelatnost ako raspolaže odgovarajućim licenciranim prostorom i opremom u skladu sa posebnim propisima te ako je upisana u zapisnik prikazivača koji vodi Fondacija. Takođe, propisano je da prije, za vrijeme i nakon javnog prikazivanja audiovizuelnog djela nije dopušteno oglašavati proizvode i usluge za koje je oglašavanje zabranjeno posebnim propisima.

Odredbama člana 33. Zakona definirana je obaveza kategorizacije audiovizuelnih djela te pravo Fondacije da zatraži promjenu dodijeljene kategorizacije.

Član 34. Zakona propisuje zabranu distribucije, prodaje i iznajmljivanje maloljetnicima videograma čija kategorija nije primjerena dobi maloljetnika.

Odredbama člana 35. Zakona definirana je trgovina, reproduciranje, javno prikazivanje i korištenje videograma.

Član 36. Zakona propisuje da jke proizvodnja, distribucija i javno prikazivanje audiovizuelnih djela ne može biti subjektom nikakve cenzure niti ideološkog, političkoj ili vjerskog pritiska.

Odredbama člana 37. Zakona definirano je gdje se mogu snimati filmske scene, te od koga

i u kojem roku se traži dozvola za snimanje određenih scena.

Odredbama člana 38. Zakona definirana su prava inostranog producenta na snimanje filmskih scena, kome se podnosi zahtjev za snimanje i ko izdaje dozvolu.

Odredbama člana 39. Zakona definirane su obaveze producenta domaćeg filma.

Odredbama člana 40. Zakona definirano je na koji se način strano audiovizuelno djelo može u Federaciji javno prikazivati, distribuirati ili na drugi način prezentirati javnosti, te obavezu obavještavanja Fondacije o održavanju namjerenih manifestacija.

Odredbama člana 41. Zakona definirana je kinoprikazivačka mreža i njena svrha te je istaknuta zadaća Fondacije da svojom djelatnošću pomaže promociji i razvoju kinoprikazivačke mreže u Federaciji, a posebno art-kina i kinoprograma za djecu i omladinu.

Odredbama člana 42. Zakona definirana je obaveza vlasnika i drugih imaoca audiovizuelnih djela i druge filmske građe od istorijskog, umjetničkog, kulturnog i znanstvenog značaja ili značaja za razvoj kinematografije da se brinu za njihovu zaštitu i očuvanje, kao i način zaštite i očuvanja istih.

Odredbe člana 43. Zakona definiraju status, ulogu i funkciju javne ustanove Kinoteka Bosne i Hercegovine kao i mogućnosti i obaveze koje producenti, koproducenti i distributeri imaju prema Kinoteci u svrhu zaštite i očuvanja domaće i strane filmske građe.

Član 44. propisuje da sadržaj i način vođenja zapisnika u elektronskom obliku iz članova 29., 30., 31. i 32. ovog Zakona pravilnikom propisuje direktor Fondacije.

Odredbama člana 45. Zakona propisano je da se sredstva za provedbu Strategije osiguravaju iz budžeta Federacije u visini od najmanje 1% od ukupnog iznosa budžeta za tekuću godinu te iz dijela ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog obavljanjem audiovizuelnih djelatnosti od strane Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine (2%), emitera na razini Federacije (0,8%), emitera na regionalnoj i gradskoj razini čije područje pokrivanja obuhvata više od 300.000 stanovnika (0,5%), pružatelja audiovizuelnih medijskih usluga (2%), pružatelja medijskih usluga koji imaju dopuštenje za satelitski, internetski, kablovski prenos i druge dopuštene oblike prenosa audiovizuelnog programa (0,5%), kinoprikazivača i distributera (0,5%), producenata audiovizuelnih djela (0,5%), uvoznika kompjuterske i telekomunikacijske opreme (0,5%), operatera javnih komunikacijskih mreža koji obavljaju djelatnosti prenosa i/ili retransmisije audiovizuelnih programa i njihovih dijelova u javnim komunikacijskim mrežama (0,8%) te i iz međunarodnih fondova, priloga, donacija, poklona i pomoći od domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica, kao i iz dijela prikupljenih naknada za privatno i drugo vlastito korištenje audiovizuelnih djela.

Član 46. Zakona propisuje oslobađanje od plaćanja gore spomenutih doprinosa za pravne osobe nad kojima se provodi postupak stečaja.

Odredbe člana 47. Zakona propisuju obavezno sklapanje ugovora s Fondacijom o uplati sredstava iz člana 45. Zakona.

Člab 48. Zakona propisuje da se za finansijski poticaj iz člana 26. ovog Zakona osiguravaju u budžetu Federacije na razdjelu Ministarstva u okviru aktivnosti i pozicija namijenjenih za mjere poticaja te iz drugih izvora.

Odredbama člana 49. Zakona propisano je da se dio finansijskih sredstava prikupljenih od Fondacije, a na osnovu odluke Upravnog odbora Fondacije, raspoređuje kantonalnim ministarstvima kulture koja u svom budžetu osiguraju namjenska sredstva za podršku audiovizuelnom stvaralaštvu u svojim kantonima, u jednakom omjeru u kojem je to učinilo kantonalno ministarstvo, no ne više od 500.000 KM po kantonalnom ministarstvu.

Članovi 50. i 51. Zakona propisuju dužnost Fondacije da vodi evidenciju o zaključenim ugovorima iz člana 47. ovog Zakona odnosno računovodstvenu evidenciju za sredstva potpore iz člana 45. ovog Zakona.

Odredbama člana 52. propisana je obaveza, način i sadržaj evidencije o audiovizuelnom stvaralaštvu koju je Fondacija dužna voditi.

Odredbama člana 53. Zakona definirane su novčane kazne za prekršaje koje počine pravne i fizičke osobe.

Član 54. Zakona obavezuje Ministarstvo da donese podzakonske akte za provođenje ovog Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.

Članom 55. Zakona definiran je kontinuitet rada pravnih lica i poduzetnika koji su počeli sa obavljanjem audiovizuelne djelatnosti prije stupanja na snagu ovog Zakona.

Članom 56. Zakona definirano je usklađivanje obavljanja audiovizuelne djelatnosti od strane pravnih lica i poduzetnika koji obavljaju audiovizuelne djelatnosti sa odredbama ovog Zakona.

Član 57. obavezuje Fondaciju da preuzme sve važeće regulatorne akte Fondacije za kinematografiju i Filmskog centra Sarajevo i uskladi ih s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog donošenja.

Odredbama člana 58. Zakona definirano je ko imenuje, u kojem roku i koje su dužnosti privremenog direktora Fondacije.

Član 59. propisuje stupanje ovog Zakona na snagu osman dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“.

IV- FINANSIJSKA SREDSTVA

Za provođenje ovog zakona je potrebno osigurati dodatna finansijska sredstva, čije preciznije određivanje zahtijeva podršku resornog federalnog ministarstva i drugih nadležnih tijela.

S poštovanjem,

dr. Dennis Gratz

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH

Demokratska fronta

DOSTAVLJENO:

• Naslovu
• Vladi Federacije BiH
• Parlamentu FBiH - Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH
• Stručnoj službi Parlamenta FBiH – n/r predsjednika klubova poslanika parlamentamih stranaka
• Evidencija